INVESTICIONI PROGRAM PROIZVODNJE POVRÆA U PLASTENICIMA
Proizvodnja povræa u plastenicima predstavlja jedan segment poljoprivredne
proizvodnje u koju je u ranijim godinama veoma malo ulagano, iako je evidentan
znaèaj ove, po svemu specifiène proizvodnje.
Specifiènost proizvodnje u plastenicima ogleda se u tome, što se za razliku od
klasiène ratarske proizvodnje (koja se odvija u prirodnim klimatskim uslovima), ova
proizvodnja odvija u zatvorenom prostoru, tokom cele godine.
Takoðe ima veliki znaèaj, jer se putem ove proizvodnje obezbeðuje tržište sa
odreðenim proizvodima (povræe i cveæe) u periodu jesen - zima, tj. u periodu kada
prirodni, odnosno klimatski uslovi ne omoguæavaju proizvodnju ovih proizvoda na
otvorenom prostoru.
Izgraðene površine pod plastenicima u Srbiji, ne mogu udovoljiti potrebama
tržišta za proizvodima u vansezoni kao što su; paradajz, salata, rotkvice,
paprike, krastavci, i drugo te su potrošaèi upuæeni na povræe iz uvoza.
U svrhu razvoja i unapreðenja povrtarske proizvodnje u zaštiæenom prostoru
Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Srbije i Fond za razvoj
AP Vojvodine u saradnji sa poslovnom bankama omoguæili su kreditiranje ove
proizvodnje.
Konkursnom procedurom, koja izmeðu ostalog, nalaže tražiocu kredita da
izloži svoj Poslovni plan (biznis plan), odnosno Investicioni program.
Poslovni plan je obavezujuæi dokument, ukoliko privatni preduzetnik ili
poljoprivredni proizvoðaè ostvari tražena kreditna sredstva. Takoðe predstavlja
dokaz da individualni proizvoðaè ili preduzetnik ima sposobnost upravljanja realizacijom
poslovne ideje.
1 . SVRHA POSLOVNOG PLANA
Kada planirate poslovnu godinu ili novi posao, najvažnija namena
Poslovnog plana je da vam pomogne da budete sigurni da je isti pažljivo isplaniran
i da ima opretivnog i finansijskog smisla. To je plan vaših poslovnih aktivnosti.
Poslovnim planom su rezimirani postavljeni ciljevi, smernice i taèke prekretnice
posla koji planirate, kao i presek stanja - finansijski rezultat i položaj - u
kome se posao u ovom trenutku nalazi i želju za njegovu promenu.
Redovno poreðenje planiranih i aktuelnih aktivnosti omuguæuje je vam da
uoèite poremeæaje pre nego što postanu nerešivi ili teško rešivi. Redovno
poreðenje i korektivne akcije vam pomažu da održite posao na željenom putu ka
ostvarenju cilja.
Pažljivo planiranje je jedan od najvažnijih delova - aktivnosti - za izradu
Poslovnog plana, potrebno je izvršiti vrlo detaljnu analizu svih parametara.
Analiza tržišta i okruženja, te projekcije poslovanja, su kljuèni elementi
Poslovnog plana. Iskustava su pokazala da preko 80% sluèajeva propadne zbog
pogrešne analize tržišta. Nerealna procena posla, kao i kvalitet proizvoda i velika
konkurencija, takoðe mogu da budu razlog za neuspeh. Potrebno je prikupiti
optimalno moguæ broj informacija o tržištu, konkurenciji, izboru banke ili investicionog
fonda. Uslovi banaka i fondova su razlièiti. Neophodno je napraviti selekciju
finansijskih izvora koji vama i vašem projektu mogu odobriti novac. Pojedine
banke nerado uzimaju Poslovni plan kao opipljiv dokaz sposobnosti upravljanja
projektom, a još manje kao dokaz „boniteta“.
Pri izradi koncepta treba voditi raèuna o sledeæim elementima:
- ko je nosilac poslovnog plana,
- kome se upuæuje na uvid poslovni plan (kako funkcioniše investitor, šta mu
je bitno, koju metodologiju izrade Poslovnog plana prihvata),
- šta je kljuèno u poslovnom planu (ekonomsko-tržišna, društvena opravdanost,
rizik itd),
- slabosti Poslovnog plana (ne sakrivati)
- prednosti Poslovnog plana (istaæi)
U narednom primeru izrada Investicionog programa za izgradnju kapaciteta
plastenika utemeljena je na osnovu Zakona o izgradnji investicionih objekata
i Zajednièkoj Metodologiji za ocenjivanje društvene i ekonomske opravdanosti
investicija i efikasnosti investiranja ("Sl. list SFRJ", br. 50/87 - u daljem
tekstu: Metodologija).
Investitor predmetnog objekta ima nameru da podigne dva plastenika na
površini od 20 ari i to dva plastenika svaki površine od po 1008 m2 odnosno
ukupno 2016 m2 koji æe biti jedini na podruèju:
Pored povræa u vansezoni i sezoni, Investitor namerava da se ukljuèi i u
proizvodnju cveæa, koje je na ovom prostoru deficitarno i obezbeðuje se sa uda
ljenih proizvodnih prostora.
