Pregled autorskih tekstova iz raznih oblasti poljoprivrede. |
Autorske strane |
|
|
Poljoprivredni list br. 25. |
|
<<< Pogledajte ostale clanke poljoprivrednog lista
|
Znacaj sorti tipa bojadisera za vinogradarstvo Srbije
Danas u svetu postoji preko 11 000 sorti vinove
loze. Manji broj sorti (100 – 150) se komercijalno gaji na vecim površinama dok
se ostale gaje sporadicno na manjim površinama, u kolekcionim zasadima ili u
zasadima za potrebe tzv. "Banke gena" u vinogradarstvu.
Medu sortama dominiraju vinske sorte sa preko 90 % ukupnih vinogradarskih
površina a na oko 10 % površina gaje se sorte namenjene potrošnji u svežem
stanju, sušenju i dr. vidovima prerade.
|
Sorte namenjene proizvodnji obojenih vina zastupljene su sa oko 60 % od ukupne
površine pod vinskim sortama dok su bele vinske sorte zastupljene sa 40 %. Iako
je proteklih 10 – 15 godina bio izraženiji trend podizanja zasada sa belim
vinskim sortama one nisu postigle površine pod crnim vinskim sortama. Ponovo se
u svetu pa i u Srbiji prioritet daje crnim vinskim sortama, a uzrok tome je
verovatno saznanje da crna vina imaju vrednije sastojke neophodne ljudskom
organizmu. Bojadiseri medu crnim vinskim sortama sadrže najvecu kolicinu
bojenih materija a sem u pokožici one su sadržane i u mesnatom delu bobice. U
strukturi sortimenta crnih vinskih sorti, bojadiseri ucestvuju sa 3 – 5 %.
Retki su zasadi u kojima se sorte bojadiseri gaje vec se oni gaje u smeši sa
ostalim crnim vinskim sortama a osnovna svrha je popravka boje vinima drugih
sorti.
Antocijani kao nosioci boje u bojadiserima su zastupljeni u kolicinama koje su
nekoliko puta vece od kolicina kod najcešce gajenih crnih vinskih sorti.
Antocijanima se pripisuju dietetska i lekovita svojstva a mogu se koristiti u
farmaceutskoj industriji, industriji boja i lakova , konzervnoj industriji i
dr. otuda je znacaj sorti tipa bojadisera veliki te se ovim sortama mora
pokloniti dužna pažnja.
Boja crnih vinskih sorti i sorti bojadisera potice od pet antocijana pa njen
intenzitet zavisi od dominacije pojedinih. Ove supstance mogu biti vezane sa
jednim šecerom (monoglukozidi) i sa dva šecera (diklukozidi). Monoglukozidi su
zastupljeniji kod sorti plemenite loze (Vitis vinifera L.) dok su diglukozidi
zastupljeniji kod drugih vrsti iz roda Vitis i interspecies hibrida. Cesto se
prisustvo diglukozida u vecim kolicinama u groždu koristi kao dokaz hibridnog
porekla neke sorte.
Sadržaj antocijana u pokožici ili mesnatom delu bobice je kod sorti genetski
uslovljen ali je podložan i promenama pod uticajem ekoloških uslova. Narocito
svetlosni uslovi (osuncavanje) znacajno uticu na sadržaj antocijana u groždu.
Grožde iste sorte intenzivnije je obojeno u južnim krajevima u odnosu na
severnije podrucje. Otuda su toplija podrucja sa više sunceve svetlosti
pogodnija za gajenje crnih – obojenih sorti.
Pored antocijana u groždu a kasnije i u vinu, pogotovo sorti tipa bojadisera,
imaju niz znacajnih funkcija u organizmu coveka. Najpre se navodi da oni
olakšavaju cirkulaciju krvi, štite od izliva krvi u druge organe doprinoseci
elasticnosti krvnih sudova. Doprinose boljem korišcenju vitamina C, otklanjanju
smetnji u organima cula vida. Antocijani imaju antivirusno i antibakterijsko
dejstvo.
