Biogas projekat

16.04.2008. | Jackie Jones | Magazin AGRAR

Biogas projekat

Poboljšanje kvaliteta bio gasa (za korišćenje u SUS motorima)

Biogas iz anaerobnog digestora u Gryti odlazi zatim na proces prečišćavanja. Zajedno sa njim u isti proces se uključuje i manja količina biogasa (150-250 Nm3/čas) koji je dobijen tret-iranjem otpadnih voda a dolazi nekoliko kilometara dugim cevovodom. Prečišćavanje sirovog biogasa u kvalitet za sagorevanje u SUS motorima obavlja se sa vodom pod pritiskom. Pri pritiscima od 10-12 bara sav CO2 i ostali nepoželjni g-asovi se vezuju u vodi. Prečišćeni biogas (metan) se skuplja na vrhu postrojenja, a vodi iz procesa se u posebnim sudovima snižava pritisak na 2-4 bara kako bi se iz bodio zaostali metan. Gubici u progarantovano ne prelaze 2% a u praksi pod 1%. Korište na voda se obnavlja u nom procesu i iz nje se izdvajaju dioksid i hidrogen sulfid i spušta pritisak na okolni atmosferski. Pri punim kapacitetom zahtevi za svedom su ispod 1m3/h. Tokom procesa napredni sistemi merenja kao i posebno razvijen sistem praćenja kompletnog procesa obezbeđuju visok kvalitetnog gasa.

Fabrika za anaerobnu digestiju (digestija bez prisustva kiseonika prim. prev.) je locirana na obodu Västerås-a u predgrađu po imenu Gryta. Na šematskom prikazu fabrike (slika 3) prikazano je nekoliko postrojenja za više procesa. Ukratko, kamioni sa otpadom se istovaraju i biootpad se razvrstava po poreklu. Takođe u krugu fabrike su smeštene i silo vreće. Nakon prijema čvrstog otpada on se razvodnjava i meša u tri turbomiksera te se tako dobija kaša u kojoj je čvrsti deo samo 10%. Zatim se kaša filtrira i odlazi na toplotni tretman u tri velika rezervoara gde se zadržava 1 sat na temperaturi od 700C (obično je jedan rezervoar u obradi dok se drugi puni a treći prazni). Nakon ovoga kaša se pumpama pretače u digestor, koji ima zapreminu od 4000 m3 i nema u sebi pokretne delove (ali se masa ipak meša zbog gasa pod pritiskom).

Proizvedeni gas je u opsegu od 250-350 Nm3/čas. Odmah nakon izlaska gas prolazi kroz kompresor a zatim se sprovodi u merno-regulacioni set (osim male količine koja se vraća u digestor i služi za mešanje nove količine). U merno-regulacionom setu se reguliše protok biogasa, meri dobijena količina i skladišti se pod pritiskom u rezervoare kapaciteta 800 m3. Osnovna potrošnja biogasa je kao pogonsko gorivo za vozila u gradu (videti kasnije), a sav višak gasa se koristi u gasnom-generatoru za dobijanje toplote kojom se snabdeva grad. Povremeno višak gasa se spali zbog nemogućnosti skladištenja na duži rok.

šematski prikaz raznih procesa uključenih u dobijanje biogasa

Biogas na putu

Tretirani gas se zatim cevovodom transportuje do pumpe u centru naselja . Lokalni biogas je dovoljan za opsluživanje svih 40 gradskih autobusa, 10 kamiona za skupljanje otpada, kao i 500 lakih transportnih vozila. Zbog sigurnosti kao rezervna opcija instalisana je i oprema za tečni gas koji se upotrebljava samo u slučaju da je biogas trenutno u zastoju. Ovakav sistem dobijanja biogasa omogućava: Mogućnost brzog dolivanja goriva sledećeg vozila (u intervalu manjem od 5 minuta) Visoku dostupnost (upotrebljivost) imajući u vidu: Kompresor visokog pritiska (kao rezerva) Rezervu u vidu tečnog gasa Velikim kapacitetom skladištenja pod pritiskom Mogućnost dolivanja goriva za 40 autobusa bez upotrebe kompresora visokog pritiska (opciono) Javna benzinska stanica koja opslužuje sva napred pomenuta vozila.

Nešto malo istorije

U okolini Västerås-a jedan seljak je došao na ideju korišćenja travnato leguminoznih smesa za dobijanje bio gasa još 1990. godine. Ali konačna ideja kombinacije dobijanja bio gasa iz biološkog otpada i upotrebom posebnog useva se rodila 1995. godine. Planovi za izgradnju postrojenja su počeli da se prave početkom 1998. godine, a zvanično osnivanje preduzeća Växtkraft d.o.o. se vezuje za 2003. godinu. Vlasnička struktura izgleda ovako: 20% lokalni seljaci 20% švedska Federacija farmera 20% lokalna energetska firma 40% lokalna komunalna firma U septembu 2003 firma Växtkraft je konačno odlučila da pokrene projekat a već u novembru iste godine postaje pilot projekat iza kojeg staje EU (AGROPTI - gas projekat) Prva količina preišćenog gasa (za upotrebu u SUS motorima) dobijena je u oktobru 2004. koristeći biogas iz drugih postrojenja, a potpuno zatvoren proces sa korišćenjem sopstvenog izvora biogasa postaje u julu 2005. Jackie Jones Prevod Petar Radić Preuzeto iz Renewable Energy World November-December 2006

Komentari: 0

Vezane kategorije