|
MALA ŠKOLA POVRTARSTVA
Pod pojmom povræe treba podrazumevati
razlièite soène organe jednogodišnjih ili višegodišnjih
zeljastih biljaka, koje èoveku koriste
za ishranu u svežem ili preradjenom stanju.
Povrtarstvo je privredna oblast koja se bavi
pitanjima vezanim za proizvodnju povræa.
Povræe se može gajiti (proizvoditi) u raznim klimatskim
sredinama. U toplim krajevima dobro uspevaju termofilne
vrste, a u podruèjima sa svežom klimom vrste koje imaju
male zahteve prema toploti. Najveæem broju povrtarskih biljaka
optimalno odgovaraju umereno topli i umereno vlažni
krajevi (rejoni).
Povrtarske biljke su u celini vrlo produktivne. One daju
visoke prinose po jedinici površine. U uslovima intenzivne
proizvodnje neke vrste povræa daju tri, pet i više vagona
plodova po 1 ha.
Treba oèekivati da æe se povrtarska proizvodnja na
našim prostorima jako menjati. Ona æe se ukrupnjavati i
modernizovati. Naroèito znaèajne promene oèekuju se u
oblasti prometa (tržište). Uvodjenje savremene mehanizacije
biæe glavna tehnološka preokupacija. To æe
doprineti poveæanju proizvodnosti rada i kvalitetu radnih
operacija. Mnogo se oèekuje od novih sorata i hibrida
povræa, koji æe ispoljavati veliku produktivnost (rodnost) i
veliku otpornost na biljne bolesti. Predviða se dalji porast
potrošnje povræa, koja æe uskoro dostiæi nivo razvijenih
zemalja (oko 150 kg po stanovniku godišnje).
PLODORED U POVRTARSKOJ PROIZVODNJI
Plodored je organizovano smenjivanje povrtarskih
useva na istoj parceli u toku odredjenog broja godina (3-7
godina). On ima dosta prednosti nad uzastopnim gajenjem
jednog useva na istom mestu (parceli) više godina (monokultura).
Medjutim, nestabilno tržište, specijalizacija povrtarske
proizvodnje (gajenje malog broja useva), korišæenje krupne
mehanizacije, kao i primena herbicida, donekle su umanjili
nekadašnji (raniji) znaèaj plodoreda. No, on i dalje ostaje vrlo
korisna mera u biljnoj (povrtarskoj) proizvodnji, pa je treba
primenjivati gde god je to moguæe, bez obzira na navedene
specifiènosti savremene poljoprivrede (povrtarstva).
Plodored se pažljivo planira i pažljivo izvodi. On zavisi od
klimatskih uslova, zemljišta, mehanizacije, tržišta i dr. Za
svaki plodored je najvažnije da se odredi pravilno smenjivanje
useva u njemu ili plodosmena. Pitanje plodosmene je u
uskoj vezi sa upotrebom stajnjaka u povrtarstvu, sa usvajanje
vode i hraniva od strane biljaka, zaštitom useva od bolesti i
štetoèina itd.
Naime, izvesni povrtarski usevi vrlo
povoljno reaguju na neposredno (direktno)
ðubrenje organskim ðubrivima (stajnjak,
kompost), dok ih drugi ne podnose, veæ traže da se rasporede
tek druge ili treæe godine posle ovoga. Na neposredno ðubrenje
pomenutim ðubrivima dobro reaguju sve srednje rane i
kasne kupusnjaèe (osim kelerabe), krastavci, tikvice,
praziluk, paprika i paradajz. Rani usevi (rani kupus, karfiol,
zeljasto i lisnato povræe) ne stižu da neposredno iskoriste
organska ðubriva i zato dolaze tek druge godine. Korenasto
povræe (mrkva, peršun, celer, rotkva i rotkvica) ne podnose
direktno ðubrenje organskim ðubrivima, ako je reè o normalnom
i plodnom zemljištu. Tamo gde je zemljište slabo i u
lošem stanju i ovi usevi æe dobro reagovati na ðubrenje organskim
ðubrivima.
