<rss version="2.0">
  <channel>
    <title>Poljoprivreda.rs/Poljoberza.net - Tekstovi</title>
    <link>https://www.poljoprivreda.rs</link>
    <description>Zanimljivi tekstovi iz sveta poljoprivrede</description>
    <language>en-gb</language>
    <copyright>Copyright 2026</copyright>
    <pubDate>Sat, 02 May 2026 16:12:28 GMT</pubDate>
    <lastBuildDate>Sat, 02 May 2026 16:12:28 GMT</lastBuildDate>
    <category>Tekstovi</category>
    <generator>Poljoprivreda.rs RSS Generator</generator>
    <docs>https://www.poljoprivreda.rs</docs>
    <ttl>20</ttl>
    <item>
      <title>Popiti na iskap! 5 načina kako je vrući kakao dobar za vaše zdravlje</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10032/820/popiti-na-iskap-5-nacina-kako-je-vruci-kakao-dobar-za-vase-zdravlje</link><category>kakao</category><category>zdravlje</category><category>kakao u prahu</category><category>zdrava hrana</category><description>Nema ništa poput zagrevanja šoljom vrućeg kakaoa u hladnim zimskim danima. 
Možda se čini kao ugadjanje, ali u prohladnim danima dnevna doza ove poslastice zapravo ima čitav 
niz zdravstvenih blagodati. Kakao u prahu sadrži moćne antioksidante i mnoge studije 
su pokazale njegove blagotvorne efekte na zdravlje srca, nivo insulina, pamćenje i još mnogo toga. 
Najbolje od svega? To vas jednostavno čini srećnim.</description><author>Anna Norris wheather.com</author><pubDate>Sun, 13 Dec 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>wheather.com</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/016fad44-c642-466f-8692-316f792c40c1.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Popiti na iskap! 5 načina kako je vrući kakao dobar za vaše zdravlje</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10032/820/popiti-na-iskap-5-nacina-kako-je-vruci-kakao-dobar-za-vase-zdravlje</link><category>kakao</category><category>zdravlje</category><category>kakao u prahu</category><category>zdrava hrana</category><description>Nema ništa poput zagrevanja šoljom vrućeg kakaoa u hladnim zimskim danima. 
Možda se čini kao ugadjanje, ali u prohladnim danima dnevna doza ove poslastice zapravo ima čitav 
niz zdravstvenih blagodati. Kakao u prahu sadrži moćne antioksidante i mnoge studije 
su pokazale njegove blagotvorne efekte na zdravlje srca, nivo insulina, pamćenje i još mnogo toga. 
Najbolje od svega? To vas jednostavno čini srećnim.</description><author>Anna Norris wheather.com</author><pubDate>Sun, 13 Dec 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>wheather.com</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/016fad44-c642-466f-8692-316f792c40c1.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Seme lana u ishrani ljudi i životinja</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10031/820/seme-lana-u-ishrani-ljudi-i-zivotinja</link><category>laneno seme</category><category>zdrava hrana</category><category>ishrana</category><description>Interesovanje za obogacivanjem jaja i mesa živine omega 3 masnim kiselinama (n-3 FA) se povecalo, pošto je istaknuta njihova važna uloga u ljudskom metabolizmu. Ukljucenje n-3 FA u jaja i meso živine se postiže hranljivim sastojcima kao što su seme lana, riblje ulje, riblje meso, morske alge i kanola, koji se daju pticama. Medutim, problemi u razlicitim parametrima proizvodnje i vidljivi kvalitet jaja i mesa rastu. Prethodno verovatno prouzrokovani nehranljivim i psihološkim efektima, a kasnije</description><author>EUROFARMER EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/23006adb-4488-4d79-b751-ab042f27d33c.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Produktivnost i smanjen mortalitet nerca tipične rase pri korišćenju biološkog stimulatora kim</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10030/820/produktivnost-i-smanjen-mortalitet-nerca-tipicne-rase-pri-koriscenju-bioloskog-st</link><category>uzgoj divljih životinja</category><category>gajenje nerca</category><category>krznarstvo</category><category>kompleksni imunostimulator</category><description>Gajenje divljih životinja sa skupocenim krznom je jedna od najmlaðih grana poljoprivrede koja postoji manje od 100 godina.