Kapaciteti plastenika nakon njihove izgradnje, biæe znaèajni sa aspekta
ponude i zadovoljavanja potreba lokalnog tržišta.
Obzirom da se u vansezoni povræe (paradajz), doprema u postojeæim uslovima
iz udaljenih centara, to je i njihova cena zbog transporta i drugih troškova
znatno viša dok bi proizvodi Investitora bili daleko konkurentniji.
Iz navedenog razloga, postojao bi u narednom periodu veliki interes i
Investitora i lokalnog tržišta za proširenje kapaciteta plastenièke proizvodnje.


Slika 1 i 2 Izled plastenika za koje se traži kredit
2. ANALIZA RAZVOJNIH MOGUÆNOSTI I SPOSOBNOSTI INVESTITORA
2.1. Opšti podaci o Investitoru
Investitor predmetnog objekta je:
Privatno preduzeæe................................................................
Posluje kao ............. i sva normativna akta usaglašena su
sa važeæim pozitivnim zakonskim propisima.
Registracija je izvršena kod Privrednog suda u .......................
pod brojem................................ od ............................. godine.
Investitor je deponent sredstava žiro-raèuna kod...................
.................................... banke a.d. u ......................................,
Filijala ..............................,Ekspozitura....................................
2.2. Podaci o registraciji i delatnosti
Osnovna delatnost kojom æe se Investitor baviti u narednom
periodu je poljoprivredna proizvodnja i to proizvodnja povræa u
zaštiæenom prostoru.
Šifre delatnosti su navedene u rešenju o osnivanju koje
je prilog ovom investicionom programu.
Preduzeæe je takoðe usaglasilo registraciju delatnosti u
skladu sa Zakonom.
2.3. Podaci o proizvodnji
U plastenicima na površini od 20 ari, proizvodiæe se povræe i
to tokom cele godine. Proizvodnja se vrši sa sopstvenim ili
kupljenim rasadom, koji se proizvodi u kontejnerima, na podu
plastenika, ili van plastenika.

2.4. Analiza finansijskog poslovanja
2.4.1. Analiza uspešnosti poslovanja
a) Bilans uspeha
Celokupna proizvodnja iz plastenika, biæe plasirana na:
- lokalno tržište oko 60%
- na podruèje grada Beograda oko 20%
- na podruèje drugih opština oko 20%
Za povrtarskom proizvodnjom prisutna je stalna tražnja,
naroèito u vansezoni (oktobar - april).
Plastenici sa svojim kapacitetom površine od 20 ha su u
moguænosti da zadovolje potrebe tržišta.
Nabavno tržište se takoðe nalazi u neposrednom okruženju,
tako da su izdaci za transport relativno mali.
Osnovni repromaterijali, koji su predmet nabavke za
proizvodnju su:
1.Seme paradajza, koja se obezbeðuju kod:.............................
................................................ iz ...............................................,
a i od drugih proizvoðaèa semenske robe, kao što je Institut za
povræe iz Smederevske Palanke, Zavod za Povrtarstvo Novi
Sad, odnosno uvoznici semena povræa.
2. Veštaèko ðubrivo za prihranjivanje u fazi vegetacije,
obezbeðuje se od ........................................................................
i drugih proizvoðaèa ili prometnika istih vrsta koje su neophodne
za tu proizvodnju.
3. Stajnjak za pripremu zemljišta pre setve (jedanput godišnje)
Investitor ima obezbeðen od privatnih proizvoðaèa iz svog
okruženja. Stajnjak je preraðen i kao takav je najpodesniji za
uzgoj ranog povræa.
4. Humus, koji èini osnovu su supstrat, proizvodi se u sopstvenoj
režiji, ili od uvoznika supstrata: ......................................
iz..................................................................................................
5. Zaštitna sredstva se upotrebljavaju u minimalnim kolièinama
koje obezbeðuju zaštitu povræa s jedne strane, a sa druge ne
ugrožavaju povræe kao "zdravu" hranu.
6. Zaštita povræa vrši se od gljiviènih bolesti (pepelnice i plamenjaèe)
i to paradajza u fazi pre formiranja plodova. Zaštitna
sredstva se obezbeðuju: ......................................................... i
iz...................................................drugih trgovinskih preduzeæa.
7. Dizel gorivo se koristi u malim kolièinama, jer se gro poslova
obavlja ruèno. Minimalne kolièine goriva za grejanje, pogon
motokultivatora, traktora i vozila za transport proizvoda na
tržište, obezbeðuju se od privatnih preduzeæa, koja se bave
prometom naftnim derivatima.
2.5. Procene o finansijskom poslovanju plastenika
Procenjeni bilans uspeha na bazi 5-godišnjeg proseka kod
svih znaèajnijih proizvoðaèa plastenièkog povræa dat je u
sledeæem pregledu:
1. P r i h o d i
- stalne cene u din.
