ISHRANA
USEVA LUBENICE
 |
Ishrani
povrca uopšte, a i lubenici ništa manje, danas se s punim pravom posvecuje
velika pažnja. Zapravo, najracionalniji nacin da se uloženi novac maksimalno
iskoristi, jeste kroz dobro osmišljen, permanentno pracen i pravilno izveden
režim navodnjavanja i ishrane useva. Ukoliko su svi ostali elementi tehnološkog
procesa standardni: pravilno odnegovan rasad, ispoštovani osnovni
zahtevi plodosmene, osnovna i dopunska obrada zemljišta izvedena
kvalitetno i pravovremeno, onda ishrana i navodnjavanje u datim meteorološkim
uslovima igraju presudnu ulogu u pogledu uspeha u proizvodnji. Pravovremena i
pravilna zaštita useva od bolesti i štetocina samo omogucava da ostvareni
potencijal prinosa i dostignut kvalitet i tržišnost ne bude umanjen, ili na
bilo koji nacin kompromitovana zdravstvena ispravnost svežeg povrca.
|
Neizbalansirana
ishrana za posledicu ima slab i neadekvatan porast vreža i plodova (nedostatak
azota), zametanje manjeg broja plodova i kašnjenje plodonošenja (nedostatak
fosfora) i loš kvalitet, niži sadžaj šecera, svetla boja mesa i mala tržišnost
(nedostatak kalijuma). Predozirana ishrana azotom, pak uslovljava, sporije i
slabije zametanje, kasnije sazrevanje, plodovi lubenice imaju debelu koru i loš
kvalitet. Posebno veliki problemi javljaju se na zemljištima lakšeg mehanickog
sastava, siromašnog u kalijumu, zbog cega je meso vrlo svetlo, a kvalitet i
ukus neadekvatan. Hrskavost, slast i intenzivnu crvenu boju mesa lubenice
moguce je postici samo propisnom ishranom kalijumom. Na isti nacin se duže
ocuva i svežina mesa od ubiranja do konacne prodaje lubenice.
Prinosom od 50 t/ha
usev lubenice iz zemljišta iznese oko 100 kg/ha azota-N, 30 kg/ha fosfora-P2O5,
120 kg/ha kalijuma-K2O i 20 kg/ha magnezijuma-MgO. Ove kolicine
hraniva predstavljaju osnovu za izracunavanje potrebne kolicine dubriva, na
bazi poznavanja osobina zemljišta, sadržaja pristupacnih hraniva, planiranog
prinosa i intenzivnosti tehnologije gajenja.
Najpre treba
napomenuti da za pouzdanu proizvodnju lubenice u savremenoj tehnologiji gajenja
treba osigurati optimalan nivo obezbedenosti zemljišnog adsorptivnog kompleksa,
odnosno zemljišnog rastvora pristupacnim hranivima: 30-35 ppm lako pristupacnog
azota (NH4 + NO3 najpoželjnije u odnosu 1:4), 22 ppm P2O5
i oko 200 ppm K2O. Minimalni sadržaj treba da je 16-18 ppm lako
pristupacnog azota-NH4 + NO3 15-16 ppm P2O5
i oko 150 ppm K2O. Nažalost, vecina agrohemijskih laboratorija kod
nas daje vrednosti razmenljivog fosfora i kalijuma u kiselom precipitatu, što
ne omogucuje preciznu procenu potreba useva u ishrani.
U tom slucaju ukupno
potrebne kolicine hraniva procenjujemo na bazi fizickih osobina zemljišta,
uglavnom mehanickog sastava/sadržaja gline, te na bazi obezbedenosti humusom
odnosno ukupnim azotom i mineralizacionom aktivnošcu u zemljištu, kao i
pristupacnošcu fosfora na odredenoj vrednosti pH (hemijska rekacija zemljišta).
Retenciona sposobnost zemljišta zavisi u velikoj meri od sadržaja gline i
humusa. Vododržljivost i adsorpciona sposobnost (vezivanje i oslobadanje
hraniva) veca je na težim i humoznijim zemljištima.
Vrednosti
razmenljivog kalijuma (mg/100 g zemljišta) i odnos NPK u ishrani
Nivo
obezbedenosti
|
Cerozem 35 % gline
|
Glinuše 50 % gline
|
N:P:K
odnos
|
mg/100g
|
mg/100g
|
Vrlo nizak
|
< 18
|
< 22
|
2:1:7
|
Nizak
|
18-27
|
22-32
|
2:1:4
|
Optimalan
|
27-35
|
32-43
|
2:1:3
|
Visok
|
35-45
|
43-65
|
2:1:2
|
Vrlo visok
|
> 45
|
> 65
|
2:1:1
|
Uobicajena
mineralizaciona aktivnost zemljišta (kg/ha/godina)
Sadržaj humusa
|
Peskuše
0-10 % gline
|
Lakša zemljišta
10-20 % gline
|
Teša zemljišta
20-50 % gline
|
0,5 %
|
65
|
55
|
40
|
1 %
|
77
|
60
|
55
|
2%
|
100
|
90
|
70
|
5%
|
168
|
157
|
140
|
7 %
|
210
|
200
|
185
|
Od ovih kolicina usev
lubenice usvoji negde oko 40 % azota, dok se ostatak izgubi ispiranjem.