Gajene u kavezima životinje sa skupocenim krznom su potomci divljih životinja, koje i danas slobodno žive u divljini. Za vreme pripitomljavanja osnovni fiziološki parametri, većina eksterijernih i interijernih osobina divljih životinja gajenih u kavezima se delimično promenila. Ovde se mora reći da se najveće promene zapažaju u boji i strukturi krzna, veličini tela, reprodu</description><author>Prof. dr V.A. Pogodajev,E.A.Morenko,E.A.Kic EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/5bd7578b-a6be-4bc5-a7ae-ebb1794d09fc.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Uticaj različitih tehnologija uzgajanja na stanje kože i dlaka kod mladih bikova švajcarske rase</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10029/820/uticaj-razlicitih-tehnologija-uzgajanja-na-stanje-koze-i-dlaka-kod-mladih-bikova</link><category>uzgoj bikova</category><category>stočarstvo</category><description>Uticaj različitih prirodno-klimatskih uslova kao što su temperatura, vlažnost, brzina kretanja vazduha, sunčana radijacija i atmosferske padavine na razne načine utiču na organizam životinja. Imajući to u vidu, mi smo u svom radu proučili gustinu dlaka i stanje kože kod mladih bikova švicke rase uzgajanih po različitim tehnologijama. U vezi sa tim, od odreðenog broja mladih bikova uzeli smo uzorke kožnog pokrivač</description><author>Ševhužev A.F,Saitova F.N EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/c6f24448-ee9b-4509-be76-ac080a5e97dd.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Kreirana jaja, kuda nas to vodi?</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10028/820/kreirana-jaja-kuda-nas-to-vodi</link><category>jaja</category><category>kreirana jaja</category><category>ishrana</category><description>Konstantni izazov za industriju hrane za životinje je odgovoriti konkretnim zahtevima potrošaca. Današnji potrošaci su mnogo svesniji veze izmedu zdravlja i ishrane nego prethodne generacije. Mnogi potrošaci danas jasno žele proizvode koji su sigurni, koji doprinose zdravlju i obavezno imaju kvalitet: svežinu, dobar ukus, boju itd.</description><author>EUROFARMER EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/f1a2b62b-14e3-42f8-bd2c-bc6d03740773.gif" length="0" type=".gif" /></item>
    <item>
      <title>Kreirana jaja, kuda nas to vodi?</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10028/820/kreirana-jaja-kuda-nas-to-vodi</link><category>jaja</category><category>kreirana jaja</category><category>ishrana</category><description>Konstantni izazov za industriju hrane za životinje je odgovoriti konkretnim zahtevima potrošaca. Današnji potrošaci su mnogo svesniji veze izmedu zdravlja i ishrane nego prethodne generacije. Mnogi potrošaci danas jasno žele proizvode koji su sigurni, koji doprinose zdravlju i obavezno imaju kvalitet: svežinu, dobar ukus, boju itd.</description><author>EUROFARMER EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/f1a2b62b-14e3-42f8-bd2c-bc6d03740773.gif" length="0" type=".gif" /></item>
    <item>
      <title>Aditivi za stočnu hranu - da ili ne</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10027/820/aditivi-za-stocnu-hranu-da-ili-ne</link><category>stočna hrana</category><category>aditivi u stočnoj hrani</category><category>stočarstvo</category><description>Trgovina hranljivim dodacima, ili aditivima za stocnu hranu, kako se oni najcešce nazivaju, ostaje unosan posao kako za proizvodaca tako i za isporucioca, zato što je to posao male mase, a velike marže.</description><author>EUROFARMER EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/14e595f5-a82c-4a61-bbfd-853dc1b49f91.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Mis ovca: Prva srpska mesnata rasa</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10026/820/mis-ovca-prva-srpska-mesnata-rasa</link><category>uzgoj ovaca</category><category>mis ovca</category><category>izgled mis ovce</category><category>stočarstvo</category><description>Ovcarstvo Srbije, bez obzira što poseduje prirodne resurse i tradiciju, ne zauzima povoljan položaj, narocito u pogledu produktivnosti. Osnovni razlog za ovakvo stanje je upravo loš rasni sastav ovaca koje imamo. Naime, najveci deo populacije naših ovaca cini pramenka (80%), od koje su u Srbiji najzastupljeniji sledeci sojevi: pirotski, svrljiški, sjenicki; preostalih 20% cine cigaja (5%) i melezi pramenke sa inostranim rasama (15%), pre svega sa virtemberškom.</description><author>Dr Milan P. Petrovic EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/7565d55a-8984-42e1-afcc-53feff51ffc4.