Marija Smirnova, doktor poljoprivrednih nauka,
Iraida Mark, Viktorija Smirnova, docenti ekonomskoh nauka
Ispaša – prošlost ili buducnost ?
U kompleksu mera preduzimanih radi povecanja produktivnosti i smanjenja
proizvodne cene u proizvodnji mleka, veliku ulogu igra i korišcenje jeftinih,
dostupnih tehnologija. U Lenjingradskoj oblasti gde su prosecni godišnji
prinosi mleka po kravi porasli sa 5.809 kg u 2003. na 6.000 kg u 2005. godini,
rentabilnost proizvodnje se smanjila sa 17,3 na 16,3%. Utice, naravno, i rast
cena energetskih izvora, sredstva za proizvodnju, itd., ali postoje i neke
neiskorišcene rezerve.
Dobici – privremeni
S uvodenjem intenzivnih tehnologija, mnoge farme krava muzara su prešle na
neprekidno držanje krava u štalama, u toku cele godine sa
silažno-koncentrovanim nacinom ishrane. Tehnološki i organizacijski, sam proces
muže se takode pojednostavio. Ali, dobitak ostvaren prelaskom na novu
tehnologiju može dovesti do gubitaka na drugoj strani – ekonomskoj.
Na tim farmama su, po pravilu, postojali uredeni pašnjaci i oni, prelaskom na
celogodišnje držanje krava u štalama, odjednom ispadaju iz tehnološkog obrta i
ostaju neiskorišceni.
Drugo, pašnjaci predstavljaju znacajnu rezervu sniženja proizvodne cene mleka.
Trava je, u bilo kom slucaju, 2–3 puta jeftinija od bilo koje druge stocne
hrane! U slucaju produktivnosti pašnjaka na nivou 9.000–12.000 kg/h zelene
mase, njena proizvodna cena je oko 15–20 rubalja/kg (0,45–0,60 Euro/kg). I ta
ušteda na ceni hrane nije kratkorocna, jer cak i u hladnom, severozapadnom
regionu Rusije, period ispaše može trajati 120 dana – od 20. maja do 20.
septembra!
Trece, trava predstavlja i najprirodniju ishranu za sve preživare. Ako
hranljivost zelene mase uzmemo za 100%, vrednost sena bila bi 50%, a silaže
60–70%. U 1 kg suve materije zelene mešavine žitarica nalazi se više od 100 g
svarljivog proteina, 30–70 g šecera, 10–12 MJ energije.
Karotina u zelenoj masi ima 10 puta više nego u senu, a takode mnogo vitamina D
i E, kojih u senu uopšte nema. Zahvaljujuci socnosti, mekoci, mirisu i
estrogenim supstancama, zelena masa spada u hranu izuzetno visokog stepena
konzumacije i svarljivosti (80–90%). Korišcenje sveže trave u ishrani krava,
cak i onih koje se drže u štalama znatno poboljšava njihovo fiziološko stanje.
Životinje se na ispaši krecu na svežem vazduhu, što ucvršcuje njihovo zdravlje
i pozitivno utice na sve proizvodne pokazatelje.

