GAJENJE MALINE I SORTE MALINE

12.01.2009. | Povrtarski Glasnik | Povrtarski Glasnik

GAJENJE MALINE I
SORTE MALINE

GAJENJE MALINE

Malina je jedna od najpoznatijih i najviše izvezeno srpsko voće. Srbija je jedna od najvećih proizvođača i izvoznika malina u svetu. One su visoko nagrđivane širom sveta za njihovu boju, jedinstven ukus i tvrdoću. Izmedu 90 i 95% uzgajanih malina u Srbiji su ’North American Willamette’ vrste.

Ostale uzgajane vrste u Srbiji su: Meeker, Promise i Gradina. Maline se u većini slučaja uzgajaju na privatnim, familijarnim farmama na parcelama koje ne prelaze 0,5 hektara. Beru se ručno. Maline se uzgajaju na preko 16 hiljada hektara širom Srbije.

Sa prosečnim prinosom po hektaru od 6 tona, Srbija je u 2004. proizvela više od 92 hiljade tona maline. Žetva malina u Srbiji počinje krajem juna i završava se u julu, u zavisnosti od vremenskih uslova i lokacije polja. Skoro 90% proizvedenih malina se smrzava u velikim skaldištima, a samo 10% se dalje koristi za preradu ili prodaju u maloprodajnim objektima. Većina svežih malina se prodaje i konzumira u toku letnje sezone. Većina malina u Srbiji se izvozi u smrznutom stanju ( 93%), a samo mali broj se izvozi sveže.

Maline se zamrzavaju na temperaturi od -40 i skladište na temperaturi izmedu -18 i -20. Sveže maline se čiste, pripremaju i skladište na temperaturi od 0 stepeni i transportuju se u hladnjačama do svojih destinacija u roku od tri dana. Sveže maline se često koriste za dalju preradu, kojom se dobijaju sokovi i koncetrati. Većina proizvodnje se izvozi na zapadnoevropsko tržište.

PRIPREMA PRE SADNJE ODABIR PARCELE

Malina najbolje uspeva kada je u potpunosti izložena suncu i dobroj ventilaciji, obezbeđena dovoljnom količinom vlage i uz zaštitu od oštećenja koja mogu da izazovu vetar i mraz. Promenljive zimske i prolećne temperature prouzrokuju većinu oštećenja. Prednosti sadnje maline na severnim i severno-istočnim stranama uglavnom pretežu u odnosu na ranije sazrevanje maline zasađene na stranama okrenutim ka jugu. Slaba ventilacija i pojava mraznih “džepova” takođe mogu da prouzrokuju oštećenja cvetova u proleće.

Dobra cirkulacija vazduha u zasadu takođe umanjuje mogućnost pojave brojnih gljivičnih oboljenja. Slab protok vazduha povećava vlažnost vazduha oko plodova i izdanaka, što pogoduje razvoju bolesti izdanaka i truljenju izazvanog gljivicama. Međutim, prejak vetar, naročito tokom zime, može dovesti do lomljenja i isušivanja izdanaka. Ova oštećenja mogu se umanjiti postavljanjem vetrobrana, mada je potrebno da oni budu dovoljno propustljivi, kako bi se ublažili udari vetra. Vetrobrane treba postaviti uz nagib, paralelno sa zasadom, kako se ne bi ometala ventilacija i povećavala opasnost od mrazeva, a služe za stvaranje zavetrine.

Divlja malina i kupina koje rastu oko parcele predviđene za postavljanje zasada takođe mogu predstavljati problem. One su dobro stanište za štetočine, a često predstavljaju izvor virusa i gljivičnih patogena. Ako ste u mogućnosti, eliminišite ih u krugu od 200 metara oko zasada.

GAJENJE MALINE

ZEMLJIŠTE I PRIPREMA ZEMLJIŠTA

Malina najbolje rađa na visoko propustljivim zemljištima (peskovitoj ili muljevitoj ilovači) koja sadrže visok stepen organske materije (>3%) i čija se kiselost (pH) kreće izmedu 5,5 – 6,5. Kod težih, manje propustljivih zemljišta povećana je mogućnost pojave oboljenja korena, mada se ona mogu do izvesnog stepena ublažiti izborom otpornijih sorti maline, postavljanjem izdignutih leja i primenom hemijskih sredstava.