Grašak, boranija i bob kada se gaje na plodnom zemljištu nije
potrebno ðubriti organskim djubrivima. Meðutim, ako se ovi
usevi moraju gajiti na siromašnom i degradiranom zemljištu daæe
odliène rezultata i ukoliko se naðubre nekim organskim djubrivima.
U normalnim uslovima pomenute vrste povræa dolaze
druge, pa i treæe godine posle ðubrenja organskim ðubrivima.
Apsolutno se izbegava uvoðenje u plodored jedne za drugom
povrtarskih vrsta koje pripadaju istoj porodici zbog toga
što one najèešæe imaju iste neprijatelje (insekte) i bolesti. To
naroèito važi za paradajz, plavi patlidžan i krompir, zatim za
korenasto povræe (mrkva, peršun, celer i pastrnjak), kao i za
krastavac, lubenice i dinje. Svaka povrtarska biljka ima manji
ili veæi broj pogodnih preduseva. Na osnovu dosadašnjeg
iskustva najboljim prethodnim usevima za pojedine povrtarske
kulture smatraju se:
Paradajz: kupus, grašak, boranija, krastavci, korenasto
povræe, trave, žita.
Paprika: trave, krastavci, grašak, korenasto povræe,
žita.
Kupusnjaèe: trave, krompir, paradajz, paprika, grašak,
boranija, žita.
Krastavac i bostan (dinje i lubenice): paprika, krompir,
trave, žita, lucerka, paradajz.
Crni luk: paprika, paradajz, krastavac, bostan, žita.
Korenasto povræe: paprika, paradajz, krastavac,
grašak, boranija, žita.
Boranija i grašak: kupusnjaèe, paradajz, paprika,
krompir, žita.
U praksi su poznati razlièiti tipovi plodoreda. Njihov
sastav i velièina zavise od niza faktora. Tako se plodoredi
povrtarskih gazdinstava u pojasu oko velikih gradova
znatno razlikuju od plodoreda udaljenih mesta. Isto tako
znatno se razlikuju tipovi plodoreda na gazdinstvima koja
proizvode sirovinu za konzervnu industriju od gazdinstava
koja rade na proizvodnji povræa za svežu potrošnju ili
se, recimo, bave proizvodnjom semena povræa.
OBRADA ZEMLJIŠTA
Obrada zemljišta u povrtarstvu može biti osnovna,
predsetvena i obrada u toku vegetacije.
Osnovna obrada. - Ova obrada se izvodi obièno u jesen
(parcele se oru, prekopavaju ili riljaju). Od blagovremenog
izvršenja ove obrade zavisi u velikom stepenu celokupni
rezultat proizvodnje. Ova obrada omoguæuje akumuliranje
zimske vlage, popravlja fizièke i hemijske osobine zemljišta
i doprinosi suzbijanju korovskih biljaka. Pravilno obavljanje
jesenje obrade olakšava i ubrzava izvodjenje proleænih
radova. Stvara se moguænost pravilnog i blagovremenog
obavljanja setve i sadnje povræa.
Osnovna obrada zemljišta vrši se na najveæu moguæu
dubinu, koja zavisi od pedoloških osobina zemljišta,
prethodne obrade i useva koji æe se gajiti. Dubina osnovne
obrade ne treba da bude manja od 30 cm.
Osnovnu obradu zemljišta u povrtarstvu treba obaviti
odmah posle berbe (žetve) prethodnog useva. Ukoliko se iz
bilo kojih razloga ova obrade ne izvede u toku jeseni, onda
to treba uèiniti u zimskom periodu godine. Jednovremeno
sa osnovnom obradom unosi se stajnjak u zemljište.
Obrada zemljišta za naknadne i postrne povrtarske
useve izvodi se neposredno po žetvi (berbi) žita i ranih
proleænih useva. Ova obrada se izvodi na dubinu od 15-18
cm. Ukoliko je zemljište suvo, pre obrade treba izvršiti
navodnjavanje. Prilikom ovog oranja unose se neophodna
ðubriva za naredni usev.