U celini gledano sorte bojadiseri su malo zastupljeni u vinogradarstvu Srbije.
Medu privatnim proizvodacima retki su oni koji imaju sortne zasade bojadisera.
Uglavnom su oni zastupljeni sporadicno (po koji cokot).
Mišljenja sam da ce ubuduce, sobzirom na ponovnu vecu tražnju crnih vina, sorte
bojadiseri biti znatno više zastupljeni. Medu najzastupljenijim sortama tipa
bojadisera kod nas su : Alikant buše, Game bojadiser, Župski bojadiser i
Krajinski bojadiser. Ostale sorte ovog tipa kod nas su manje zastupljene.
Standardne sorte bojadiseri zastupljeni kod nas
1. Alikant Buše (Alicante Bovchet) Sorta se srece pod sledecim
sinonimima : Alicante Henri Bouchet, Tinto velasco, i dr. Poreklom je iz
Francuske. Nastala je ukrštanjem sorti Grenaš crni i mali buše (petit Bovchet).
Sorta ima srednje bujan cokot. Redovno i dobro rada a prosecni prinosi se krecu
od 15000 – 20000 kg/ha. Sazreva pocetkom IV epohe. Srednje je otpornosti na
bolesti, a nešto je otpornija na sivu plesan. Prema niskim temperaturama
srednje je otporna, izdrži do – 20oC. Pogoduju joj srednje visoki i visoki
uzgojni oblici. Zahteva mešovitu i dugu rezidbu.
Tipicno je vinska sorta, dobrog randmana soka (oko 70%). U strukturi grozda
šepurina ucestvuje sa 3 – 5%, a bobice sa 95-97%. Pokožica u bobici ucestvuje
sa oko 10%, semenke sa 3,0-3,5%, a meso sa 86,5-87%. Nakupi najcešce od 18-20%
šecera u širi i 7-10 g/l ukupnih kiselina. Intenzivna obojenost šire i sadržaj
dosta kiselina daju vinu osvežavajuci karakter. Pogodna je za proizvodnju
bezalkoholnih sokova. Uglavnom se koristi za kupažu radi poravke boje drugim
crnim vinskim sortama. Cista sortna vina su vrlo trpka i nakisela, pa se retko
srecu.
2. Game bojadiser (Gamay Tehtvrier) Sorta se može sresti pod sledecim
sinonimima : Gamay freaux, tehtvrier, Freo i dr.
Poreklom je iz Francuske. Verovatno se radi o klonu sorte Game crni.
Sorta ima srednje bijan cokot. Relativno visokih prinosa grožda. Prosecni
prinosi se krecu od 13 – 15000 kg/ha. Manje je prinosna od Alikant Bušea.
Sazreva pocetkom III epohe. Srednje otpornosti na plamenjacu i pepelnicu, dok
je prema sivoj plesni slabije otporna pa u kišnim jesenima vrlo lako strada.
Prema niskim temperaturama zimi je dobre otpornosti, izdrži do – 24oC. Pogoduju
joj srednje visoki i visoki uzgojni oblici. Zahteva mešovitu i dugu rezidbu.
Tipicno je vinska sorta tipa bojadisera. Ucešce šepurine u grozdu je do 4%, a
bobica oko 96%. Pokožice u bobici ima oko 8-10%, semenki oko 3%, a mesa oko
87%. Sadržaj šecera u širi krece se najcešce od 18-21 %, a sadržaj ukupnih
kiselina 7-9 g/l. Ima intenzivno obojen sok, te se može koristiti i za
spravljanje bezalkoholnih sokova od grožda. Vina su joj intenzivno obojena,
trpka, nakisela. Najcešce se koristi za kupažu radi popravke boje drugim
vinskim sortama.
