Utvrdivanje gravidnosti ovaca
U prethodnim brojevima pisali
smo o gravidnosti ovaca kao jednog od najvažnijih uzgojnih faza
u svakoj ovcarskoj proizvodnji, isticuci da je u prvim nedeljama,
pa i mesecima (prva tri meseca), vrlo teško po spoljašnjosti i ponašanju
ovce utvrditi da li je gravidna.
Medutim radi postizanja boljih
reprodukcijskih i ukupnih proizvodnih rezultata, ovcari žele što
pre da saznaju da li je životinja gravidna ili nije, jer tako na
vreme mogu da organizuju ponovni pripust, a otkrivene sterilne ovce
lece ili izluce iz daljnjeg uzgoja. Pronaci prakticnu i ekonomicnu
metodu utvrdivanja gravidnosti u ovaca, pitanje je prakticne važnosti
u uzgoju, ali i naucni interes u istraživanju reprodukcije i plodnosti
ove vrste. Prednost ranog otkrivanja gravidnosti ovaca su:
1. manji troškovi hranidbe i manje ljudskog rada.
2. ranije izdvajanje i prodaja jalovih ovaca
3. usmeravanje pažnje samo na gravidne ovce.
Potrebno je napomenuti da je
dijagnostikom gravidnosti moguce utvrditi i broj fetusa (plodova)
što farmeru omogucava organizaciju pravovremene, pravilne i dovoljne
hranidbe visokogravidnih ovaca. Imajuci u vidu važnost reprodukcije
u svakoj ovcarskoj proizvodnji, opisacemo one metode utvrdivanja
gravidnosti koje su dovoljno pouzdane i izvedive da bi ih mogli
provoditi u komercijalnom uzgoju ovaca. To znaci da tehnike dijagnostike
gravidnosti moraju biti jednostavne, jeftine i precizne.
|
Ovcari
ovce uglavnom pripuštaju bez evidencije o datumu pripusta,
broju ovna, broju skokova itd. Ako tokom cele godine ovnovi
nisu zajedno s ovcama u stadu, ovcari znaju kada su ih uveli
u stado pa mogu samo nagadati pocetak jagnjenja ne znajuci
kada ce se i koliko ovaca jagnjiti. |
Naravno, poznavajuci svako pojedino
grlo, pred sam kraj gravidnosti, po velicini trbuha takode mogu
samo nagadati koliko ce ovca dati jagnjadi. Po nalivanju vimena
i po drugim pokazateljima vanjštine (otežano hodanje, veci i obešeniji
trbuh) u visokoj fazi gravidnosti ovce, iskusniji ovcari mogu ocekivati
skoro janjenje ovaca, ali ne znaju precizno datum niti broj jagnjadi
i njihov pol. Iako u ovcarskoj praksi (ne samo našoj nego i u svetu)
nema raširenog i jednostavnog sistema utvrdivanja gravidnosti ovaca,
u ovom radu navešcemo neke metode koje se koriste za utvrdivanje
gravidnosti.
Upotreba markera
Uobicajena i, u ovcarskoj
praksi, najraširenija metoda utvrdivanja rane gravidnosti ovaca u
sezoni parenja je provera da li se ovca nakon pripusta ponovo tera.
To ovcari mogu utvrditi vizuelno svakodnevno prateci ponašanje
ovaca u stadu, posebno u manjim stadima ili kod ovaca držanih u
manjim skupinama. Medutim, najlakši nacin utvrdivanja je
stavljanje markera s bojom (Ovnovske kecelje) na prsa ovna koji
boravi zajedno s vec pripuštenim ovcama. Metoda utvrdivanja
gravidnosti ovaca pomocu "ovna probaca" dosta je
jednostavna pa je može primeniti svaki ovcar u svakoj proizvodnji.
Ako treba i promeniti boju u markeru, preporucuje se da se to ucini
u intervalima od 14 dana a ne dužim jer se neke ovce teraju nakon
samo dve nedelje pa ako je boja promenjena nakon 15. dana postoji
mogucnost da se estrus ne primeti. U kontrolisanom pripustu, narocito
u stadima u kojima jedan ovan mora zaskociti veliki broj ovaca u
relativno kratkom roku, bolje je koristiti hematitnu pastu (prašak
i životiljsko ulje) umesto klasicnog markera. Ova metoda može
biti nepouzdana u razdoblju anestrije (ne teranja) pa je potrebno
upotrebiti alternativnu metodu. Ako se ovce janje tokom cele godine,
što podrazumeva izvansezonska parenja u ranom anestrusu, odvajanje
negravidnih ovaca u prvim nedeljama nakon parenja i pripreme za
njihovo ponovno parenje od velike je važnosti. Takode je potrebno
identifikovati gravidne ovce kojima se približava razdoblje
zahtevnije ishrane u kasnoj gravidnosti.