Predsetvena obrada zemljišta. - U zavisnosti od klimatskih
i zemljšnih uslova, naèina navodnjavanja i
bioloških osobina vrste, povræe se gaji na ravnoj površini,
na lejama, u fitarijama i brazdama.
Ravna površina. Gajenje povræa na ravnoj površini se
primenjuje za one useve koji se gaje bez navodnjavanja ili
se navodnjavaju veštaèkom košom. Na ravnoj površini
omoguæava se gusta setva (sadnja) i pravilan raspored biljaka.
Ovaj naèin omoguæava primenu mehanizacije za izvoðenje
èitavog niza agromera. Na ravnoj površini je najmanje
kolebanje zemljišne vlage i ispiranje hranljivih materija.
Leje. Gajenje povræa na lejama primenjuje se na
parcelama koje su slabo propustljive, na zemljištima sa
poveæanim sadržajem štetnih soli ili pliæim oraniènim slojem.
Leje se èesto primenjuju za gajenje povræa koje se
seje s jeseni i rano u proleæe. Širina leje može da varira
izmeðu 120 i 150 cm, visina 20-30 cm, a dužina prema
potrebi. Izmeðu leja ostavlja se širina 40-60 cm.
Leje omoguæavaju bolje cedjenje suvišne vode u toku
zime i rano proleæe, a u toku vegetacije navodnjavanje
tekuæom vodom koja ide stazom i upija se u leje.
Fitarije. To su u stvari udubljene leje najèešæe široke
80-120 cm, duboke 15-20 cm i 5-10 m duge. Najèešæe se
primenjuju na malim površinama za useve koji se moraju
obilno navodnjavati (paprika, praziluk i celer). Navodnjavanje
se vrši natapanjem, tj. upuštanjem vode u fitarije.
Gajenje povræa na ovakav naèin treba vršiti samo na
propustljivim, toplim zemljištima s niskim nivoom
podzemne vode.
Brazde. Primenjuju se za useve koji se navodnjavaju
po sistemu natapanja brazdama. Brazde se otvaraju u
pravcu pada terena, njihova širina može da se kreæe
izmedju 40 i 60 cm, a izmeðu njih se ostavlja greben 30-
50 cm. Brazdanjem se površina isparavanja znatno
poveæava, što dovodi do bržeg prosušivanja, posebno
grebena, usled èega je vodni režim podložniji kolebanju.
Grebeni se brže suše i zagrevaju, što omoguæava raniju
setvu, odnosno sadnju, naroèito na težim zemljištima gde
postoji opasnost od zabarivanja.
Za ovaj naèin gajenja povræa je karakteristièno da
omoguæava mehanizovanu obradu samo u jednom pravcu.
Usled èestog navodnjavanja i èeste meðuredne obrade
brazde se zasipaju te ih pred svako navodnjavanje treba
popravljati.
Brazde se prave rano u proleæe neposredno pred setvu,
odnosno sadnju povræa. One se mogu izvlaèiti mašinama
ili ruèno. Vrlo èesto se setva ili rasaðivanje obavlja na
ravnoj površini, a brazde se otvaraju neposredno pred
prvo navodnjavanje.
ÐUBRENJE
Povrtarske biljke iznose velike kolièine hranljivih
materija iz zemljišta, pa ðubrenju treba obratiti posebnu
pažnju u sistemu gajenja ovih biljaka. Za ðubrenje
zemljišta mogu se koristiti organska i mineralna ðubriva.
Od organskih ðubriva najveæi znaèaj ima stajnjak. Za
povrtarske useve treba koristiti poluzgoreli i zgoreli stajnjak.
Ukoliko je vremenski period izmedju ðubrenja i
setve kraæi upotrebljava se jaèe zgoreli stajnjak.
Za jesenje useve obièno se ðubri 2-3 nedelje pre setve
ili rasadjivanja. U jesen se zaorava stajsko djubrivo i za
proleæne useve, mada se ðubrenje zemljišta za kasne proleæne
useve može obaviti i u proleæe. U tom sluèaju treba
upotrebiti dobro zgoreli stajnjak.