3. Zacinak Naziva se još i zacinjak, Krajinsko crno, Negotinsko crno.
Sorta je nepoznatog porekla. Smatra se autohtonom sortom srbije i to Negotinske
Krajine.
Sorta je srednje bujnog cokota. Uglavnom je srednje prinosna sorta. Prosecni
prinosi krecu se od 8 – 12000 kg/ha. Sazreva pozno u III epohi. Slabe je
otpornosti na plamenjacu, a srednje otpornosti na pepelnicu i sivu plesan.
Prema niskim temperaturama relativno je dobre otpornosti. Pogoduju joj srednje
visoki uzgojni oblici, mada se gaji na niskim uzgojnim oblicima, reže se
kratko.
Zacinak je vinska sorta blago obojenog soka. Ucešce bobica u grozdu je do 97%,
a šepurine oko 3%. Pokožice u bobici ima oko 8%, semenki 2,5-3,0%, a mesa oko
87-90%. Randman soka je 70-75%. Nakupi najcešce od 18-20% šecera i 6-8 g/l
ukupnih kiselina. Retko se srecu cista sortna vina, vec se koristi za kupažu sa
drugim vinskim sortama, radi popravke boje.
Nove jugoslovenske sorte tipa bojadisera
1. Župski bojadiser Relativno je novija sorta tipa bojadisera, stvorena
kod nas. Nastala je ukrštanjem sorti Alikant buše i Game crni. Cokot je srednje
bijan. Sorta je vrlo prinosna. Prosecni prinosi grožda se krecu od 15 – 20000
kg/ha. Grožde sazreva u III epohi, pozna je sorta. Srednje otporna prema
najvažnijim bolestima i štetocinama. Prema niskim temperaturama osrednje je
otpornosti. Zahteva mešovitu rezidbu, a pogoduju joj uzgojni oblici sa srednje
visokim i visokim stablom.
Tipicno je vinska sorta. Ucešce šepurine u grozdu oko 3,5%, a bobica 96,5%.
Pokožica u bobici ucestvuje sa 10-11 %, semenka sa 2,5-3 %, a meso 86,5 – 87%.
Šira je vrlo obojena. Sadržaj šecera u širi se krece od 19-21 %, a ukupnih
kiselina u širi ima od 8 – 10 g/l. Pogodna je za spravljanje bezalkoholnih
sokova od grožda. Vina ove sorte su dosta harmonicna. Podsecaju na vina Gamea
crnog. Najcešce se koristi za kupažu.
2. Krajinski bojadiser Novija je sorta tipa bojadisera. Stvorena je
ukrštanjem sorti Game crni i Game bojadiser.
Odlikuje se dosta bujnim cokotom. Vrlo je prinosna sorta. Prosecni prinosi
grožda dostižu do 20000 kg/ha. Grožde sazreva u III epohi. Slabije je
otpornosti na plamenjacu, a prema pepelnici i sivoj plesni ispoljava dosta
dobru otpornost. Srednje je osetljiva na niske zimske temperature. Zahteva
mešovitu rezidbu.
Sorta ima vrlo dobar randman. U grozdu šepurina ucestvuje sa 3%, a bobica 97 %.
U bobici pokožica ucestvuje sa 10 %, semenke 3 %, a meso 87 %. Nakuplja od 18 –
22% šecera u širi i 7 – 10 g/l ukupnih kiselina. Šira je vrlo obojena,
osvežavajuceg ukusa. Najcešce se koristi za kupažu radi popravke boje drugim
vinskim sortama.
Novije sorte bojadiseri tipa interspecies
Alicant Terac 20 Sorta Alicant Terac 20 srece se i pod sinonimom Teraca.
To je sorta tipa interspecies hibrida dobijena je ukrštanjem Alicant Bušea i V.
Rupestris.
