Pregled autorskih tekstova iz raznih oblasti poljoprivrede. |
Autorske strane |
|
|
Poljoprivredni list - KUKURUZ |
|
<<< Pogledajte ostale clanke poljoprivrednog lista
|
Siliranje kukuruza
Kukuruz i preradevine od kukuruza kao stocna hrana koriste se u više od 20 oblika. Jedan od najznacajnijih oblika korišcenja trebalo bi da pripada kukuruznoj silaži od cele biljke, vlažnog klipa i zrna.
Osnovni procesi siliranja
Siliranje je nacin konzervisanja biljaka i njihovih nusproizvoda vlažnim putem, a postiže se fermentisanjem u siliranoj masi pomocu mikroorganizama bez prisustva vazduha. Fermentacije koje nastaju u procesu siliranja posledica su intenzivne enzimske aktivnosti koja traje od momenta ubiranja do stabilizovanja silirane mase u silosu. Pri tome je najbitnija promena razgradnja ugljenih hidrata u organske kiseline (sircetnu, mlecnu i propionsku) i alkohole. Najvažnija organska kiselina u procesu siliranja je mlecna kiselina koja nastaje delovanjem mlecno-kiselinskih bakterija u silažnoj masi. Kada govorimo o silažama na bazi kukuruza, onda prvenstveno mislimo na siliranje citave biljke kukuruza, zatim siliranje usitnjenog klipa kukuruza i konacno vlažnog zrna kukuruza. Osnovni principi i procesi siliranja su isti u sva tri slucaja.
Osnovni cilj siliranja je da se ocuva vrednost siliranog materijala uz što manje troškove i gubitke. Mora se reci da su gubici pri siliranju neizbežni, kako u suvoj materiji tako i u hranljivoj vrednosti.
Mikroorganizmi
u procesu siliranja
Usitnjena biljna masa koja dolazi u silos nosi sa sobom aerobne bakterije, kvasce i plesni. Njihovo razmnožavanje nastavlja se u silažnoj masi još prvih 12 do 14 casova. Zbog nedostatka kiseonika navedena mikroflora brzo nestaje i nakon toga nastaju anaerobni uslovi u kojima važnu ulogu imaju sledeci mikroorganizmi:
1) Bakterije mlecne kiseline: korisne i neophodne za pravilan tok procesa siliranja. Njihove karakteristike su:
- Postaju aktivne kada je sav kiseonik u silaži potrošen
- Proizvode uglavnom mlecnu kiselinu iz ugljenih hidrata. Kad je proizvedeno dovoljno mlecne kiseline, pH-vrednost silaže relativno brzo pada, pri cemu se u kiselim uslovim sredine eliminišu bakterije buterne kiseline i bakterije trulenja.
- Pretvaranjem ugljenih hidrata u mlecnu kiselinu gubi se manji deo energije.
- Snižavanjem pH-vrednosti silaže zbog povecanja koncentracije mlecne kiseline zaustavlja se i aktivnost samih mlecno-kiselih bakterija koje te kiseline proizvode. Ako je silaža pravilno (hermeticki) zatvorena, ubrzo se postiže stanje u kom mikroorganizmi više ne deluju. Silaža se stabilizuje.
2) Bakterije buterne kiseline: štetne i nepoželjne. Imaju sledece osobine:
- Anaerobne su i postaju aktivne nakon što je sav kiseonik u siliranoj masi potrošen.
- Šecer i mlecnu kiselinu pretvaraju u buternu kiselinu. Pošto je ona slabija organska kiselina od mlecne, pH-vrednost opada puno sporije ili cak raste zbog prelaska mlecne u buternu kiselinu.
- Buterna kiselina ima agresivan miris po kom se loša silaža prepoznaje.
- Pri razgradnji šecera u buternu kiselinu gubi se puno više energije nego pri razgradnji u mlecnu kiselinu.
3) Bakterije truljenja i klostridije: štetne, razgraduju proteine do amonijaka i amina, pri cemu pH-vrednost silaže raste.
- Proizvodi bakterija truljenja agresivnog su i neugodnog mirisa i ukusa, pa takvu silažu stoka nerado jede.
4) Plesni: štetni mikroorganizmi.
- Razgraduju organsku materiju, uzrok su lošeg mirisa i ukusa silaže.
- Plesni su aerobni mikroorganizmi (aktivni samo u prisustvu kiseonika).
- Podnose niske pH-vrednosti sredine.
Ako želite da saznate još nešto o silaži procitajte tekst u ovom broju.
autor teksta:
dipl ing Nebojša Margetic
|
|
|
Prodaje se seosko imanje, selo Svilojevo, 5 km od Apatina, 2 km od banje Junaković, 20 km od Hrvatske granice, 60 km od Madjarske granice. Pola kuce je stara gradnja, potpuno renovirano. Druga polovina je nova gradnja,delimicno nedovršena. Uz kuću idu štale, svinjci, ambari, pušnica, podrum i pola hektara okućnice. Idealno za onog ko zeli da zivi na selu ili želi da se bavi seoskim turizmom.
|
|
|
|
|
|
|
|