Najbolje je da se stajsko ðubrivo odmah po iznošenju
ravnomerno rasturi i zaore. Dubina oranja zavisi od
zemljišta, norme ðubrenja i potrebe samog useva. Najizdašnije
ðubrenje stajnjakom zahtevaju kupusi, paprika,
celer, paradajz, krastavac, lubenica, dinja, praziluk i višegodišnje
povræe. Na tešim zemljištima stajnjak se zaorava
pliæe nego na lakšim.
Stajnjak se može unositi u kuæice ili brazde, ali se tada
upotrebljava dobro zgoreli stajnjak, koji se pri unošenju
dobro izmeša sa zemljom.
Norme ðubrenja zavise od kvaliteta stajnjaka, potreba
useva, tipa zemljišta, klimatskih uslova i dr.
Za uspešno gajenje povrtarskih biljaka neophodna je
upotreba gotovo svih vrsta mineralnih ðubriva. Ova
ðubriva se koriste za osnovno i dopunsko ðubrenje, kao i
za prihranjivanje u toku vegetacije. U poreðenju sa organskim
ðubrivima (stajnjakom) ona deluju brzo, ali njihovo
delovanje traje kraæe vreme. Najefikasnije deluju u kombinaciji
sa stajnjakom.
Danas se najviše koriste mešana i kompleksna ðubriva.
Ova ðubriva uglavnom služe za osnovno ðubrenje, a
unose se istovremeno sa osnovnom ili predsetvenom
obradom zemljišta. U nekim sluèajevima koriste se i za
prihranjivanje useva. Reè je o usevima koji imaju dug
period plodonošenja i koji se beru u više navrata.
Prihranjivanje biljaka izvodi se mahom azotnim ðubrivima.
Ova ðubriva brzo reaguju i povoljno utièu na rast useva.
Povrtarski usevi se prihranjuju 2-3 puta, a neki i više.
Za ðubrenje povrtarskih useva primenjuju se znatne
kolièine mineralnih djubriva. Za neke useve potrebno je
upotrebiti i do 15 kg ðjubriva po 1 aru.
SETVA
Povræe se može sejati omaške, u redove i u kuæice.
Setva omaške ima brojne i dobro poznate nedostatke,
ali se ona u povrtarstvu dosta primenjuje. Ovaj naèin setve
je naroèito zastupljen u proizvodnji rasada.
Setva u redove je najbolji naèin setve povræa. Ona se
može obavljati ruèno i mašinski. Na malim površinama
setva se izvodi ruèno ili malim ruènim sejalicama.
Ovakvom setvom obezbeðuje se ravnomeran raspored biljaka
na parceli.
Setva u kuæice primenjuje se kod nekih povrtarskih
vrsta, kao što su krastavci, lubenice, dinje, boranija,
grašak, bob i dr. Setva u kuæice može se vršiti na podjednaka
rastojanja izmedju redova i u redu. Ovaj naèin setve
izvodi se pretežno ruèno.
Dubina setve je vrlo znaèajna za sigurno i pravilno nicanje.
Dublje posejano seme teško nièe, a suviše plitko èesto
propada, jer ne isklija ili klica ugine. Za svaku vrstu povræa
postoji optimalna dubina setve i utvrdjuje se prema snazi klice
i osobinama zemljišta. Ukoliko je seme sitnije i klica nežnija
utoliko se pliæe mora sejati i obrnuto. Povoljna vlažnost
zemljišta omoguæuje pliæu setvu. Na lakim, rastresitim
zemljištima seje se dublje, jer u površinskom sloju ovakvih
zemljišta postoji izraženo kolebanje vlage. Sem toga, na
lakom zemljištu klica savladjuje manji otpor pri nicanju.
Vreme setve povræa zavisi od vrste, klimatskih uslova,
rokova pripevanja i kvaliteta produkcije. U zavisnosti od vremena
setve postoje sledeæi rokovi:
Proleæna setva. Poèinje rano s proleæa setvom biljaka
otpornih na hladnoæu (mrkva, peršun, luk, grašak) i završava
se setvom vrsta koje su osetljive na hladnoæu (krastavac,
dinja, lubenica, boranija, tikvice).