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Simentalac -  Boljevacko zlato</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10025/820/simentalac-boljevacko-zlato</link><category>uzgoj goveda</category><category>Boljevac</category><category>simentalske rase goveda</category><description>Boljevac, gradic u podnožju planine Rtanj..., najcešci je pocetak svake price o prirodnim bogatstvima, dogadajima i ljudima koji su svoj život vezali za podrucje nevelike istoimene opštine. Našu pricu, u ambijentu farme ispunjene sa cetrdesetak grla goveda, prica nam vlasnik Radomir Trujic, inace predsednik Udruženja odgajivaca goveda simentalske rase – Boljevac.</description><author>Stojanovic Bane, Uroševic Goran EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/1ea09a9c-fbdb-44d3-b15a-897adf8b87b2.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Kontrolišite mušice, pre nego što one počnu da kontrolišu stado</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10024/820/kontrolisite-musice-pre-nego-sto-one-pocnu-da-kontrolisu-stado</link><category>mušice</category><category>kontrola mušica</category><category>mastitis</category><category>konjuktivitis</category><description>Kako se približavamo toplijim sezonama, trebalo bi da razmislimo o kontroli mušica na farmama, zato što je poznato da mušice prenose kako životinjske tako i ljudske bolesti. Sa dolaskom toplijeg vremena, broj mušica pocinje da se uvecava veoma brzo, jer se vreme smene izleganja mušica u balezi i ostacima hrane za stoku znatno skracuje.</description><author>EUROFARMER EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/2673ad37-f66c-4f14-9afe-49e552925de1.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Polni žar i stimulacija polnog žara kod krmaca Norveškog Landrasa</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10023/820/polni-zar-i-stimulacija-polnog-zara-kod-krmaca-norveskog-landrasa</link><category>uzgoj svinja</category><category>oploddnja krmača</category><description>Važno je da krmace dodu u jasan polni žar ubrzo posle zalucenja kako bismo imali stabilnu ekonomiju u proizvodnji. Slab polni žar otežava nam da tacno odredimo vremensku tacku osemenjivanja, a rezultat cesto bude povadanje ili premalo leglo.</description><author> EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/351b0b30-72bc-47d5-b5bc-8ff179b61115.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Kozarstvo</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10022/820/kozarstvo</link><category>koze</category><category>kozarstvo</category><category>uzgoj koza</category><category>rase koza</category><category>ishrana koza</category><description>Muzna koza proizvodi mleko najboljeg kvaliteta, pod uslovom da joj pružite potrebnu negu. Njoj je potreban dobar i čist smeštaj, hrana visokog kvaliteta kao i pravilna muža. Koze, po pravilu, nemaju loš miris, izuzetak su jarčevi tokom sezone parenja.</description><author>EUROFARMER EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/76c16b11-bd64-4636-b9db-baf3fa798008.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Vitamin E u ishrani živine</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10021/820/vitamin-e-u-ishrani-zivine</link><category>živina</category><category>uzgoj živine</category><category>poljoprivreda</category><description>Vitamin E je otkriven 1922. godine i od tada je sakupljena velika kolicina informacija. Uprkos dugogodišnjim istraživackim naporima da se razume biološka uloga i molekularni mehanizmi vitamina E, kao i znacajnom napretku na ovom polju u poslednjih nekoliko godina, mnoga pitanja još uvek cekaju na odgovor.</description><author>Dr Peter Surai i Julia Dvorska EUROFARMER</author><pubDate>Mon, 30 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/e6060d8e-cb4a-4332-adf2-30c0bfe37853.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>ZNAČAJAN MOMENAT U SRPSKOM STOČARSTVU</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10020/820/znacajan-momenat-u-srpskom-stocarstvu</link><category>stočarstvo</category><category>Agronor</category><category>Gornji Milanovac</category><description>Nakon opsežnih priprema, sa uspehom je završen transport nazimica norveškog landrasa iz Norveške u Srbiju. Domaca aviokompanija JAT je bila nosilac posla. Posle duže pauze, ovo je jedan od najznacajnijih momenata u srpskom stocarstvu. Projekat ”Uzgoj svinja – norveški model”, pored sistemskih poboljšanja, unosi i veoma veliki kvalitativni pomak koji se ogleda, sada vec i formalno, u uspostavljanju probnog zapata norveškog landrasa u Poljoprivrednoj školi u Valjevu</description><author>EUROFARMER EUROFARMER</author><pubDate>Fri, 27 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/6750882e-7932-45b6-8f0b-4f915eb5257c.