Oko 90% korenovog sistema nalazi se na dubini do 50 cm površinskog sloja zemljišta iz koga koren crpi vlagu i hranljive materije. U toku godine pre sadnje trebalo bi izvršiti testiranje zemljišta i uskladiti odnos fosfora i kalijuma u zemljištu.

Kiselost zemljišta (pH) može se povećati unošenjem kreča, a smanjiti unosom sumpora. Postupak primene trebalo bi obaviti barem 1 godinu ranije da bi se dobio željeni rezultat.

Sa pripremom zemljišta trebalo bi krenuti barem godinu dana pre sadnje, kako bi se povećala količina organske materije u zemljištu, eliminisali problemi sa korovom i obezbedile odgovarajuće sadne leje. Pojavu guščje trave (u Srbiji odomaćeni naziv za Elytrigia repens) i druge višegodišnje korove trebalo bi suzbiti pre sadnje. Višegodišnji korovi mogu se suzbiti intenzivnijom obradom zemljišta, mada hemijska sredstva daju bolje rezultate.

Uopšteno govoreći, jesenja primena herbicida na bazi glifosata je efikasna. Lakše je suzbiti korov pre sadnje nego nakon zasnivanja zasada.

Štetočine, kao što su junska buba (Phyllophaga ssp.) i skočibuba (Agriotes sputator) kao i nematode mogu predstavljati problem.

Usmeravanje zasada u pravcu jednogodišnjih useva kao što su kukuruz, pšenica ili raž umanjiće ove poteškoće.
U ove svrhe može se primeniti fumigacija zemljišta, ali ovaj postupak uključuje korišćenje hemikalija i specijalnu opremu.

Slike a) i b) : Nematodne promene na korenu maline i virusne na listu.

Slika a
Slika b

Količina organskih materija u zemljištu može se takođe povećati unošenjem životinjskog đubriva u količini od 22 – 44 t/ha. Najčešće se koristi stajnjak, koji je i najefikasniji, mada se mogu koristiti i druge vrste đubriva, pod uslovom da se adekvatno primenjuju, sa ciljem da se umanji pojava semena korova (konjsko đubrivo) i ograniči nivo azota u zemljištu (živinsko đubrivo). Alternativno, parcela se u godini pre sadnje može zasejati površinskim usevima koji obezbeđuju dodatne organske materije i smanjuju pojavu oštećenja izazvanih nematodama.

Sadnja površinskih useva u godini pre sadnje pozitivno će uticati na povećanje organskih materija, uzoranost zemljišta i količinu azota u zemljištu.

Postoji više rešenja čijom se primenom može popraviti kvalitet zemljišta. Neven (Fugetes spp.) i sirak metlaš (Sorghum vulgare) redukuju nivo zastupljenosti nematoda i uništavaju korov. Mahunasti usevi stabilizuju nivo azota, dok ostali onemogućavaju rast korova. Većina površinskih useva dobro uspeva na svim vrstama zemljišta na kojima rađa malina. Sitno zrnevlje i trava upijaju azot iz zemljišta i polako ga oslobađaju raspadanjem. Pristupite prihrani zemljišta prema preporukama dobijenim na osnovu rezultata testiranja zemljišta pre sadnje, dodavanjem 45-56 kg N/ha i usklađivanjem nivoa fosfora, kalijuma i kiselosti zemljišta (pH). Površinski usevi koji se seju pre zasnivanja zasada maline obično se zaoru kasno u jesen (travnati usevi) ili u rano proleće (mahunasti usevi) pre sadnje. Busenite trave ili raž koriste mrtve ostatke i suzbijaju pojavu korova. Sistematski herbicidi, kao što je glifosat, koriste se da ‘umrtve’ zasad, a malina se sadi neposredno na mesta sa biljnim ostacima ili u usko formirane leje.

POSTAVLJANJE ZASADA IZBOR
SADNOG MATERIJALA

Veoma je važno da se obezbedi zdrav sadni materijal, dobrog kvaliteta. Zasad neće dati dobre rezultate ako se ovaj uslov ne ispuni. Sadni materijal trebalo bi nabaviti iz pouzdanog rasadnika koji prodaje sertifikovane sadnice, kako biste bili sigurni da materijal nije zaražen. Rizik od infekcije najmanji je kod sadnica dobijenim iz kulture tkiva, na drugom mestu su one iz staklenika, dok sadnice proizvedene u poljskim uslovima nose najviši stepen rizika. Biljke dobijene iz kulture tkiva nabavljaju se po višoj ceni, ali se obično isplate kroz povećan rod i duži vek eksploatacije zasada.