Letnja (postrna) setva. Obavlja se tokom letnjih
meseci. Najvažnija karakteristika letnje setve ogleda se u
tome što je usko povezana s moguænostima navodnjavanja.
U našem podneblju ova setva praktièno nije moguæa
ako se usev ne može navodnjavati.
Jesenja setva. Izvodi se u jesenjim mesecima (septembru
i oktobru). U ovom roku seje se povræe otporno na
niske temperature, èije prispevanje pada u rano proleæe
sledeæe godine.
Predzimska setva. Ova setva pada neposredno pred
nastupanje mrazeva. Seme ne treba da nikne do proleæa,
jer bi nikle biljèice izmrzle. Ova setva se primenjuje
uspešno kod peršuna, mrkve, luka i graška. Kolièina
semena u predzimskoj setvi treba da je za oko 30%
veæa u poredjenju sa setvom u ranijim rokovima, jer
jedan deo semena i klica ugine u toku zime.
PROIZVODNJA RASADA
Mnoštvo povrtarskih biljaka razmnožava se rasadom.
U nas se tako razmnožava paprika, paradajz, kupus, karfiol,
keleraba, celer i dr. Za ranu proizvodnju rasad se gaji
u zaštiæenom prostoru (tople leje, plastenici), a za poznu
na otvorenom polju.
Rasad je teže odnegovati u zaštiæenom prostoru nego na
otvorenom polju. Gajenje rasada u zaštiæenom prostoru
izvodi se u onom delu godine (zimski period) kada to nije
moguæe napolju. Zato leje i plastenike za ovu svrhu treba
dopunski zagrevati. Jedino u kasnijim rokovima setve
(mart, april) zagrevanje leja i plastenika nije više potrebno.
Kod nas se zagrevanje leja najèešæe obavlja svežim
stajskim djubrivom. Za grejanje leja najpogodniji je konjski
stajnjak koji se brzo zagreje i oslobadja dosta toplote.
Govedji stajnjak u ovom pogledu ima lošije osobine od
konjskog. Mešanjem s konjskim stajnjakom, slamom ili
plevom osobine govedjeg stajnjaka mogu se u znatnoj
meri popraviti.
Zagrevanje plastenika
obièno se izvodi tehnièkim
putem. Za ovu
svrhu može da se
koristi i nezgoreli
stajnjak.
Meðutim, kod nas
se u plastenicima
najèešæe proizvodi
kasniji rasad,
pa se oni za
ovu proizvodnju
po pravilu
ne greju.
Poznato je da
se za svaku vrstu
povræa primenjuje
poseban naèin proizvodnje
rasada.
PROIZVODNJA POVRÆA POMOÆU MALÈ FOLIJA
Malèiranje je poljoprivredna tehnika koja podrazumeva
postavljanje organskih ili sintetièkih materijala na zemljište
oko biljaka da bi se postigla pogodnija sredina za rast i
proizvodnju.
Organski malè se obièno koristi u baštama i za obavljanje
manjih povrtarskih poslova. Organski malè pruža iste
pogodnosti kao i veæina sintetièkih, ali ne greje zemljište i ne
suzbija korov za duži vremenski period. Meðutim, za razliku
od sintetièkog malèa, organski malè, kao što je što je seno,
slama, trava ili kompost razlaganjem vraæaju hranljive sastojke
zemljištu.
Neorganski plastièni malè je u upotrebi od ranih 60-tih
godina prošlog veka, a proizvoðaèi najèešæe koriste crni ili
providni malè. Paradajz, paprika, plavi patlidžan, lubenice,
dinje i drugo povræe dobro reaguju na ovaj malè. Da bi se
održala optimalna vlažnost zemljišta, malè se obièno koristi
zajedno sa navodnjavanjem (sistem „kap po kap“).