Pristupacnost fosfora
je najveca u zemljištima neutralne hemijske reakcije pH 6-7. U alkalnim
zemljištima (pH > 7) kalcijumov jon Ca2+ dovodi do prevodenja
fosfata u nepristupacne forme, dok
je u kiselim zemljištima (pH < 6) fosfor fiksiran mobilnim aluminijumom,
gvoždem ili cinkom.
Nedostajuca hraniva
koje ce biljke ugraditi u vreže i plodove u zemljište se unose osnovnim
dubrenjem, prihranjivanjem i putem navodnjavanja. Odnos hraniva koja se unose u
zemljište osnovnim dubrenjem, prihranjivanjem ili putem navodnjavanja zavisi od
adsorpcione sposobnosti zemljišta i njegove potencijalne plodnosti.
Nacin
primene dubriva u zavisnosti od osobina i obezbedenosti zemljišta
Nivo obezbedenosti
NPK hranivima
|
Peskovita zemljišta
|
Srednje teška
zemljišta
|
Teža glinovita
zemljišta
|
Nedostatak
|
Fertigacija
|
Osnovno+fertigacija
|
Osnovno+prihranjivanje+fertigacija
|
Normalan
|
Fertigacija
|
Fertigacija
|
Prihranjivanje+fertigacija
|
Visok nivo
|
Fertigacija
|
Fertigacija
|
Fertigacija
|
Primer odnosa hraniva
unetih osnovnim dubrenjem i primenom sistema za navodnjavanje kod zemljišta
težeg mehanickog sastava
Nacin dubrenja
|
N
|
P2O5
|
K2O
|
Osnovno
|
10 %
|
40 %
|
30 %
|
Fertigacija
|
90 %
|
60 %
|
70 %
|
Kada
ovakvim postupkom utvrdimo preraspodelu nedostajucih hraniva, sledeci korak
predstavlja uvecanje potrebnih kolicina hraniva u zavisnosti od koeficijenta
iskorišcenja od strane useva lubenice. Kada koristimo klasicna mineralna
dubriva, onda moramo racunati sa vecim umnoškom u odnosu na primenu
visokokvalitetnih granulisanih ili kristalnih vodorastvorljivih dubriva, bilo
da se radi o osnovnom dubrenju, ili medurednom kultiviranju, ili primeni putem
sistema za navodnjavanje.
Nacin dubrenja
|
N
|
P2O5
|
K2O
|
Klasicna dubriva
|
1,2
|
2,25
|
1,4
|
Vodorastvorljiva
|
1,1
|
1,6
|
1,2
|
Na taj nacin dolazimo
do okvirnog progrma ishrane, koji se onda operacionalizuje na bazi nedeljnih
potreba useva u pojedinim fenofazama razvoja useva lubenice. Ishrana fosforom
vezana je za period ukorenjavanja nakon rasadivanja do cvetanja i zametanja
plodova, osim u slucaju kada u proizvodnji lubenice u uslovima preciznog
navodnjavanja maksimalno koristimo celu vegetacionu sezonu (najmanje 2-3
ciklusa zametanja - “kola”).
Okvirne potrebe useva
lubenice u ishrani putem navodnjavanja (kg/ha/dan)
Fenofaza
|
N
|
P2O5
|
K2O
|
MgO
|
Sadnja - cvetanje
|
0,5
|
2-3
|
1-2
|
|
Cvetanje - zametanje
|
1
|
1-2
|
2
|
0,2
|
Zametanje
- pocetak zrenja
|
2
|
|
2-3
|
0,5
|
Zrenje i ubiranje
|
0,5
|
|
1
|
|
Glina i organska
materija u zemljištu imaju veoma važnu koloidnu funkciju u zemljištu, vezujuci
pozitivno naelektrisane jone kalijuma K+ , kalcijuma Ca2+
, magnezijuma Mg2+ , natrijuma Na+ i dr. Uspeh u
proizvodnji lubenice i povrca uopšte, mnogo zavisi od ukupnog kapaciteta
adsorpcije katjona (C.E.C.) i njihovog medusobnog odnosa. Normalan nivo za teža
zemljišta na kojima se lubenica uglavnom gaji kod nas, krece se od 25-45
meq/100 g zemljišta, odnosno od 500 mg/100 g zemljišta, pa sve do 2000 mg/100 g
zemljišta na zemljištima bogatim krecom. Na karbonatnom cernozemu, gde cesto u
uslovima navodnjavanja imamo i do 2000 mg/100 g zemljišta kalcijuma-Ca2+,
umnogome je otežano usvajanje kalijuma-K+, a narocito magnezijumovog
jona Mg2+. Odnos Ca:Mg ne bi smeo da bude veci od 2-3:1 izražen u
meq/100 g , a cesto krece i do 40:1. U dobro izbalansiranom odnosu zemljišni
adsorptivni kompleks treba da sadrži 65-85% kacijuma, 10-15% magnezijuma i 2-7
% kalijuma.