- paradajz 30 kg/m2 x 1008 m2 = 30.240 kg x 50,00 din.
= 1.512.000,00 din.
- paprika 20 kg/m2 x 1008 m2 = 20.160 kg x 60,00 din.
= 1.209.600,00 din.
S V E G A : 2.721.600,00 din.
Dakle prikaz je dat na ukupnoj površini od 2016 m2 odnosno
20 ari, sa proseènim prinosom i proseènom cenom u momentu
stizanja plodova na tržište (maj - jun) odnosno dat je za prvo
polugoðe tj. proleænu setvu.
Ovo je planirani ukupan polugodišnji prihod u proleænom zasadu,
a planirani prihod u drugom polugoðu odnosno u jesenjem zasadu
je za oko 10% manji što èini ukupnu godišnju proizvodnju paradajza
od oko 57.000 kg. a paprika oko 38.000 kg.
Proraèun za godinu:
- paradajz: 57.000 kg x 50,00 din. = 2.850.000,00 din.
- paprika: 38.000 kg x 30,00 din. (proseèna prol. i jes. cena)
= 1.140.000,00 din.
Dakle ukupan godišnji bruto prihod planira se u iznosu od
3.990.000,00 din.
2. R a s h o d i
- Materijlani troškovi.......................................2.956.980,00 din.
- Nematerijalni troškovi.....................................129.160,00 din.
- Bruto zarade.....................................................192.000,00 din.
Svega rashodi: 3.278.140,00 din.
3. Ukupan prihod:...........................................3.990.000,00 din.
4. Bruto dobit (neto prihod):.............................711.860,00 din
3. ANALIZA PLASMANA
Novija istraživanja pokazuju da se u nas energetska
pothranjenost stanovništva sve više smanjuje, uz nepravilnu
ishranu, i izraženim deficitom materijala, u prvom redu vitamina
i mineralnih soli. Zdravstveni znaèaj ovih materijala je odavno
dokazan, one direktno utièu na fizièku i mentalnu kondiciju èoveka,
pa prema tome i na njegovu radnu sposobnost.
Kao što je poznato, povræe je nezamenljiv izvor vitamina i
mineralnih soli ali i drugih korisnih materija (ugljenih hidrata i
belanèevina, organske kiseline, eterièka ulja i drugo). Sve veæa
potrošnja rafinisane hrane, smanjuje unošenje celuloze i biljnih
vlakana u èoveèjem organizmu, što u znaèajnoj meri doprinosi
pojavi odreðenih bolesti organa za varenje. Upotreba povræa u
ishrani, koje u svom sastavu ima sve potrebne materije i vitamine,
spreèava bolesti sistema za varenje. Iz ovih razloga je
neophodno svakodnevno uzimanje povræa u ishrani.
Na našim geografskim prostorima, proizvodnja svežeg
povræa na otvorenom prostoru ima izrazito sezonski karakter
(period april-septembar). Grejanjem u plastenicima i drugim
vrstama zaštiæenog prostora, može se ostvariti neprekidna,
celogodišnja ponuda svežeg povræa.
Prema postojeæim podacima u Srbiji pod plastenicima se
nalazi mali broj hektara, što je itekako malo za obezbeðenje iole
ozbiljnijih kolièina povræa. Naša zemlja pretenduje da bude
poljoprivredno izvozna zemlja, a ovakvi i slièni programi su na
liniji obezbeðenja jednog takvog pravca razvoja zemlje.
Zbog malih površina pod plastenicima i suženih moguænosti
za proizvodnju povræa u vansezoni (oktobar-mart), ponuda ne
može da zadovolji tražnju za povræem posebno za paradajzom.
Na podruèju opštine .............................................................,
a susednih, relativno mali je broj gazdinstva - preduzeæa koja se
bave ozbiljnom plastenièkom proizvodnjom pa se slobodno
može reæi da i nema ozbiljnih proizvoðaèa sa znaèajnim površinama,
kako za tržište tako ni za liènu upotrebu.
Sa svojih 2016 m2 korisne površine, Investitor æe proizvoditi
iskljuèivo povræe koje æe biti isporuèivano na pijace lokalnog
tržišta i mrežu prodavnica a potom na druga udaljenija tržišta.
4. ANALIZA NABAVNOG TRŽIŠTA
U poglavlju 2. taèka 2.4. Programa, obraðena je analiza
položaja Investitora na nabavnom tržištu te specifikacija
nabavnih repromaterijala i izvori njihove nabavke.
Analiza nabavnog tržišta ima za cilj da obezbedi podatke o
realnim prognozama za obezbeðenje plastenika svim potrebnim
repromaterijalima, ambalažom i energentima za normalno i
uspešno funkcionisanje biološke proizvodnje povræa u plastenicima.
Obezbeðenje nabavnog tržišta, pored tržišta plasmana
je drugi osnovni èinilac od koga zavisi funkcioisanje plastenika
kao i opravdanost njihove izgradnje.