PREDNOSTI PLASTIÈNOG MALÈA
Raniji i veæi prinosi. Ranije sazrevanje i ranija proizvodnja
su dve glavne prednosti korišæenja crnih i providnih malè
folija. Ranija proizvodnja obièno omoguæava više tržišne
cene. Crna malè folija ubrzava povrtarsku proizvodnju za
jednu do dve nedelje, dok korišæenjem providnog plastiènog
malèa u plodovi sazrevaju i do tri nedelje ranije. Meðutim,
glavni problem kod primene providnog plastiènog malèa je
pojava korova ukoliko se ne primene odgovarajuæi herbicidi
ili fumiganti. Radi bolje pokrivenosti i zasenjivanja zemljišta
u toplijim godinama treba napraviti dobar izbor odgovarajuæe
kulture (biljke puzavice, kao što su bundeva, tikva, dinja,
lubenica), da tokom leta, ne bi došlo do prekomerne akumulacije
toplote ispod plastiènog malèa.
Usporeno isparavanje. Plastièni malè usporava isparavanje
vlage iz zemljišta. Uèestalost i kolièina navodnjavanja
se obièno mogu smanjiti, mada je za sazrevanje ranijih kultura
i veæu povrtarsku proizvodnju potrebno više vode.
Ujednaèenija vlažnost zemljišta takoðe ublažava vodni stres
kod biljaka.
Suzbijanje korova. Pošto crni plastièni malè spreèava
prodiranje svetlosti do zemljišta, time se spreèava rast jednogodišnjih
i veæine višegodišnjih korova. Meðutim, tanki crni
plastièni malè ne može da suzbije neke korovske vrste kao
što je (šaš, trska i sl.).
Bolji kvalitet. Plastièni malè ne dozvoljava plodovima
povræa i jagodama da dodiruje zemljište. Ovo smanjuje
moguænost propadanja plodova od truleži, te plodovi ostaju
èistiji.
Manja zbijenost zemljišta. Pošto se korov suzbija,
malèiranjem, manje je posla oko kultivacije zemljišta, a
samim tim gaženje zemljišta je smanjeno. Ono ostaju rastresitije
i manje zbijeno. Korov izmeðu redova se može suzbijati
namenskim herbicidima ili mehanièkim putem.
Manji gubici u primeni ðubriva . Plavljenjem i
navodnjavanjem u brazde, azot i druge hranljive
materije rastvorljive u vodi prodiru ispod zone korena.
Pošto primena tehnike plastiènog malèa najèešæe
ukljuèe navodnjavanje „kap po kap“, gubitak
hranljivih materija je minimalan. Hranljive materije se
mogu uneti u sistem i na taj naèin se po potrebi
precizno sprovode do zone korena.
Suzbijanje insekata. U nekim sluèajevima, reflektujuæe
srebrne i beli plastièni malè odbijaju vaši i
druge insekte koji ošteæuju biljke i prenose viroze.
NEDOSTACI PLASTIÈNOG MALÈA
Uklanjanje. Uklanjenje plastiènog malèa posle berbe je
najveæi nedostatak. Mada postoji oprema za uklanjanje, plastika na
jakom suncu postaje krta i zbog toga se malè ne može ukloniti u
komadu. "Nabori" ili delovi malèa koji su okrenuti ka zemljištu
ostaju neošteæeni, pošto nisu bili izloženi sunèevoj svetlosti i
odvajaju se od krtog malèa na gornjoj brazdi (leji). Manji delovi
plastike se mogu rasuti po polju. Takoðe ovu plastiku teško je
reciklirati. Ocenjivani su mnogi fotorazgradivi i biorazgradivi
malèevi, ali su rezultati bili razlièiti. Druga moguænost je pleteni,
polipropilenski malè sa ultraljubièastim svetlosnim inhibitorom
koji se može koristiti tokom više sezona.
Cena. Primena plastiènog malèa je prilièno skupa kako u
pogledu materijala tako i opreme. Minimalna oprema podrazumeva
mašinu za pravljenje brazdi i aplikator malèa. Ostala oprema
ukljuèuje i aplikator sistema za navodnjavanje (koji je obièno
povezan sa postavljanjem malèa) i mašinu za presaðivanje ili sadnju.