Cesta pojava smrtnosti jagnjadi
neposredno nakon jagnjenja povezana je s velicinom i porodnom masom
jagnjeta, što je povezano s velicinom legla i režimom ishrane u
poslednjoj trecini gravidnosti. Dovoljnim kolicinama dodatne hrane
ovcama s više fetusa može se garantovatii da ce neojagnjena jagnjad
dostici maksimalnu velicinu pred jagnjenje i da ce preživeti. S
druge strane, smanjena kolicina hrane ovcama koje nose samce može
pomoci pri kontroli porodne mase i smaniti gubitke jagnjadi do kojih
dolazi pri jagnjenju ili neposredno nakon njega.
Uzgajivacima
koji sami ostavljaju podmladak za remont stada, ako se ovce
pre jagnjenja mogu grupisati na one sa samcima i dvojcima, mnogo
je lakše provoditi selekciju na prirodnu sposobnost bližnjenja
u stadima gde nema pojedinacnih podataka o svakoj ovci. U velikim
stadima rano utvrdivanje gravidnosti, što je olakšano pripustom
u kojem se koristi metoda otkrivanja estrusa. |

|
Radiografijske i ultrazvucne motode
Za utvrdivanje gravidnosti radiografija
je jedno vreme uspešno korištena u istraživackim programima na ovcarskim
farmama. Gravidnost ovaca može se rentgenom pouzdano proceniti 55-og
dana nakon oplodnje. Tvrdi se, da bi postojeci izvori hrane bili
delotvornije iskorišceni kada bi dijagnoza pomocu rentgena bila
dostupna i u komercijalnim stadima. Dokazano je, da je posebno dizajniranom
opremom za rukovanje tehnicki izvedivo koristiti radiografiju na
ovcarskoj farmi i s visokim stepenom tacnosti utvrditi broj fetusa
u vreme cetvrtog meseca gravidnosti ovce ( u dijagnosticiranju dvojaka
91% tacnost utvrdena je izmedu 100. i 120. dana). Upotrebom ovakvog
aparata bilo bi moguce pregledati 400-600 ovaca na dan. Medutim,
metoda utvdivanja gravidnosti ovaca pomocu rentgena 12 puta je skuplja
od ultrazvuka, iako obe metode daju iste rezultate. Cena navedene
opreme glavni je razlog ogranicene primene ove metode u ovcarskoj
praksi.
Ekstenzivna upotreba ultrazvuka u rešavanju razlicitih problema
gravidnosti i kontroli sanoj reprodukciji preuzeta je iz humane
medicine. Korišten je širok raspon ultrazvucne opreme, od jednostavnih
puls-eho naprava do onih koje su mogle odmah dati sliku sadržaja
materice. U dijagnosticiranju gravidnosti domacih životinja, ukljucujuci
i ovce, dosta rano zapoceto je korišcenje Doppler metode (detekcija
fetalnog pulsa) i A-mod (dubina amplitude) metoda (detekcija plodne
vode u materici).
Doppler metoda koristi slicnu frekvenciju ultrazvuka kao i A-mod.
U ovom slucaju ultrazvuk koji se emituje u ovcu i vraca nazad pomocu
sonde nakon što se susretne sa brzo krecucim cesticama (npr. krv
u srcu fetusa i pupcanoj vrpci), malo se promeni frekvencija. Takav
zvuk se pomocu aparata pretvori u cujni signal, dok zvuk koji se
odbija od mirujucih cestica ima istu frekvenciju kao i emitovani,
te je necujan. U ovcarstvu se Doppler metoda koristi u Irskoj, Velikoj
Britaniji, SAD-u, Francuskoj i Novom Zelandu. Ovca se može pregledavati
u sedecem i/ili stojecem položaju. Površinu ultrazvucne sonde treba
premazati uljem (radi boljeg kontakta) i prisloniti na golu površinu
kože u blizini vimena. Visoka tacnost dijagnoze, u drugoj polovini
gravidnosti ovaca, postiže se spoljašnjom primenom Doppler metode.
Primena intra-rektalne Doppler metode pokazala se preciznijom i
bržom u utvrdivanju gravidnosti nego upotrebom spoljašnje sonde.
Istraživanja A-moda na ovcama pokazala su da je ova metoda brza,
pogodna i jednostavna. Za vreme pregleda ovce su u stojecem položaju.
Uljem premazanu sondu treba položiti na golu kožu trbuha s desne
srane, oko 50 mm ispred vimena. Kad uski zrak ultrazvuka dode do
tkiva koje ima drugaciju akusticnu vrednost (npr. gravidna maternica
puna tecnosti), odbije se na granici objekta; povratne valove hvata
sonda i pretvara ih u signale koji se pojacavaju i prikazuju na
katodnom ekranu ili u nekom drugom vuzuelnom obliku. Iskustvo je
pokazalo da ovca treba biti u drugoj polovini gravidnosti ako želimo
postaviti dijagnozu s velikom preciznošcu. Testiranje je mnogo brže
nego pri upotrebi Doppler aparata. U odgovarajucim uslovima tri
coveka mogu pregledati oko 160 ovaca na sat.