U opštini .................................................................................
kao opštini gde æe plastenici biti postavljeni svi prirodni, klimatski,
zemljišni i drugi uslovi su takvi da sa apsolutnom sigurnošæu
garantuju visoke prinose u proizvodnji paradajza i drugih povrtarskih
kultura, visok kvalitet i siguran plasman.
Od potrebnih repromaterijala za zasnivanje proizvodnje u
plastenicima ukupne površine 2016 m2 potrebno je obezbediti
sledeæe:

Slika 3 Osnovna konstrukcija plastenika sa montažom
Svi navedeni repromaterijali su dostupni Investitoru i mogu
se obezbediti bez bilo kakvih poteškoæa. Kvalitetno seme
proizvode naše renomirane nauène kuæe kao što su Institut za
ratarstvo i povrtarstvo iz Novog Sada kao i Institut za povrtarstvo
iz Smederevske Palanke, a dostupna su i najkvalitetnija
semena iz uvoza koja æe Investitor prevashodno koristiti.
Stajnjak, veštaèko ðubrivo i zaštitna sredstva su takoðe lako
obezbediva na lokalnom tržištu.
5. SAŽETAK ANALIZE TEHNIÈKOTEHNOLOŠKIH ASPEKATA PROGRAMA
5.1. Opis, namena i kapacitet objekta
5.1.1. Opis namena i kapacitet plastenika
Plastenike koji podiže - gradi Investitor Preduzeæe
............................................ iz ....................................... nalaze
se u ................................... neposredno pored stambenih
objekata osnivaèa i vlasnika preduzeæa. Isti se podižu na kat.
parceli br. ................ njiva ............ klase u površini od .............ha
u KO ................................. koja ima prilaze sa sve èetiri strane.
Plastenici imaju gabarite 12 x 84 m i takvih plastenika ima
ukupno 2 komada. Površina po jednom plasteniku iznosi 1008 m2.

Sistem za grejanje u plasteniku
Osnovna konstrukcija je izraðena od èeliènih, spolja i iznutra
pocinkovanih cevi O 60 i O 32 mm razmak izmeðu lukova je
2 m. Visina do popreène šipke je 3 m. Pokrivaè je UV stabilizovana
FVG SUN 5 PRO i FVG SUN SAVER 5 PRO (antikondezna)
folija debljine 180 micr., a meðuprostor izmeðu dve folije
ispunjen je vazduhom. Vazduh izmeðu dve folije uduvava se
pomoæu radijalnog ventilatora.
èeone strane su izraðene od cevi 60 x 30 x 2 mm i 30 x 30
x 1,5 mm. èelièna konstrukcija prekrivena je dvostrukom, naduvanom
UV stabilizovanom FVG SUN 5 PRO folijom.
Klizna vrata pokrivena su prozirnom Lexan Thermoclear
ploèom. Prièvršæena su na aliuminijumsku kliznu voðicu.
Dimenzije: 2,94 m x 2,9 m.
Boèna ventilacije je na namotavanje, folija je dvostruka sa
moguænošæu uduvavanja vazduha za dodatnu izolaciju. Boèni
deo je do visine od pola metra zatvoren sa dvostrukom FVG
SUN EVA 5 PLUS folijom. Otvaranje je ruèno.
Dodatna oprema su prozori pri vrhu èeone strane (lexan - 4,5
mm) po 2 komada na svakom plasteniku.
Grejanje odnosno skidanje vlažnosti vrši se pomoæu termogena
ECO 100 - ekonomik (100 KW - na lož ulje) i termogena
euroeme - Italija GP 100 (100 KW - na lož ulje).
Unutar objekta ugradiæe se sistem za navodnjavanje kap po kap.
Predmetni plastenici se nabavljaju od firme ...........................
..........................................iz.........................................................
Cene koje su navedene u Investicionom programu date
su na osnovu ponude koju je Investitor dobio od prodavca.
Takoðe Investitor je sa prodavcem, firmom ..........................
............................zakljuèio ugovor o kupoprodaji predmetnih
plastenika.
Ponuda i Ugovor su sastavni deo ovog programa.
5.2. Opis tehnološkog procesa u plasteniku
Tehnološki proces proizvodnje povræa u plasteniku, odvija se
u dve osnovne faze:
- setva i proizvodnja rasada i
- sadnja rasada i vegetacija do zadnje berbe.
Proizvodnja rasada se vrši u jednom plasteniku i to u posebnim
kontejnerima u koje se pre setve stavljaju kocke od humusa,
koji se spravlja u sopstvenoj režiji.
Odabrano seme, pre setve mora biti dezinfikovano
(zaprašeno).
Umesto u kontejnerima rasad se može proizvesti i u toplim
lejama ili na podu plastenika.
Osnovni preduslovi za proizvodnju kvalitetnog rasada su:
- dobar supstrat, sa dovoljno hranljivih materija,
- vlaga i
- temperatura.