Prednosti korišæenja malèa za ranu berbu, poveæane prinose,
smanjeno navodnjavanje, potpunije suzbijanje korova i više prodajne
povræa - sve to iziskuje višu cenu postavljanja plastiènih malè
folija.
Upravljanje (postupanje, primena). Kod navodnjavanja „kap
po kap“, mora se veoma voditi raèuna o plastiènom malèu.
Uvenule biljke bi mogle znaèiti da su cevi za navodnjavanje
zapušene, dok previše mokre površine ukazuju na ošteæenja koja
su na cevima prouzrokovali glodari ili neki insekti. Veoma je teško
otkriti probleme koji se mogu javiti na sistemu za navodnjavanje
ukoliko je on pokriven malèom.
VRSTE PLASTIÈNOG MALèA
Veæina plastiènih malèeva je napravljena ili od linearnog polietilena
male gustine, ili polietilena velike gustine. Polietilen velike
gustine je svetliji i jaèi nego što je polietilen manje gustine, a iste
debljine. Debljina veæine plastiènih malèeva se kreæe od 0,75 do 1,5
mic., a njihova površina može biti glatka ili nabrana. Nabrana
površina smanjuje savijanje i širenje malèa. Takav malè je i otporniji
na rad vetra i lomljenje.
Pleteni, crni polipropilenski malèevi se u staklenicima i rasadnicima
veæ jedno odreðeno vreme koriste kao zaštita od korova.
Potvrðeno je da ovi ultraljubièasti malèevi, svetlosno postojani,
mogu da traju i do pet godina. Oni omoguæavaju prodiranje vode
i vazduha i istovremeno štite od pojave korova. Ovi malèevi otporni
na kidanje (debljine 16 mic.) se mogu ponovo koristiti iz godine u
godinu. U eksperimentu sa malim proizvoðaèima povræa, ovi malèevi
su bili upotrebljeni za zagrevanje zemljišta, suzbijanje korova, skupljanje
padavina i smanjenje isparavanja vlage iz zemljišta.
BOJA MALÈ FOLIJA
Boja malèa utièe na temperaturu ispod i iznad malèa kroz apsorpciju,
prenos i odbijanje sunèeve energije. Ovo dalje utièe na
mikrosredinu koja okružuje biljke. Stepen dodira (otpor toplotnog
kontakta) izmeðu malèa i zemljišta takoðe utièe na zagrevanje
zemljišta. Što je kontakt izmeðu malèa i zemljišta bolji, to je
efikasnija i njegova osobina zagrevanja.
Crni malè. U industrijskoj proizvodnji povræa se najèešæe
koristi crni plastièni malè, koji veoma dobro suzbija korov. Kao
crno telo koje upija, ova plastika upija veliki deo sunèeve radijacije,
ukljuèujuæi i vidljivu, infracrvenu i ultraljubièastu svetlost.
Meðutim, u atmosferi se gubi velika kolièina toplotne
energije kroz konvekciju i ponovno zraèenje. Prenos
toplotne energije u zemljište je optimalan ukoliko malè
maksimalno prianja uz zemljište. Temperatura zemljišta
prekrivenog crnom plastikom tokom dana može da
bude i za 30C viša na dubini od 5 cm, i za 1,7 0C viša
na dubini od 10 cm, nego nepokriveno zemljište na
istim dubinama.