Razmak izmedu sadnica takođe treba odrediti u godini pre sadnje, kako bi se obezbedio adekvatan broj sadnica. Razmak između redova zavisi od mehanizacije koja će se koristiti i naslona koji će se eventualno postavljati. Razmak između redova kreće se od 2,4 - 3,3 m. Mora se imati u vidu širina kosilice i postavljanje naslona, odnosno treba obezbediti dovoljno prostora između redova za neometano košenje, prskanje i berbu.

Istraživanja su pokazala da se oboljenja manje javljaju i da se postiže veća produktivnost ukoliko je broj redova veći i kada su oni na manjem odstojanju, nego kada je manje redova na većem odstojanju. Razmak između sadnica u redu kod crvene maline varira od 0,6 do 0,9 m, u zavisnosti od bujnosti. Uopšteno govoreći, malina se gaji u obliku žbuna ili živice, sa velikim brojem mladih izdanaka koji se razvijaju iz korenovog vrata i popunjavaju prostor između primarno posađenih sadnica. Kod nekolicine sorti, kao što je „Titan“ i kod sorti purpurnih plodova, izdanci se uglavnom razvijaju iz žbuna i te sorte se mogu gajiti u sistemu uzdignutih leja.

Ukupan broj potrebnih sadnica za sadnu površinu izračunava se pomoću obrasca: ukupna površina zasada podeljeno sa brojem redova podeljeno sa razmakom između sadnica. Na primer, 10000 m2 (1 ha) podeljeno sa 3,0 m između redova podeljeno sa 0,9 m između sadnica jednako je 3,704 sadnice (1000/3,0/0,9=3703,7).

Sadnice treba poruciti u zimu pre sadnje da bi se obezbedila adekvatna količina.

Sorte maline svrstavaju se u dve grupe: jednorodne (letnje) i dvorodne (jesenje). Nekoliko slabih dvorodnih tipova maline opisano je kao tipovi koji uvek plodonose, daju manji jesenji rod, a mogu se tretirati i kao jednorodne i dvorodne maline. Malina je prirodno dvogodišnja biljka sa višegodišnjim žbunom. Nakon razvoja u prvoj vegetaciji jednogodišnji izdanci prolaze kroz period mirovanja u jesen, prezime niske zimske temperature i rađaju sledeće godine.

Slike: Sadnice maline.

Sadnice maline
Sadnice maline

Jednogodišnje izdanke u drugoj vegetaciji nazivamo dvogodišnjim izdancima, jer cvetavaju. Posle plodonošenja ovi izdanci odumiru i sledećeg proleća se uklanjaju. Umesto njih, novi jednogodišnji izdanci postaju dvogodišnji. Orezivanje dvogodišnjih izdanaka u proleće, kako bi se proredili rodni i uklonili suvi izdanci, ima pozitivan uticaj na zaštitu maline od bolesti kao i na povećanje dimenzije ploda.

Slijka: Uklanjanje obolelih i suvih izdanaka.

Uklanjanje obolelih i suvih izdanaka

Dvorodne sorte rađaju u prvoj godini, u jesen iste godine. Snaga prirasta veoma varira, od plodonošenja samo na vrhovima izdanaka kod nekih dvorodnih sorti, do obilnog rađanja dužinom celog izdanka, kod sorti kao što su „Autumn bliss“ i „Polka“. Kod dvorodnih sorti sa kasnim vremenom zrenja, kao što je „Heritage“, rani mrazevi mogu da utiču na umanjen prinos. Kod ovih sorti, rezidba se vrši košenjem do nivoa zemlje pre izbijanja jednogodišnjih izdanaka u rano proleće. Plodovi sorti koje se koriste za svežu upotrebu su svetlije boje od onih koje se proizvode za obradu, čvršćeg su mezokarpa i mogu se držati u hladnjači do deset dana pod idealnim uslovima. Plodovi svetlije boje u hladnjači manje tamne i manja je verovatnoća da će usled manipulacije i transporta pokazati znake oštećenja. U pogledu dugotrajnosti postoje velike varijacije među sortama. Tržište takođe pokazuje interesovanje za krupnije plodove iz brojnih razloga, uključujući i veću naklonost potrošača ka krupnijim plodovima, kao i zbog lakše berbe. Plodovi ovih sorti imaju veća udubljenja koja se usled nepažljivog rukovanja deformišu.