Pre rasaðivanja, zemljište u plasteniku mora biti oèišæeno od
prethodnog useva i dezinfikovano.
Zemljište se inaèe naðubri jedanput godišnje stajnjakom a,
prihrana se vrši minimalnim kolièinama veštaèkog ðubriva.
Za kvalitetnu negu i razvoj biljaka u proizvodnji od naroèitog
znaèaja su mikroklimatski uslovi u fazi razvoja i ovi uslovi se
podešavaju za razlièite kulture.
U konkretnom sluèaju nas interesuje prevashodno paradajz
i paprika jer se Investitor u prvoj godini (2005.) opredelio samo
za tu proizvodnju.
Temperatura u prvim danima zasada (mart) odnosno u
ranom proleæu postiže se prirodnim putem preko folije (duple) i
preko termogena kojima se plastenici greju, dok se snižavanje
temperature, u toplijim mesecima (april, maj, juni, jul, avgust i
septembar) obezbeðuje provetravanjem i orošavanjem odnosno
hlaðenjem takoðe preko termogena pomoæu kojih se skida i
vlažnost vazduha u plasteniku.
Vlažnost vazduha se još koriguje orošavanjem i zalivanjem,
dok se pak snižavanje vlažnosti postiže još provetravanjem i
osunèavanjem plastenika.
Zaštita povræa u plasteniku se odvija dvojako:
- dezinfekcija zemljišta pre rasaðivanja i
- zaštita povræa (izuzetno) u fazi vegetacije od gljiviènih
bolesti (plamenjaèe i pepelnice).
Zaštita hemijskim preparatima je svedena na minimum i vrši
se kod paradajza radi zaštite lisne mase u fazi preformiranja
plodova, kako bi se obezbedila zdrava hrana bez prisustva
hemikalija.
Investitor æe primenjivati biološka zaštitna sredstva koja
treba u velikoj meri da zamene hemijske preparate.
NAPOMENA: U vreme izrade ovog
biznis plana cene energenata su bile
znaèajno niže, tako da ovaj prikaz služi
kao primer, koji su podaci potrebni po
ovakvoj metodologiji, za njegovu izradu.
5.3. Specifikacija tehnološke i druge opreme
Specifikacija tehnološke i druge opreme, koja se koristi za
rad u plasteniku daje se u sledeæem pregledu:

Ventilacioni sistem


Sistem za depoziciju hraniva

Sistem za mikroorošavanje
5.4. Proizvodni program plastenika
Investitor se opredelio da u prvoj godini plastenika ne ide
iskljuèivo sa proizvodnjom spstvenog rasada paradajza obzirom
da za to nema dovoljno vremena
te æe rasad nabaviti od renomiranih
proizvoðaèa, dok æe za
sledeæe setve obezbeðivati svoj
rasad u kontejnerskoj proizvodnji.
Planirana proizvodnja koja se
može oèekivati iznosi 30 kg/m2 za
paradajz i 20 kg/m2 za paprika u
ukupnom proleænom zasadu i za
10% manje u jesenjem zasadu što
èini ukupnu godišnju proizvodnju
paradajza od oko 57.000 kg, a
paprika oko 38.000 kg.
Setva se planira sredinom meseca marta 2006. god.
Uslov za dobru proizvodnju paradajza je toplota, plodna
zemlja i voda i gajen na takav naèin treba obilno i da rodi.
Paradajz koji se prepusti samom sebi bez svakodnevne
nege i kontrole brzo æe obrazovati gusti žbun. Jednostavan
naèin da se ovo izbegne je "voðenje" svake biljke.
Na navedenoj lokaciji postoje svi preduslovi poèev od klimatskih
i zemljišnih uslova pa do iskustva vlasnika plastenièke
proizvodnje obzirom da je do sada imao proizvodnju u pet manjih
plastenika ukupne površine od 850 m2 ali istina bez grejanja.
U toku pripreme zemljišta mora se voditi raèuna o spreèavanju
nicanja korova kao i njihovom uništavanju.
Postoje više efikasnih herbicida kojima se zemljište prska
pre setve. Po jednom hektaru treba da se postigne gustina od
oko 150.000 biljaka.
Prinos varira od umetnosti gajenja i od sorte odnosno hibrida.
Navedeni plastenici su apsolutno sigurni da obezbede relativno
visok prinos po 1 m2.

Osvetlenje u plasteniku

Paradajz „sherry“ u rodu - vrlo konkurentan na domaæem i stranom trežištu
5.5. Normativ potrebne radne snage
Za potrebe proizvodnje u plastenicima i dodatnih poslova
oko organizovanja iste biæe uposleno 4 radnika uz povremeno
angažovanje sezonske radne snage po potrebi.
6. LOKACIJA
6.1. Šira lokacija
Šira lokacija predmetnih objekta, pripada podruèju
......................................... regiona.
Opštine...................................... kuda se proteže magistralni
put ................................................pored kojeg su skoncentrisani
znaèajni kapaciteti raznovrsne industrije, poznati i izvan granica
naše zemlje, a koji su znaèajni potrošaèi povræa, a posebno
paradajza.