Smatra se da komercijalni životinjski skener, koji se npr. koristi
za utvrdivanje debljine slanine svinja i površine MLD-a goveda,
može koristiti i za utvrdivanje gravidnosti ovaca. Abdominalno skeniranje,
što je moguce bliže vimenu, rezultira 100%-tnim otkrivanjem gravidnih
ovaca 70 dana nakon oplodnje uz preciznost od 84% u razlikovanju
samaca od dvojaka. Medutim, uzrok nedostatku takvih ultrazvucnih
skenera je pocetna investicija u opremu, njeno skupo održavanje,
te potreba za punjenjem baterija pri korištenju u izoliranim podrucjima
gde nema elektricne energije. Rana dijagnoza gravidnosti pomocu
skenera ne mora uvek biti tacna (zbog smrti fetusa) što treba uzeti
u obzir narocito pri utvrdivanju rane gravidnosti. Smatra se da
oko 10% ovaca s dvojcima izmedu 30 i 95 dana gravidnosti, nakon
drasticnog smanjenja obroka (usled stresa) izgubi jedan ili oba
fetusa.
Preciznost ultrazvucne metode u ranoj gravidnosti bila je predmet
brojnih naucnih istraživanja. Mogucnost utvrdivanja gravidnosti
ovaca do 20 dana, uz visok stepen preciznosti, pružila bi izvrsnu
priliku za utvrdivanje embrionalne i/ili fetalne smrti. U SAD-u
su npr. dokazali da se gravidnost ovce može dijagnosticirati na
bazi detekcije embrija i njegovog srcanog pulsa izmedu 21 i 34 dana
gravidnosti ovce, s tim da je tacnost procene dosta niska (52% izmedu
17 i 19 dana i 85% izmedu 32 i 34 dana gravidnosti). Mogucnost otkrivanja
negravidnih ovaca je 80% izmedu 21 i 23 dana i 98% izmedu 32-34
dana nakon osemenjivanja. Pre 24 dana gravidnosti pozitivna je dijagnoza
u mnogo slucajeva bila temeljena na izgledu i položaju maternice
u odnosu na mehur, pre nego na utvrdivanju zaceca.
Progesteronska i druge hormonske probe
Gravidnost ovaca može se utvrditi
i odredenim hormonskim pretragama krvi, mleka i mokrace. Rano utvrdivanje
gravidnosti ovaca, temeljeno na plazma progesteronu u odredeno vreme
nakon pripusta, zabeleženo je u kasnim 60-im i ranim 70-im u nekoliko
zemalja. Test se temelji na cinjinici da je koncentracija plazma
progesterona prilicno niža u ovaca u estrusu, nego kod gravidnih.
Utvrdivanje gravidnosti temeljeno na odredivanju koncentracije progesterona
u mleku jednako je pouzdano kao i odredivanje njegove koncentracije
u krvnoj plazmi, s tim da je uzorak mleka lakše uzeti nego uzorak
krvi. Navedenom ide u prilog i cinjenica, da se placentalna proizvodnja
progesterona u ovaca znacajno povecava izmedu 70 i 100 dana gravidnosti,
nakon što placenta dostigne maksimalnu velicinu. Kod ovaca je, za
razliku od koza, donekle moguce proceniti broj fetusa pomocu kvantitativnog
odredivanja progesterona, jer je koncentracija steroida povezana
s velicinom legla.
Rucne pretrage
U kasnijoj fazi gravidnost ovce
može se utvrditi rektalnom pretragom, što se ne preporucuje da cine
sami ovcari radi mogucih nepoželjnih posledica za ovcu i fetus.
Tacnost procene gravidnosti ovaca abdominalnom palpacijom izmedu
90 i 130 dana je izmedu 80 i 95%. Ovoj pretrazi bi terebalo prethoditi
uskracivanje hrane i vode 12-24 sata pre pretrage. Fetus se može
osetiti kao plutajuce telo koje se potisne prstima, a zatim se vrati
u istom smeru. Iako je metoda jednostavna i relativno brza (do 200
ovaca na sat), ne može se pouzdano proceniti broj fetusa.
Zakljucak
Iz svega navedenog može se zakljuciti
da zbog odredene investicije u opremu nijedna od navedenih metoda
za utvrdivanje graviditeta ovaca nece skoro biti šire primenjena
u našem ovcarstvu. Zato je uloga ovcara - njegovo poznavanje i nadziranje
stada, vodenje evidencije i kontrola pripusta - od uzuzetne važnosti
u reprodukciji ovaca i u ukupnoj proizvodnji stada.
Prof. dr Boro Mioc
|