|
Greške u držanju krmaca
Od rasipanja kukuruza do kasnog odbijanja prasadi gubi se mnogo.
Vrlo važan momenat u proizvodnji prasadi je redovno prašenje krmace
i što veci broj žive prasadi po leglu. Da bi se to postiglo potrebno
je ispuniti više uslova: dobre krmace, dobar smeštaj, pravilna ishrana,
dobro zdravstveno stanje. Kvalitetna i dobro izbalansirana tablica
ishrane krmaca za vreme suprasnosti, a narocito dojenja prasadi,
višestruko je znacajna.
 |
U poslednjih nekoliko godina
neke od pomenutih uslova vrlo je teško ispuniti, ne samo zbog
nestašice vec i skupe hrane, slabog kvaliteta smeša i niske
otkupne cene prasadi, tovljenika i krmaca. Sve ovo ne bi smelo
biti opravdanje za lošu i neracionalnu ishranu krmaca jer
su posledice propusta vrlo ozbiljne. |
Poseban problem je navika proizvodaca da sopstveni kukuruz ne racunaju,
vec samo ono što kupuju kao dodatke. Kukuruz se vrlo neracionalno
troši, rasipa, jer se krmacama daje znatno više nego što su njihove
dnevne potrebe. Kada bi se deo ovako utrošenog kukuruza prodao za
dobijeni novac mogli bi se kupiti super- koncentrati, ishrana krmaca
bi bila kvalitetnija, a troškovi ishrane se ne bi povecali.
Zbog ovako obilne ishrane kukuruznom
prekrupom krmace se za vreme suprasnosti utove, što nije poželjno.
Za vreme suprasnosti one ne bi smele dobiti u težini više
od 40 kilograma. Pred prašenje u trecem leglu masa krmaca
ne bi smela biti veca od 200 kg ,bez obzira na rasu: Jorkšir,
Švedski landras ili melez. |
 |
Velike i debele krmace sklone su raznim komplikacijama za vreme
i posle prašenja.Ove komplikacije manifestuju se u sledecem:
Zbog slabih trudova otežana su i produžena prašenja. Veci je broj
mrtvorodene prasadi. Cešca su zapaljenja materice i vimena.
Posle prašenja ovakve krmace slabije jedu, naglo gube na težini.
Debele krmace slabije doje i lošije su majke, cešce gaze i gnjece
prasad.
Ovakve krmace vrlo cesto se ne bucaju po odbijanju prasadi.
Loša je navika nekih proizvodaca da prasad ostave pod krmacom duže
od pet nedelja.Takva prasad kasnije pocinju jesti i više iscrpljuju
krmacu. Mršave i iscrpljene krmace ne traže nerasta po zalucenju
prasadi. Koliko je taj problem ozbiljan može se zakljuciti iz podatka
da je za mnogo proteklih godina u dvorištima individualnih proizvodaca
prasadi u Kljajicevu lecen veliki broj plotkinja.
Jalovost je narocito izražena kod nazimica ili krmaca posle prvog
ili drugog prašenja, a posebno je velika u letnjim mesecima. Zbir
jalovih dana tokom leta jednak je zbiru jalovih dana u ostala tri
godišnja doba.
Gonjenje, bucanje plotkinja koje su tretirane SUGONALOM (vet. Zavod
Subotica) javlja se u preko 90% slucajeva nakon prvog davanja injekcije.
Iz svega iznetog odgajivaci prasadi mogu uociti propuste koje su
do sada cinili. Otklanjajuci ih dobice više prasadi po krmaci godišnje
uz znatno manje troškove.
Milan Mandic Veterinar, Kljajicevo
|