Opština ................................ prema popisu iz 1991. godine
je imala preko........................... stanovnika i predstavlja znaèajan
potrošaèki centar svih vrsta povræa a posebno paradajza i
paprike.
6.2. Uža lokacija
Uža lokacija plastenika èija je izgradnja predmet ovog
programa, nalazi se u selu ..........................odnosno pored
magistralnog puta izmeðu ....................
Kompleks uže lokacije obuhvata ...........ha obradive
zemlje prve klase, a snabdeven je potrebnom infrastrukturom,
koja je neophodna za eksploataciju plastenika u uslovima
potrebnim za navedenu proizvodnju, kao što su:
- vodovodna mreža,
- elektroinstalacije,
- pristupna saobraæajnica.
Uža lokacija je pogodna sa tržišnog aspekta jer se nalazi
nedaleko od gradske tržnice na kojoj Investitor prodaje znaèajan
deo svojih proizvoda.
7. ANALIZA UTICAJA OBJEKATA NA ÈOVEÈIJU SREDINU
U cilju ostvarivanja najpovoljnijih uslova za život i rad ljudi i
zadovoljenje materijalnih, zdravstvenih i drugih potreba
društvene zajednice, èovekova sredina mora da se zaštiæuje i
ureðuje, radi obezbeðenja njenog trajnog korišæenja.
Današnja slika èovekove sredine, rezultat je ne samo prirodnih,
istorijskih, geoloških, klimatskih i drugih uticaja, veæ i od
promene nastalih pod uticajem èoveka, koji je naroèito u ovom
veku, zahvaljujuæi napretku tehnologije, ozbiljno poremetio do
tada oèuvanu sredinu.
Veoma mali broj vodotoka u Evropi a slièna je situacija i u
Srbiji, ostao je nezagaðen. Vazduh koga udišemo u mnogim
gradovima, prekomerno je zasiæen štetnim gasovima i materijama,
koje ozbiljno ugrožavaju opstanak èoveka.
Radi oèuvanja èovekove sredine i spreèavanja daljeg
zagaðivanja, donet je od strane Republièke skupštine Zakon o
zaštiti životne sredine ("Sl. glasnik RS", br. 66/91), kojim su
definisani uslovi, mere i obaveze privrednih i društvenih subjekata,
kao i lica radi oèuvanja i zaštite životne sredine.
èlanom 2. pomenutog Zakona, kaže se: "Sistem zaštite i
unapreðenja životne sredine, obuhvata skup mera i uslova za:
oèuvanje i zaštitu prirodnih i radom stvorenih vrednosti životne
sredine, zaštitu ljudi i životne sreidne od zagaðivanja, zaštitu od
uticaja štetnih i opasnih materija, jonizujuæih i nejonizujuæih
zraèenja, buke i vibracije, zaštitu od uništenja i degradacije
prirodnih vrednosti, kao i mere i uslovi za unapreðenje kvaliteta
životne sredine".
U èlanu 4. Zakona, predviðaju se obaveze Investitora u
smislu oèuvanja èovekove sredine: "korišæenje prirodnih bogatstava,
izgradnja objekata ili izvoðenje radova, može se vršiti pod
uslovom da se ne izazovu trajna ošteæenja ili znaèajne promene
prirodnih oblika, zagaðivanje ili na drugi naèin dograðivanje
životne sredine. Investitor je dužan da izvrši analizu i kvantifikaciju
uticaja delatnosti na životnu sredinu, da planira i
sprovede mere, kojima se spreèava ugrožavanje životne sredine
ili mere rekapitulacije, odnosno sanacije i obezbedi izvršenje
propisanih normi".
Zakon obuhvata sledeæa podruèja zaštite:
- zaštita vazduha,
- zaštita voda,
- zaštita zemljišta,
- zaštita šuma,
- zaštita biljnog i životinjskog sveta,
- zaštita prirodnih dobara,
- zaštita od jonizujuæih zraèenja i
- zaštita od otpadnih i opasnih materija.
Izgradnjom pomenutih objekata plastenika, neæe doæi do
pogoršanja uslova èovekove sredine i to iz sledeæih razloga:
- objekti ne produkuju štetne vode,
- objekti u eksploataciji ne ispuštaju otrovne gasove,
- objekti ne stvaraju buku.
Na bazi izloženog, može se zakljuèiti da nisu potrebne
posebne mere zaštite èovekove životne sredine, pa se ovim programom
iste i ne predviðaju.

8. DINAMIKA REALIZACIJE IZGRADNJE
Prema planovima Investitora, poèetak radova na izgradnji,
predviðen je za 05. 03. 2006. godine, a završetak se planira do
20. 03. 2006. godine.
Poèetak eksploatacije objekta, nakon završetka investicionih
radova na izgradnji predviðen je od 20. 03. 2006. godine pa
ubuduæe.