Providni malè. Ispod providnog plastiènog malèa,
temperature zemljišta u toku dana mogu biti za 4,5 0C -
8 0C više na dubini od 5cm i za 3,30C - 8 0C više na dubini
od 10sm, nego na nepokrivenom zemljištu na istim
dubinama i to zahvaljujuæi veæem prenosu sunèeve
radijacije (85 do 95%). Providna plastika upija veoma
malo sunèeve radijacije. Vodene kapi, koje se kondenzuju
na unutrašnjoj strani providnog plastiènog malèa,
upijaju sunèevu svetlost (kratkotalasno zraèenje), ali
spreèavaju izlazak dugotalasnog infracrvenog zraèenja
(toplota). Ova toplota, koju emituje nepokriveno (golo)
zemljište, gubi se u atmosferi. Meðutim, zbog sunèevog
zraèenja koje prodire u zemljište, ispod providnog plastiènog
malèa se može pojaviti korov ukoliko pre toga
nisu primenjeni herbicidi ili fumiganti. Da ne bi došlo
do pojave bolesti biljaka koje se prenose preko zemljišta
i da bi se suzbio korov, u nekim krajevima se primenjuje
solarizacija i dezinfekcija zemljišta. Da bi se
postigla dovoljno visoka temperatura za solarizaciju,
zemljište mora ostati pokriveno nekoliko nedelja
tokom najtoplijeg dela leta. Ukoliko je zemljište
dobro natopljeno vlagom, to æe omoguæiti bolji prenos
toplote u zemljištni profil.
Beli malè. Sa belog plastiènog malèa svetlost se
odbija nazad u atmosferu ili u habitus biljke, zbog èega
je temperatura zemljišta malo niža do 10C na dubini od
2,5cm. Beli plastièni malè se može upotrebiti za sadnju
u toku leta kada bi snižena temperatura zemljišta
bila delotvorna. Koekstrudovani beli ili crni plastièni
malè rashlaðuje zemljište (beli) i istovremeno
suzbija korov. Svetlo koje se odbija sa belog malèa u
habitus biljaka, takoðe se može upotrebiti i za kulture
koje se gaje u stakleniku gde nema dovoljno svetlosti.
Srebro/aluminijum. Refleksivni srebrni ili aluminijumski
malèevi takoðe utièu na sniženje temperature
zemljišta. Oni odbijaju vaši koje ponekad mogu biti
prenosioci razlièitih viroza.
Crveni malè. Primena crvenog plastiènog malèa u
nekim ogledima se odrazila na poveæanje prinosa
paradajza i njegov kvalitet kao i na smanjenje intenziteta
pegavosti u drugim ogledima. Takoðe je uoèeno
da poveæava prinose dinja i tikvica. Osim toga, pokazalo
se i da u znatnoj meri poveæava temperature zemljišta.
Meðutim, crvena boja nije u svim sluèajevima ista i
rezultati nisu uvek ujednaèeni.
Ostale boje. Ispitivan je i efekat žutih, narandžastih,
plavih i sivih plastiènih malèeva. Naèin na koji sunèevi
zraci padaju na površinu malèa i potom se od nje odbijaju i prolaze kroz habitus (lišæe) biljaka na razlièit naèin
utièe na njihov rast i razvoj. Neke boje, kao na primer žuta,
privlaèe odreðene insekte kao što su biljne vaš koje napadju
vrlik broj povrtarskih biljaka. Takvi malèevi bi se na njivi
mogli upotrebiti za uzgajanje meðuuseva, da bi se insekti
oterali sa drugih useva. Da bi se utvrdili konaèni efekti
ovih boja na rast biljke, prinose, ranu berbu i otpornost na
štetoèine, potrebno je sprovesti dodatna istraživanja.
Malèevi koji funkcionišu na principu talasne dužine. Ovi
malèevi selektivno apsorbuju fotosintetièki aktivno zraèenje,
uz istovremeno emitovanje sunèevih infracrvenih zraka. Oni
se još nazivaju i malèevi sa infracrvenom emisijom i koriste se
za suzbijanje korova, a pokazali su se veoma dobro i u zagrevanju
zemljišta, mada ne u toj meri kao providni malèevi.
Uklanjanje plastiènog malèa
Posle vegetacionog perioda plastièni malè se mora ukloniti.
Nemojte istanjirati plastiku ispod površine zemljišta. Postoje
i mašine za uklanjanje plastike, ali su one relativno skupe.
Najèešæe se plastika mora ukloniti ruèno i potom se uništava ili
odlaze u reciklažu.
Tekst o malè folijama preuzet iz:
Using Plastic Mulches
and Drip Irrigationfor
Vegetable Production
|