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Zanimljivosti uzgoja konja</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10019/820/zanimljivosti-uzgoja-konja</link><category>konji</category><category>uzgoj konja</category><category>ždrebe</category><category>zanimljivosti</category><description>Problemi u ponašanju konja cesto imaju korene u traumama iz rane mladosti. Neki odgajivaci praktikuju naglo odvajanje ždrebeta od majke, držeci ih potom u zamracenoj štali sa cvrsto zatvorenim vratima. Naravno da postoje i adekvatniji nacini rešenja problema zalucivanja! Kobila nosi ždrebe oko 11 meseci. Kod domacih konja je uobicajena praksa da ždrebe ostane sa majkom dok ne napuni 6 meseci.</description><author>Dr Russ Stanoylovic EUROFARMER</author><pubDate>Fri, 27 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/2ecd7d58-7f68-49ed-b4e0-9e79f14a6567.gif" length="0" type=".gif" /></item>
    <item>
      <title>Zanimljivosti uzgoja konja</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10019/820/zanimljivosti-uzgoja-konja</link><category>konji</category><category>uzgoj konja</category><category>ždrebe</category><category>zanimljivosti</category><description>Problemi u ponašanju konja cesto imaju korene u traumama iz rane mladosti. Neki odgajivaci praktikuju naglo odvajanje ždrebeta od majke, držeci ih potom u zamracenoj štali sa cvrsto zatvorenim vratima. Naravno da postoje i adekvatniji nacini rešenja problema zalucivanja! Kobila nosi ždrebe oko 11 meseci. Kod domacih konja je uobicajena praksa da ždrebe ostane sa majkom dok ne napuni 6 meseci.</description><author>Dr Russ Stanoylovic EUROFARMER</author><pubDate>Fri, 27 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>EUROFARMER</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/2ecd7d58-7f68-49ed-b4e0-9e79f14a6567.gif" length="0" type=".gif" /></item>
    <item>
      <title>Vlaga u vazduhu i zimska ventilacija košnica</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10018/820/vlaga-u-vazduhu-i-zimska-ventilacija-kosnica</link><category>pčelarstvo</category><category>košnice</category><category>ventilacija košnica</category><category>pčelarenje</category><category>zimovanje pčela</category><description>„Glavni bič za zimovanje pèela jeste vlaga. Vlaga je jedan od najgorih neprijatelja pčela za vreme zimovanja…“, pisalo je u ruskom časopisu „Severno pèelarstvo“ pre 110 godina, a isto važi i danas. Vazduh je mešavina gasova.Zapreminski sastav suvog vazduha (bez vodene pare) izgleda ovako: azot (78,03%), kiseonik (20,99%), argon (0,93%), ugljen-dioksid (0,03%), vodonik (0,01%) i ostali gasovi (0,01%).</description><author>Dipl. ing. Mirko Vilus list Pčelar</author><pubDate>Fri, 27 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>list Pčelar</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/c4d49d83-5427-46a0-83b2-04774148ab13.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>UTICAJ VELIČINE OPLODNJAKA NA SPARIVANJE I PRONOŠENJE MATICA</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10017/820/uticaj-velicine-oplodnjaka-na-sparivanje-i-pronosenje-matica</link><category>pčelarstvo</category><category>pčelarenje</category><category>oplodnjak</category><category>Kirchain oplodnjak</category><description>Da bi se dobile kvalitetne matice, veoma je važno da potiču od selekcionisanog materijala, odnosno da su genetski predisponirane za veću produktivnost u odnosu na one koje nisu selekcionisane. Sem porekla, od osobitog značaja su uslovi odgajanja matičnjaka kao i uslovi u kojima će se matica spariti i početi sa regularnim polaganjem jaja.</description><author>Prof. dr Jovan Kulinèević list Pčelar</author><pubDate>Fri, 27 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>list Pčelar</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/84afb802-62c4-45e4-81a4-b8d43dd9f785.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
    <item>
      <title>Svetsko čudo zvano poletaljka</title>
      <link>https://www.poljoberza.net/tekstovi/10016/820/svetsko-cudo-zvano-poletaljka</link><category>pčelarstvo</category><category>pčelarenje</category><category>poletaljka</category><category>košnica</category><description>I u najobuhvatnijim pčelarskim knjigama poletaljka se opisuje u dve ili tri rečenice. O njenoj funkciji se piše još manje, kao da je reč o aksiomu koji je sam po sebi jasan. Da li je to zaista tako? Da li je neko od vas u prirodi video poletaljku? I najiskusniji pčelar će vam reći da ona služi za poletanje i sletanje pčela. Znači, neka vrsta aerodroma za pčele i ništa više. Kao da helikopteru treba aerodrom?</description><author> list Pčelar</author><pubDate>Fri, 27 Nov 2020 00:00:00 GMT</pubDate><source>list Pčelar</source><enclosure url="https://www.poljoberza.net/upload_slike/tekstovi/d70495d8-1dfa-4910-80b1-c9678decc38c.jpg" length="0" type=".jpg" /></item>
  </channel>
</rss>