9. FINANSIJSKA ANALIZA
Finansijska analiza objekata plastenika temeljena je na
sledeæim osnovnim postavkama:
- stalnim cenama investicionih ulaganja u februaru 2006.
godine, kada je raðen Investicioni program,
- stalnim cenama kalkulativnih elemenata (sirovine, materijal,
bruto zarade, gotovi proizvodi itd.) u februaru 2006. godine,
- stalnim cenama funkcionalnih troškova amortizacije, investicionog
održavanja, premije osiguranja i drugo) u februaru
2006. godine, èime je postignuta puna uporedivost podataka sa
ostalim elementima kalkulacija i investicijama,
- realnim kamatama na kredite,
- preraèunavanje stalnih cena na tekuæe, nije potrebno vršiti
zbog toga što je veoma kratak period podizanja plastenika i njegova
brža funkcija u proizvodnji.
9.1. Predraèunska vrednost investicionih ulaganja
Proraèun obrtnih sredstava, izvršen je na bazi bilansa uspeha
plastenika. Dodatna obrtna sredstva, izraèunata su u visini
od 180.000 dinara, a obezbediæe se iz sopstvenih izvora finansiranja.
9.2. Izvori finansiranja
Investitor je u moguænosti da od ukupne investicije obezbedi
deo svojih sredstava.
Potrebna su i dodatna sredstva za realizaciju ovog
Programa.
Za sada ne postoje kvalitetni izvori koji obezbeðuju ulaganja
pod relativno povoljnim uslovima.
Meseène kamatne stope kod nekih banaka su neprihvatljive
za ulaganja u ovakvu vrstu poljoprivredne proizvodnje.
9.2. Obraèun amortizacije
Investitor da bi formirao bilans uspeha odnosno finansijski
tok, mora izvršiti obraèun svih troškova u toku kalendarske
godine i tako prikazati poslovanje plastenika sa aspekta prihoda
i rashoda.
Jedan od znaèajnijih troškova je i amortizacija osnovnih
sredstava koja imaju svoj vek i prenose svoju vrednost za
gotove produkte plastenika.
9.4. Proraèun materijalnih troškova
9.4.1. Proraèun troškova investicionog održavanja
Troškovi investicionog održavanja planiraju se u visini od
0,5% na vrednost objekata i 1,0% na vrednost opreme:
9.4.2. Proraèun troškova osnovnog i pomoænog materijala i
nepovratne ambalaže
Podaci za proraèun troškova osnovnog i pomoænog materijala
i nepovratne ambalaže, bazirani su na normativima
osnovnog i pomoænog materijala kao i nepovratne ambalaže a
koji su obraðeni u taèki 5.5. Programa.
Napomena: Gajbice se prodaju bruto za neto tako da ne
predstavljaju trošak.
9.4.3. Proraèun troškova energije i vode
9.4.4. Ostali materijalni troškovi
Ostali materijalni troškovi (troškovi kancelarijskog materijala,
PTT troškovi i drugo), planiraju se u visini od 15.000 dinara.
9.5.2. Naknade za privremene i povremene poslove
Naknade za privremene i povremene poslove, planiraju se u
visini od 48.000 dinara a odnose se na povremenu sezonsku
radnu snagu 4 radnika x 6.000 din./rad. x 2 meseca = 48.000.
9.5.3. Porezi i doprinosi, koji ne zavise od velièine dobiti
Porezi i doprinosi, koji ne zavise od velièine dobiti, planiraju
se u visini od 24.600 dinara.
9.5.4. Ostali nematerijalni troškovi
Ostali nematerijalni troškovi (dnevnice, troškovi reklama i
propagande, troškovi reprezentacije, bankarske usluge, troškovi
platnog prometa, takse i sl.), planiraju se u visini od 25.000
dinara.
9.6. Proraèun bruto zarada
Proraèun bruto zarada, izvršen je na bazi normativa radne
snage, koji je napred dat: Neto zarada: 4 radn. x 6.000 din./rad.
x 8 mes. = 192.000
9.7. Proraèun ukupnog prihoda
Proraèun ukupnog prihoda, a izvršen je na bazi Proizvodnog
programa proizvodnje paradajza od 30 kg po 1 m2, odnosno na
površinu od 1008 m2 (10 ari) planira se proizvodnja od 30.240 kg
paradajza i programa proizvodnje
paprika od 20 kg po 1 m2, odnosno na
preostalu površinu od 1008 m2 planira
se proizvodnja od 20.160 kg što èini
ukupan polugodišnji prihod u 2006.
godini od 2.721.600,00 dinara.
Ovo je planirani ukupan polugodišnji
prihod u proleænom zasadu a
planirani prihod u drugom polugoðu
odnosno u jesenjem zasadu je za oko
10% manji što èini ukupnu godišnju
proizvodnju paradajza od oko 57.000
kg, a paprika oko 38.000 kg.
Proraèun za godinu:
Paradajz: 57.000 kg x 50,00 din. =
2.850.000,00 din.
Paprika: 38.000 kg x 30,00 din.