Dakle veoma je važno
u ishrani lubenice i vrežastog povrca uopšte, uneti adekvatne kolicine
magnezijuma-Mg, te obezbediti sve neophodne mikroelemente: gvožde-Fe,
mangan-Mn, cink-Zn, bakar-Cu i bor-B. Brojnim, detaljnim analizama ustanovili
smo kod proizvodaca u cernozemnoj zoni veliki deficit cinka i izražen
nedostatak gvožda, što uz vrlo slabu pristupacnost magnezijuma i sporadican
nedostatak bora umnogome komplikuje pravilno normiranje potrebnih kolicina
dubriva.
Nekad i u veoma
dobrim uslovima pristupacnosti mikroelemenata i zadovoljavajuce aktivnosti
polinatora izostaje zametanje lubenice. Tada je veoma važno folijarno 2 do 3
puta primeniti bor u helatnoj formi. Najbolji odnos kalcijuma, magnezijuma i
bora CaO/MgO/B kod tecnih formulacija za te namene jeste 10:5:0,01%. U našim
ogledima takode smo zapoceli proucavanje uticaja huminskih kiselina i drugih
zemljišnih kondicionera na prinos lubenice, zatim ispitivanja mogucnosti
primene aminokiselina i polipeptida kod stresnih pojava uslovljenih sušom,
ekstremnim temperaturama ili defolijacijom. Dobijeni rezultati veoma ohrabruju
i uveravaju nas u stavu da naši proizvodaci mogu postati znacajni izvoznici
lubenice.
Na primeru Živka
Guljana iz Surduka, koji vec dve godine na tri parcele, svakoj velicine jedno
jutro, ostvaruje prinose od preko 100 t/ha, razmotricemo potrebe useva lubenice
u ishrani na bazi raspoloživih agrohemijskih analiza.
Nacin gajenja: na
malc foliji sa navodnjavanjem kap pop kap emiteri na 50 cm 2 l/hGustina:
4 biljke/m2
Planirani prinos:
100 t/ha
Datum rasadivanja: 25.April
Pocetak zrenja:
25. Juni
Tip zemljišta: karbonatni
cernozem, sadržaj gline 35 %,zapreminske
mase 1,3 t/m3Iznošenje
hraniva
N 200 kg/ha : P2O5
60 kg/ha : K2O 240kg/ha : MgO 40 kg/ha
AZOT:
N potrebe = N
iznošenje – (N zemljišni rastvor + N mineralizacioni)
pristupacni azot iz zemljišnog
rastvora 37,8 ppm – 18 ppm = 19,8 ppm
10000m2 x 0,3 m x
1,3 t/m3=3900 t
3,9 x 106 kg x 19,8
x10-6 =77,22 kgN/ha
ocekivana mineralizaciona
aktivnost 90 kg N/ha x 0,4 (ispiranje)=36 kg/ha
N potrebno = 200 –(77,2 +36) =
86,8 kg/ha
FOSFOR:
P2O5
potrebe = P2O5 iznošenje + P2O5 korekcija
Korekcija 16 ppm – 12 ppm = 4
ppm
10000m2 x 0,3 m x
1,3 t/m3=3900 t
3,9 x 106 kg x 4 x10-6
=15,6 kgN/ha
P2O5 potrebno
= 60 +15,6 = 75,6 kg/ha
KALIJUM:
K2O
potrebe = K2O iznošenje + K2O korekcija
22,7 mg/100 g = 227 ppm
Korekcija nije potrebna
K2O potrebno =
240 kg/ha
Danas se u preciznim
režimima ishrane praktikuje sedmicno pracenje stanja zemljišnog rastvora
specijalnim ekstraktorima postavljenim uz tenziometre. Promene statusa
obezbedenosti makro i mikro elementima istovremeno bivaju konstatovane u
zemljišnom rastvoru preko poroznog keramickog suda iz koga se uzima uzorak za
analizu na digitalnom kolorimetru. Citav postupak je vrlo brz, a ocitane
vrednosti veoma precizne. Okvirni program ishrane se lako koriguje u zavisnosti
od granicnih vrednosti NH4, NO3, P2O5,
K2O, CaO, MgO, i mikroelemenata, kao i u zavisnosti od pH i EC
zemljišnog rastvora. Dugi moderan pristup podrazumeva analizu sadržaja makro i
mikroelemenata u biljnom tkivu, koja se takode vrši svakih 7-10 dana.
Prof.
Dr Nebojša Momirovic, Poljoprivredni fakultet Zemun-Beograd
|