Tabela 1: Energetska i proteinska hranljivost zelene mase višegodišnjih trava
Vec? mlecnost – bolja hrana
Što je veca produktivnost krava, njihova ishrana mora biti kvalitetnija. Na taj
nacin, ako je prosecan godišnji prinos mleka po kravi 5.000 kg, u 1 kg suve
materije hrane mora biti minimum 120 g proteina, metabolicke energije – minimum
9 MJ. U slucaju godišnjeg prinosa od 7.000 kg mleka po kravi – cifre su –
proteina 150g, metabolicke energije – 10,06 MJ.
Stvaranje i korišcenje dugogodišnjih pašnjaka u ishrani krava muzara omogucava
upotrebu zelene mase u najoptimalnijim fazama vegetacije, sa maksimalnim
sadržajem hranljivih materija i visokom svarljivošcu. (Tabela 1) U programu
„Hrana za životinje“ Lenjingradske oblasti propisuje se ukljucivanje zelene
mase u ishranu krava, u zavisnosti od prosecnih godišnjih prinosa mleka (3–10
hiljada kg godišnje), što iznosi od 6–7 tona godišnje po kravi.
Prema podacima domacih i stranih autora, kod krava koje koriste ispašu
reproduktivne sposobnosti se povecavaju za 7–10%, a troškovi izdržavanja se
smanjuju za 17% u odnosu na držanje u štalama preko cele godine.
U periodu ispaše, svakoj kravi je potrebno 50–60 kg zelene mase dnevno. Ako
nije izvodljivo napasati celo stado, onda zasušene i tek oteljene krave –
obavezno, a za ostale je potrebno organizovati zeleni konvejer. Pri tom, trava
bi obavezno trebalo da stigne u hranilice najkasnije za jedan sat posle
košenja, a njenu dnevnu normu bi trebalo davati u 3–4 obroka.
Povecanje broja obroka sa 2 do 4 dnevno uvecava prinose mleka za 8–10%. U
povoljnim vremenskim uslovima, poželjno je travu i prosušiti do vlažnosti
50–65%
Izracunajmo razliku
Mi smo sproveli uporednu analizu efektivnosti proizvodnje mleka na razlicitim
farmama u Lenjingradskoj oblasti, od kojih su jedne primenjivale tehnologiju
držanja krava u štalama preko cele godine, a druge u letnjem periodu koristile
ispašu. Za istraživanje smo izabrali 10 visokorentabilnih farmi mleka,
udaljenih oko 50–100 km od Sankt Peterburga, sa crno-šarenom rasom krava,
godišnjim prinosom mleka minimum 6.000 kg i držanjem u slobodnom, nevezanom
sistemu. (Tabele 2 i 3)
Tabela 2: Uporedna ocena efektivnosti proizvodnje mleka prilikom razlicitih
nacina držanja krava, u leto 2004.

Tabela 3: Škartiranje krava muzara prilikom razlicitih nacina držanja

Analiza je pokazala da izbor nacina držanja nije povezan sa velicinom površina
pod travom. Farme koje su izabrale sistem sa ispašom, imale su u proseku manje
površine, mada donekle i manje stado (u proseku 1.043 grla). A farme koje su
izabrale sistem sa celogodišnjim držanjem u štalama, imale su u proseku 1.169
krava, ali je i procenat škartiranih grla kod njih bio znatno veci ( za 723
grla ili 29%).
Sistem sa ispašom doneo je vece godišnje prinose mleka za 9% (628 kg), a
škartiranje niskomlecnih krava bilo je 2 puta niže. Zahvaljujuci vecoj
produktivnosti, proizvodna cena mleka pri ovom sistemu je za 5% niža.
Takode, ovaj tip držanja krava muzara pozitivno je uticao i na zdravlje
životinja: zbog bolesti škartirano je 45,4% grla, dok je pri držanju u štalama
taj pokazatelj iznosio cak 61,4%. Dodatni proizvodni troškovi u sistemu sa
ispašom u potpunosti se isplate zaradenim profitom. A u slucajevima kada su se
godišnji troškovi po grlu povecavali za 8%, profit se uvecavao za 25,4%! Kao
ukupan rezultat imamo sledece cifre: rentabilnost proizvodnje mleka korišcenjem
ispaše iznosila je 24,7%, a u drugoj varijanti – 19,7% U sistemu sa ispašom,
intenzivnije se koriste i zemljišne površine: u preracunu na 100 ha realizacija
mleka je veca za 16,9%, a profit – za 39,1%. Istraživanja domacih i inostranih
strucnjaka su pokazala da se u mleku krava koje koriste ispašu nalaze sve
coveku neophodne frakcije proteina, što omogucava da se od njega prave sve
vrste sireva; takode, u takvom mleku se nalazi visok nivo vitamina i minerala
koji ga cine izuzetno pogodnim za proizvodnju visokokvalitetne hrane za decu i
odojcad.
U današnje vreme, vecina firmi koje se bave preradom mleka i proizvodnjom
drugih mlecnih proizvoda doplacuju proizvodacima za mleko boljeg kvaliteta. Ako
ono sadrži više belancevina i mlecne masti, to je za preradu dobro došlo, jer
iz njega mogu dobiti više proizvoda i ostvariti dodatne prihode. Iz svega
navedenog proizilazi da pitanja ishrane i nacina držanja mlecnih krava uopšte
nisu cisto teorijska pitanja, vec direktno uticu na ekonomicnost farmi krava,
kao i preduzeca za preradu mleka. Više je nego ocigledno da je ispaša mlecnih
krava osnova uspeha u proizvodnji mleka.
Marija Smirnova, doktor poljoprivrednih nauka,
Iraida Mark, Viktorija Smirnova, docenti ekonomskoh nauka
|