(proseèna proleæna i jesenja cena)=
1.140.000,00 din.
Dakle ukupan godišnji bruto
prihod planira se u iznosu od
3.990.000,00 din.
Navedeni prihod je realno ostvarljiv
ako se uzmu elementi
mikrolokacije kao što je:
- bonitet zemljišta,
- dobar izbor lokacije,
- osunèanost lokacije,
- zaštiæenost lokacije od grada
i poplave,
- dobar vodni režim parcele i dr.
Tržište prodaje takoðe
izuzetno povoljno. Neposredno
pored plastenika prolazi magistralni
put koji vodi i za
....................
gde je deficitarnost ovog proizvoda
znaèajno izražena.
Takoðe, važno je napomenuti
da Investitor ima ugovorenu gotovo
èitavu proizvodnju sa poslovnim
partnerima. Nijednog trenutka
Investitor nije limitiran plasmanom
i on je apsolutno obezbeðen kako
sa aspekta cene, tako i sa aspekta
ukupne porizvodnje.
9.8. Bilans uspeha plastenika
Napomena: Prema Zakonu o
raèunovodstvu Investitor nema
propisanu obavezu izdvajanja za
rezerve, koju samostalno po svom
nahoðenju formira.

Tabele sa prikazima materijalnim troškovima proizvodnje u plastenicima
10. TRŽIŠNO-FINANSIJSKA OCENA
10.1. Statièka ocena
U statièkoj oceni, vrši se analiza pokazatelja u jednoj godini
veka projekta. Kao reprezentativna godina u veku projekta,
uzeta je Prva godina poslovanja po želji Investitora zbog opredeljenja
da li iæi u realizaciju Projekta ili ne.
O P I S - stalne cene u din. I z n o s
Ukupan prihod po m2 površine 1.979,16
Bruto dobit po m2 površine 353,00
10.2. Dinamièka ocena
10.2.1. Ocena rentabilnosti Projekta
a) Metoda razdoblja povrata investicionih ulaganja
Radzbolje povrata uloženih investicionih ulaganja u izgradnju
i podizanje plastenika, utvrðeno je u prvoj godini, što znaèi
da dobit preduzeæa iz prve godine obezbeðuje pokriæe ukupno
uloženih sredstava.
Sa stanovišta ove metode, može se zakljuèiti da je projekat
prihvatljiv za realizaciju.
b) Metoda neto sadašnje vrednosti
Za ovaj Projekat do sada nisu angažovana bankarska sredstva
koja bi imala realnu kamatnu stopu koja bi odgovarala
diskontnoj stopi sa kojom bi se vršilo diskontovanje neto primitaka
u ekonomskom toku.
Na bazi realne kamatne stope na angažovana sredstava za
realizaciju ovog Projekta od 7-9% na godišnjem nivou Interna
stopa prinosa iznosi maksimalno 45% što je više od visine individualne
diskontne stope, što znaèi da Investitor više dobija
dobit ulaganjem novèanih sredstava u ovu proizvodnju, nego
da novac oroèi na štednju kod Banke.
11. Z A K L J U È A K
1. Izgradnja plastenika na 2016 m2 ima svoju punu
društvenu i ekonomsku opravdanost, koje se ogledaju kroz:
- obezbeðenje veæe ponude ranog povræa na tržište, na
kome postoji velika zainteresovanost za ovim proizvodima,
- iskorišæenje postojeæih iskustava na proizvodnji ranog
povræa i iskorišæenje postojeæih raspoloživih resursa,
2. Izgradnja plastenika treba da se realizuje sredinom
marta 2006. godine tako da bi proizvodnja i krenula u tom
mesecu.
3. Ukupna predraèunska vrednost investicionih ulaganja u
osnovna sredstva, predviðena je u iznosu od 2.786.080,00
dinara.
4. U skladu sa Metodologijom, izvršena je tržišno-finansijska
ocena Projekta, koja je pokazala da je Projekat prihvatljiv za
realizaciju, što se može potkrepiti sledeæim argumentima:
a) Rentabilnost Projekta je dokazana kroz sve tri primenjene
metode:
- povrat investicionih ulaganja se oèekuje u prvoj godini
eksploatacije, što je kraæe od ekonomskog veka projekta,
- neto sadašnja vrednost projekta je pozitivna,
- interna stopa prinosa utvrðena je u iznosu od 45%,
- Projekat je likvidan u prvoj godini poslovanja.
5. Na bazi izvršenih analiza i tržišno-finansijske ocene
efikasnosti i rentabilnosti investicionih ulaganja, smatramo da
se može dati zakljuèna ocena o prihvatljivosti Projekta izgradnje
plastenika.
Obzirom da je interna stopa rentabilnosti znaèajno iznad
minimalne stope, može se zakljuèiti da je Projekat i sa aspekta
ove Metodologije prihvatljiv.
Takoðe ocena likvidnosti Programa je pozitivna odnosno
Projekat je likvidan poèev od prve godine pa i u èitavom
ekonomskom toku.
|