Higijenom
do ekstra klase mleka i zdravog vimena
|
Da
bi se dobilo mleko ekstra kvaliteta sa prihvatljivim brojem mikroorganizama i
somatskih celija, neophodno je preduzeti odredene higijenske mere od kojih je
pravilna higijena vimena najznacajnija.
|
Mikroorganizmi
u mleku poticu iz razlicitih izvora
Mikroorganizmi najcešce dospevaju u vime
(mlecnu žlezdu) i mleko preko vode koja se koristi za pranje sisa pre muže.
Voda je idealna podloga za rast i razvoj mikroorganizama. Najzad, u vodi je
nastao i ceo živi svet pa je tako ona pogodna životna sredina i za
mikrorganizme. Kada se vime pere vodom ona se sliva niz sisu i lako dolazi do
sisnog otvora. Dovoljno je da do sisnog otvora dospe samo jedna kap vode pa da
prodre u sisni kanal potencijalno unoseci mikrooganizme. Takode, izvor
mikroorganizama koji dospevaju u mleko jesu i ruke muzaca koje su cesto
zaprljane ili vlažne usled pranja sisa.
Mleko iz inficiranih
cetvrti vimena sadrži bakterije koje mogu da se prenose na druge krave putem
muže. Takve su Staph. aureus i
Strep. agalactie bakterije. One se mogu naci duž jedne linije i aparata
za mužu i prenositi do sledecih 5 - 6 krava koje su na muži. Jednom kada se nadu
na koži sise, bakterije pocinju svoje razmnožavanje. Pogodna mesta za njihov
rast i razvoj predstavljaju pukotine koje nastaju kao posledica mikrolezija
(ranica) na koži sisa.
Poslednja istraživanja
(Cook N.B., 2002) pokazuju da su pojave novih infekcija vimena direktno
povezane sa vecom zaprljanošcu vimena.
Odakle i u kom broju
mikroorganizmi dospevaju u mleko
IZVOR
|
BROJ
|
Okolni vazduh
|
100-15 000 / ml
|
Neciste ruke
|
1 000 / ml
|
Necisto vime
|
5 000-20 000 / ml
|
Mlekovod vimena
|
10-1 000 / ml
|
Oprema za mužu i
hladenje mleka
|
300-3 000 000 /
ml
|
Obolele cetvrti
|
10-20 000 / ml
|
Povecan broj somatskih cellija je znak
zapaljenskog oboljenja mlecne žlezde poznatog kao mastitis.
Upala vimena nastaje kao posledica patološkog procesa u
kome ucestvuju patogeni mikroorganizmi. Kod mastitisa dolazi do znacajnog
smanjenja proizvodnje mleka u mlecnoj žlezdi. Troškovi lecenja su znacajni
narocito kod teških slucajeva sa neizvesnim ishodom. Nakon izlecenja nivo
laktacije se retko kad vraca na prethodnu vrednost, a nisu retki i slucajevi
izlucenja takvog mastiticnog grla.
Uticaj subklinickog mastitisa na mlecnost (smanjenje mlecnosti u ranoj fazi bolesti, bez vidljivih
simptoma):
Prosecan
godišnji broj celija
|
Stepen mastitisa
|
Prosecno smanjenje
mlecnosti (l/kravi)
|
<
250
|
lagani
|
-
|
250-500
|
srednji
|
191
|
500-750
|
nadprosecan
|
336
|
750-1000
|
teški
|
768
|
> 1000
|
vrlo teški
|
895
|
Upala vimena kao
ekonomski problem
Mastitis je
najskuplja bolest muznih krava koja farmere širom sveta košta, po nekim
procenama, oko 140 eura po jednom oboljenju. Ovaj trošak se odnosi na: pad
proizvodnje mleka, trošak odbacenog mleka, lecenje, izlucenje, i finansijski
gubitak usled pogoršanja klase mleka. U stadu sa 100 krava i pojavom mastitisa
u 65 slucajeva tokom godine, kao i sa ukupnim brojem somatskih celija od
200,000, ukupni godišnji trošak usled mastitisa se procenjuje u svetu na oko
12,800 eura (izvor: Edmondson i Blowey
2001).
Da bi se dobilo
mleko ekstra kvaliteta sa prihvatljivim brojem mikroorganizama i somatskih
celija, neophodno je preduzeti odredene mere od kojih je pravilna higijena muže
najvažnija.