Odlikuje se srednje krupnim listom, trodelnim, sjajnim, bez malja. Grozd je
srednje krupan do 150 g, dosta rehuljav. Bobica je sitna ili srednje krupna,
vrlo obojene pokožice, obojenog mesa. Meso je socno bez osobenog hibridnog
mirisa.
Vrlo je rodna sorta, prosecni prinosi grožda dostižu 20 t/ha. Sorta je potpuno
otporna na plamenjacu, a može se gajiti i nekalemljena. Nakuplja do 18 % šecera
i 10 g/l ukupnih kiselina. Zbog intenzivno obojenog soka koristi se za kupažu
radi popravke boje drugim vinskim sortama.
Oberlin noir (Oberlin 595) Sorta je nastala ukrštanjem V. Vinifera
(Gamay) x V. Riparia.
Ima krupan petodelan list. Grozd je sitan, cilindricnog oblika, srednje zbijen.
Bobica je sitna, malo izdužena, tamno plave pokožice. Sok je intenzivno obojen.
Cokot je srednje bujan, srednje je prinosna sorta. Odlikuje se vrlo dobrom
otpornošcu na pepelnicu i plamenjacu. Sazreva rano u I epohi. Daje vrlo obojena
vina sa dosta alkohola.
Seibel 8357 – Colobel Ima srednje krupan, ceo list. Grozd je srednje
krupan (150 g), cilindrican, dosta zbijen. Bobica je srednje krupna, blago
izdužena, tamno plave pokožice, slabije obojenog mesa. Bujna je sorta, vrlo
izražene rodnosti. Prinosi grožda se krecu od 14 t / ha. Sazreva u II epohi.
Nakupi do 20 % šecera i oko 9 – 10 g/l ukupnih kiselina. Otpornost na
plamenjacu je izražena.
Seibel 8743 – Seinoir Jedan je od Seibelovih hibrida dobijen ukrštanjem
više sejanaca. Odlikuje se vrlo krupnim listom koji je trodelan. Lastar je
svetlo crvene boje. Grozd je mali, zbijen. Bobica je sitna, tamno plave
pokožice, obojenog mesa. Cokot je srednje bujan, srednje prinosna je sorta.
Otporna je na plamenjacu i izražene otpornosti na pepelnicu. Daje vrlo obojena
vina. Koristi se dosta za spravljanje žestokih alkoholnih pica.
Rubi red Nova Kalifornijska sorta bojadiser tipa interspecies hibrida.
Smatra se jednom od najboljih sorti bojadisera. Po kvalitetu grozda i vina vrlo
bliska sorti Game bojadiser. Znatno je rodnija od Game bojadisera. Sem toga,
odlikuje se vrlo dobrom otpornošcu na niske zimske temperature.
Evita Nova je jugoslovenska sorta tipa bojadisera, dobijena meduvrsnim
ukrštanjem. Ima bujan cokot. Dobro i obilno rada. Grozd je srednje krupan,
srednje zbijen. Bobica je srednje krupna, neznatno ovalna, pokožica je tamno
plave boje. Sok je intenzivno obojen. Sazreva u III epohi. Vrlo je otporna na
niske temperature. Prema plamenjaci i sivoj plesni je vrlo otporna, a prema
pepelnici srednje otpornosti. Nakuplja dosta šecera i zadržava visoke ukupne
kiseline. Pogodna je za spravljanje bezalkoholnih sokova od grožda, kao i
destilata i lozovaca.
Prof. dr Dragoljub Žunic
|
|
|
Prodaje se seosko imanje, selo Svilojevo, 5 km od Apatina, 2 km od banje Junaković, 20 km od Hrvatske granice, 60 km od Madjarske granice. Pola kuce je stara gradnja, potpuno renovirano. Druga polovina je nova gradnja,delimicno nedovršena. Uz kuću idu štale, svinjci, ambari, pušnica, podrum i pola hektara okućnice. Idealno za onog ko zeli da zivi na selu ili želi da se bavi seoskim turizmom.
|
|
|
|
|
|
|
|