SORTE MALINE

Na tržištu se neprekidno pojavljuju nove sorte i velika većina njih ne uspe da zauzme mesto među vodećim iz mnogo razloga, uključujući slabu adaptibilnost različitim rejonima gajenja, nepredviđene osetljivosti na bolesti i insekte, ili zbog pojedinih osobina plodova koje nisu prihvatljive za potrošače. Nijedna sorta ne može da uspeva na svim lokalitetima, na svim vrstama zemljišta i pod različitim sistemima gajenja, ali mnoge od njih pokazale su se uspešnim u različitim uslovima gajenja. Lista sorti koju navodimo nikako nije konačna, ali bi navedene sorte mogle da se gaje u različitim regionima. Gajenjem većeg broja sorti moguće je obezbediti rod od ranog leta do početka zimskih mrazeva (uz zaštitu i duže) u većini lokaliteta u Srbiji, sa samo kratkim periodom «praznog hoda» u proizvodnji u kasno leto.

Evropskim tržištem svežom malinom dominira samo nekolicina dvorodnih i jednorodnih sorti, uključujući Glen Ample, Tulameen, Polka, Himbo top i Heritage. U grupu važnijih sorti svrstavaju se Glen Lyon, Autumn Bliss i Oktavija. Gaji se i nekoliko drugih sorti, a mnoge nove sorte su u fazi ispitivanja na različitim lokalitetima.

JEDNORODNE SORTE MALINE

Prelud
(Cornell University, Njujork, SAD)

Prelud

Prelud je jednorodna sorta maline, najranijeg vremena zrenja. Plod je srednje krupan, okrugao i čvrst, dobrog ukusa. Izdanci su uspravni, bujni i čvrsti. Veoma je otporna na trulež korena koju izaziva Phytophthora fragariae. Dobro podnosi niske temperature. Umeren jesenji rod je dovoljan da obezbedi i jesenju berbu.

Kenbi
(USDA, Oregon, SAD)

Izdanci su visoki, skoro sasvim bez bodlji, i srednje su rodnosti. Plodovi su srednje krupni do krupni, čvrsti, jarko crveni i izuzetnog su ukusa. Srednjeg vremena sazrevanja. Umereno do slabo otporna na niske temperature, i u hladnijim podnebljima pupoljci su podložni izmrzavanju. Osetljiva je na trulež korena koju izaziva Phytophthora fragariae.

Glen Empl
(SCRI, Engleska)

Glen Empl

Glen je sorta srednjeg vremena zrenja i rađa krupne, slatke, svetlo crvene plodove kupastog oblika. Izdanci su bez bodlji, dobre bujnosti i otporni na 2 biotipa biljnih vaši vektora virusa. Ima umerenu do slabu otpornost na niske temperature, i u hladnijim podnebljima pupoljci su podložni izmrzavanju. Kvalitet Glen Empl plodova uzima se kao industrijski standard.

Glen Moj
(SCRI; Engleska)

Glen Moj

Glen Moj rađa velike, svetlo crvene plodove umerene čvrstine, Sorta ranog vremena zrenja sa plodovima koji se lako beru. Izdanci su uspravni, bujni , bez bodlji i obilno radaju. Umereno je otporna na zimske mrazeve. Osetljiva je na malininu muvu galicu i trulež korena koju izaziva Phytophthora fragariae. Otporna je na 2 biotipa biljnih vaši vektora virusa i na RBDV virus.

Leo
(HRI East Malling, Engleska)

Leo rađa krupne, skoro potpuno okrugle plodove kasnog vremena zrenja. Ukus je izuzetan, a plodovi su takođe pogodni za preradu. U vegetaciji daje umeren broj novih izdanaka. Rađa na dugim rodnim bočnim grančicama, velikog potencijla rodnosti.
Otporna je na Botrytis (sivu plesan) i uvenuće pupoljaka. Otporna na lisne vaši vektore mozaik virusa. Može se mehanički inficirati RBDV, ali u polju pokazuje dobru otpornost na prenošenje virusa putem polena.

