Slobodan Lazareviæ,
Šumarski fakultet - Beograd
PERSPEKTIVE PROIZVODNJE LALA KOD NAS
Ukontekstu savremenih tendencija
razvoja biljne proizvodnje u
Srbiji neophodno je ukazati na
moguænost i perspektive proizvodnje
cvetnih kultura, koja je do sada
bila marginalna. Razlozi su višestruki.
Srbija je 1990-tih godina imala
cvetnih kultura na zavidnim nivou.
Kategorija uvoza je postojala, ali se
to odnosilo na biljni repromaterijal i
rezano cveæe. Uvoz rezanog cveæa
predstavljalo je dopunu domaæoj
proizvodnji u momentima izuzetno
poveæane tražnje. Nesumljivo sa oživljavanjem
agrara i proizvodnji cvetnih
kultura treba posvetiti pažnju.
Proizvodnja cveæa obavlja se u
zaštiæenom prostoru staklenici-plastenici
i na otvorenom polju.
Lale (Tulipa x hybrida)
razmnožavaju se vegetativno -
lukovicama. Uprocesu vegetativne
reprodukcije dobija se
potomstvo razlièito po svojoj
velièini. Na osnovu velièine
lukovica prinos se razvrstava u
bezcvetne koje su i dalje u
proizvodnji kao repromaterijal i
cvetne koje se plasiraju na
tržištu za proizvodnju cveta.
Proizvodnja lukovica lala u klimatsko
- edafskim uslovima
Srbije i Crne Gore je moguæa.
Cvetne lukovice lala se kod nas
uvoze. U svetu se njihova
proizvodnja smatra rentabilnom
i odvija se na oko 8.000-10.000
hektara. Posebna pogodnost
lukavice proizvedena u našim
klimatskim prilikama je što one
dozrevaju 2 - 3 (4) nedelje ranije,
nego u zemljama koje su severnije
od nas. Ova èinjenica
omoguæava da se na lukovicama
proizvedenim kod nas, ranije
zapoène sa primenom tehnologija
"hlaðenja" koje imaju za cilj
proizvodnje lala u fenofazi cvetanja
u toku zimskih meseci.
U protekloj deceniji površine pod
staklenicima za proizvodnju cveæa
znatno su smanjene, prestale sa radom
ili postale neupotrebljive zbog izostanka
redovnog održavanja. Izgradanja
novih ili popravka starih zahteva velika
ulaganja, koja su svakako isplativa,
ali u dužem vremenskom periodu.
Proizvodnja na otvorenom polju
može se smatrati kao prvi korak u
oživljavanju u proizvodnji cveæa.
Prirodni uslovi za takvu prozivodnju
se nisu izmenili i oni postoje. Potrebe
za tim proizvodima, takoðe se nisu
izmenile, one su evidentne i na našem
i stranom tržištu. Izmenjeni uslovi
sastoje se u moguænostima primene
savremenih tehnièkih rešenja u
sprovoðenju tehnoloških procesa
proizvodnje - pripremi zemljišta, sadnji,
zalivanju, prihranjivanju tokom
vegetacije, nabavci i primeni sredstava
za zaštitu bilja. Ovakve izmene su
posledica usavršavanja tehnièkih rešenja
i masovne proizvodnje opreme
koja se koristi u biljnoj proizvodnji.
Izmenjeni uslovi privreðivanja u Srbiji
omoguæili su da se svi ti ureðaji i mašine
naðu i na domaæem tržištu i budu dostupni
poljoprivrednim proizvoðaèima.
U izmenjenim društveno-ekonomskim
odnosima, proizvodnja cveæa
ponovo zapoèinje. Prioritet u buduæoj
proizvodnji svakako trebaju imati
cvetne kulture koje se sada uvoze, a
èijem se proizvodnjom uvoz može
zameniti, kao i obezbediti po kvalitetu i
kvantitetu, materijal za inostrano
tržište. Grupa cvetnih kultura koje
imaju podzemne metamorfne izdanke
decenijama u svetu je deficitarna.
Posebna pogodnost u proizvodnbji
ovih kultura je što se gotovi proizvodi -
podzemne metamorfne tvorevine koje
su sposobne da reprodukuju cvet
mogu, bez gubljenja kvaliteta, na
tržištu plasirati i nekoliko meseci kasnije.
Jedna od ovakvih kutura je i lala.
U ovo radu ukazuje se na perspektive
proizvodnje cvetnih kultura sa
podzemnim metamorfnim izdancima u
prvom redu cvetnih lukovica lala, kao
i nekih drugih vrsta, sa kojima bi se
lale gajile istovrenmeno. To bi omoguæilo
racionalnije korišæenje mašina i
ureðaja koji se koriste u procesu
proizvodnje, a samim tim doprinelo i
ekonomiènijoj proizvodnji.