Postupak
pre muže
Pre muže je neophodno
sise ocistiti i dezinfikovati da bi se smanjio moguci broj mikroorganizama koji
mogu dospeti u mleko. To se
sprovodi u postupku koji se popularno naziva SUVA MUŽA. Osnovno je da se ne
upotrebljava voda ni u kom slucaju u toku pripreme sisa za mužu. Time se
znacajno smanjuje rizik od prodora mikroorganizama u sisni kanal i mleko. Pre
cišcenja vimena preporucuje se izmuzavanje tj. proba prvih mlazeva. Postupak je
koristan jer se na taj nacin izlucuju i mikroorganizmi kojih je najviše upravo
u prvim mlazevima mleka. Sadržaj koji se dobija u toku probe treba pokupiti u
posebnu posudu sa crnom podlogom, nikako na ‘’cizmu’’. Zatim, procenti stanje
mleka prema izgledu i neškodljivo prosuti sadržaj lonceta. Paziti da se sadržaj
izmuženog mleka ne raznese po podu štale što, ukoliko u njemu ima patogenih
mikroorgamizama, može dovesti do širenja infekcije na ostale krave.
Postupak
posle muže
Posle muže je
neophodno da se sise zaštite i dezinfikuju. Brojna istraživanja pokazuju da ukoliko je efikasna dezinfekcija
nakon muže, može dovesti do smanjenja pojave novih mastitisa i preko 50%. Treba
izbegavati dezinfekciju sa vodenim rastvorima dezinficijenasa
koji se prave neposredno pred nanošenje.Kvalitet vode koja služi za pravljenje takvog
rastvora je od narocitog znacaja. Ova voda nije nije uvek odgovarajuceg
kvaliteta što se ogleda u mogucem prisustvu mikroorganizama (alge, bakterije),
preterane koncetracije minerala (kamenac) i rastvorljivih gasova. S toga je
neophodno vodu povremeno testirati. Odlike vode kao rastvaraca u ovom slucaju
direktno mogu imati negativan uticaj na sposobnost dezinficijensa da uništava
mikroorganizme. Narocito je nepovoljan uticaj saliniteta vode, njene tvrdoce,
prisustva organskih materija i hlora.
Salinitet je mera taloženja vode i odreduje se
preko sadržaja kalcijum karbonata. Smatra se, a i potvrdeno je kroz brojna
istraživanja, da voda saliniteta sa preko 500 jedinica/milion znacajno smanjuje
koncetraciju raspoloživog joda u dezinficijensu za sise.
Tvrda voda sadrži visok nivo kalcijuma, magnezijuma i
mangana. Vode se klasifikuju prema stepenima tvrdoce na meke, veoma meke, tvrde
i veoma tvrde. Dokazano je da pojedine dezinfekcione komponente, kao
npr.hlorhexidin, gube svoju baktericidnu moc pri nivou tvrdoce od 20
jedinica/milion. Kada je tvrdoca iznad tog nivoa hlorhexidin se taloži i
postaje prakticno neaktivan.Period
izmedu dve muže je kritican za prodor mikroorganizama i razvoj patološkog
procesa u mlecnoj žlezdi. Sisni kanal je neposredno nakon muže opušten i
delimicno otvoren tako da postoji mogucnost prodora mikroorganizama iz spoljne
sredine. Da bi se to sprecilo potrebno je sise odmah nakon muže dezinfikovati
sredstvom koje ima sposobnost zatvaranja sisnog otvora. Izmedu dve muže sise su
izložene razlicitim nepovoljnim uticajima spoljašnje sredine, pre svega
klimatskim. S toga je važno da se sise zaštite i spreci nepovoljno dejstvo
klimatskih faktora kao što je jako dejstvo suncevih zraka, zatim uticaj vlage
ili izrazite hladnoce.
|
 |
Sredstva za zaštitu sisa treba da sadrže emulzije
i druge kozmeticke sastojke koje mogu da poboljšaju stanje kože sisa. Dodate
emulzije doprinose dobrom zdravstvenom stanju kože sisa cineci je glatkom i
ravnom i tako smanjuju nakupljanje potencijalnih patogenih uzrocnika mastitisa
u pukotinama i ragadama na površini kože. Nisu sve emulzije podesne za negu
kože sisa. Izbegavaju se neke biljne emulzije zatim tzv.bela ulja (parafin),
dok se izuzetno ceni glicerol.
Takode, ako se emulzije dodaju dezinficijensima
za sise, kod pojedinih slucajeva može doci do smanjenja njihovog baktericidnog
efekta. Ovo ce zavisiti od koncetracije dodatih emulzija.
Zdravo, cisto i negovano vime povoljno utice na
opšte stanje krave i produktivnost, ali je i ogledalo samog farmera, njegove
brige i svesti o znacaju pravilne higijene vimena.
Srdan
Stankovic, DVM
|