Oktavija
(HRI East Malling, Engleska)

Sorta maline Oktavija

Oktavija je jednorodna sorta vrlo kasnog vremena zrenja koja popunjava raspon između letnje i jesenje sezone. Izdanci su uspravni i obilno rađaju.. Plod je krupan, zatupasto-okruglog oblika, svetlo crvene boje i slatkog ukusa. Plodovi dobro podnose skladištenje. Otporna je na lisne vaši vektore mozaik virusa. Umereno je otporna na sivu plesan (Botrytis) i pegavost izdanaka, ali je osetljiva na sušenje pupoljka. Osetljiva je na RBDV i Phytophthora trulež korena maline. Ovo je relativno nova sorta.

Tulamin
(Ag Canada, Britiš Kolumbia, Kanada)

Sorta maline Tulamen

Tulamin rađa krupne, čvrste, sjajne plodove izuzetnog kvaliteta. Sorta kasnog vremena zrenja, donosi umereno visoke prinose. Otporna je na biljne vaši vektore mozaik virusa. Srednje do slabo otporna na niske temperature, a pupoljci su podložni izmrzavanju u hladnijim podnebljima.

DVORODNE SORTE

Autumn Bliss
(HRI East Malling, UK)

Sorta maline Autumn bliss

Autumn Bliss je malina ranog vremena zrenja, krupnih plodova izuzetnog ukusa. Sazreva 10-14 dana pre sorte Heritidž. Veliki deo roda donosi u prve dve nedelje berbe, što je prednost u severnijim podnebljima. Izdanci su kratki sa malo bodlji. Plod je blago tamne boje. Osetljiva je na RBDV, a otporna na biljne vaši vektore kompleksa mozaik virusa. Otporna je na trulež korena koju izaziva Phytophthora fragariae.

Autumn Britten
(HRI East Malling, Engleska)

Autumn Britten je rana sorta, krupnih i čvrstih plodova, dobrog ukusa. U poređenju sa sortom Autumn Bliss, izdanci ove sorte su viši, plodovi su boljeg kvaliteta, prinos je sličan ili veći, a manje je bujna. Rađa dan ili dva posle sorte Autumn Bliss. Osetljiva je na RBDV , a otporna na biljne vaši vektore kompleksa mozaik virusa.

Polka (Poljska)

Polka ima srednje krupne plodove ranog vremena zrenja. Sve se više gaji u Evropi. Kvalitet plodova je vrlo dobar a prinosi su visoki.

Himbo-Top (Rafzaqu) (Švajcarska)

Himbo-Top na jednogodišnjim izdancima rađa krupne plodove dobrog kvaliteta nedelju dana posle sorte Autumn Bliss. Plodovi su kupastog oblika, svetlo crvene boje i dobrog ukusa. Izdanci su bujni, uspravni, srednje visine, pa postavljanje naslona olakšava berbu. Otporna je na trulež korena koju izaziva Phytophthora fragariae.

Karolina
(University of Maryland, SAD)

Karolina ima krupne plodove kupastog oblika i dobrog ukusa. Izdanci su visoki i uspravni. Branje plodova sa kratkih bočnih rodnih grančica može biti otežano, ali daje dobre jesenje prinose. Posle dužeg skladištenja plodovi dobijaju tamniju boju. Otporna je na trulež korena koju izaziva Phytophthora fragariae.

Heritidž
(Cornell University, Njujork, SAD)

Heritidž sorta smatra se standardnom dvorodnom sortom. Njeni visoki i čvrsti izdanci imaju izražene bodlje. Sorta sa izuzetno visokim prinosima. Plodovi na jednogodišnjim izdancima sazrevaju relativno kasno. Srednje su veličine, dobre boje, ukusa, čvrstoće, a pogodni su za zamrzavanje. Otporna je na većinu bolesti. Osetljiva je na biljne vaši vektore kompleksa mozaik virusa.

Sorta maline Hertidž

Džoan Skvajer
(Medway Fruits, Engleska)

Džoan Skvajer bere se oko 2 nedelje posle sorte Autumn Bliss, sa sličnim prinosima. Plodovi su krupni, čvrsti, kompaktni i duge trajnosti. Pokožica je srednje čvrsta, osrednje crvena. Izdanci su bez bodlji i traže postavljanje naslona tokom berbe.

Tabela 1. Vreme zrenja maline.

Tab. 1

U nastavku...tekst...Sadnja, Nega zasada, Navodnjavanje, Suzbijanje korova, Rezidba, Berba, Čuvanje i Transport maline

Komentari: 0

TEKSTOVI /iz kategorije/