Uspešna proizvodnja lala, kao i
drugih vrsta sa podzemnim metamorfnim
izdancima moguæa je samo
ukoliko je pored primarne obrade
zemljišta primenjena i dopunska
obrada sa ciljem usitnjavanja zemljišta
u sloju dubine 20-30 cm u koju
svrhu se koristi rotacioni plug sa
vertikalno postavljenim svrdlima
kao i primena klimer valjka kojima
se postiže maksimalna ujednaèenost
obrade u ravnanju površinskog sloja
zemljišta i njegovom blagom sabijanju.
Primena navedenih prikljuènih
mašina za dopunsku obradu zemljišta
obezbeðuje ujednaèenost dubine i
gustinu sadnje. Ona je preduslov za
uspešnu primenu mašine za sadnju,
kojom se lukovice lala sade na taèno
odreðenu dubinu. Taèno odreðivanje
dubine sadnje je preduslov za primenu
mašine za vaðenje novostvorenih
lukovica. Princip rada ovih
mašina sastoji se najpre u skidanju
sloja zemlje iznad novostvorenih
lukovica, zatim podsecanja zemlje
ispod samih lukovica. èitav sloj
zemljišta u kojem se nalaze lukovice
se podiže i lukovice se odvajaju od
zemlje. Dakle, bez pravilne pripreme
zemljišta za sadnju nije moguæe
koristiti ni mašine za sadnju ni ti za
vaðenje. Bez primene navedene mehanizacije
proizvodnja lukovica lala
ne bi bila sa ekonomskog stanovišta
opravdana.
Za uspešnu proizvodnju ovoj kulturi
neophodno je obezbediti dovoljnu
kolièinu vlage, posebno u toku
marta, aprila i maja meseca. U tu
svrhu primenjuje se površinsko zalivanje
pomoæu rasprskivaèa koji je
uzdignut iznad biljaka èime se
postiže efekat kiše. Klasièni sistemi
za "veštaèku kišu" sa fiksno postavljenim
cevima i rasprskivaèima ili
mobilnim cevima sa rasprskivaèima
mogu se koristiti, ali imaju nedostataka.
Sa biološkog aspekta nedostaci
ovih sistema ogledaju se u mehanièkom
ošteæivanju asimilacione mase
do koga neminovno dolazi prilikom
postavljanja i korišæenja. Kultura lala
j izuzetno osetljiva
prema bolestima, pa
ovakva ošteæenja
mogu ugroziti njen
opstanak. Sa ekonomskog
stanovišta,
sistem za zalivanje je
angažovan praktièno
tri meseca, premda
njegova upotreba
zavisi od konkretnih
metereoloških uslova.
Primenom savrmenih
sistema za
"veštaèku kišu"-linearnih
"Pivot" sistema
sa krilima èiji se raspon
može poveæati i
do 1000 metara, i
"Ti f o n " s i s t e m a ,
moguænosti mehanièkih
ošteæenja lisne
mase svodi se na minimum.
Samim tim i
moguænost za širenje
bolesti se smanjuje.
Karakteristike mobilnosti
navedenih sistema
omoguæuju njihovu
istovremenu
primenu i na drugim
površinama, što svakako
utièe na ekonomiènost
proizvodnje.
Tržište Srbije
snabdeveno je širokim
izborom mineralnih ðubriva. To
stvara uslove za njegovu pravilnu primenu
u osnovnoj obradi zemljišta,
kao i u pritranjivanju. Poseban znaèaj
za gajenje kulture lala imaju ðubriva
sa usporenim dejstvom - spororazlagajuæa
ðubriva, kao ðubrivo
lako rastvorljivo u vodi koja se
koriste za prihranjivanje u toku vegetacije.
Korišæenjem sporodelujuæih
ðubriva, smanjio bi se ulazak u
parcele lala u toku vegetacije i time
izbegla moguænost mehanièkih ošteæenja
biljaka.
Dubina sadnje lukovica lala utièe na prinos.
Taj uticaj se ogleda u broju i masi
novostvostvorenih lukovica na broj i masu
zasaðenih. Ispitivanja su pokazala (dubina sadnje
6, 8,10,12 cm) da na manjim dubinama stvaran
veæi broj lukovica, ali su one sitnije, dok na veæoj
dubini bilo je manje lukovica ali su bile krupnije.
Dakle promenom dubine sadnje, proizvodnja
lukovica lala može se usmeravati u odreðenom
pravcu.
Da bi se proizvod saèuvao i plasirao neophodna
je njegova dorada: sušenje, èišæenje, kalibrisanje,
i èuvanje u kontrolisanim uslovima. èitav
taj proces odvija se u skladišnom prostoru sa
standardnim ureðajima za skladištenje i èuvanje.
U cilju poveæanja iskorišæenosti mehanizacije,
opreme za doradu i skladištenje lukovica predlaže
se paralelna proizvodnja krtolastih lukovica gladiola.
Prirodni uslovi su gotovo isti sa uslovima za
gajenje lala, kao i mehanizacija i oprema koja se
koristi u proizvodnji lala.
|