|
NOSEMA CERANAE U REGIONU

Dr Antonio Nanetti fotografiše
izmet pčela na krovu košnice
Kao što smo izvestili u septembarskom Pčelaru, prilikom gostovanja u Srbiji
(28–31. jul 2006), Antonio Nanetti iz Instituta za pčelarstvo u Bolonji u
Italiji, odneo je uzorke pčela sa leta košnica sa četiri pčelinjaka, dva u
opštini Aleksinac (sela Stanci i Lipovac) i dva u opštini Leskovac (selo
Slatina i sam Leskovac), kako bi, u naučno-istraživačke svrhe, proverio da li u
Srbiji ima nove nozemoze o kojoj smo, među prvima u Evropi, pisali u Pčelaru za
mart i april 2006, kao i prvom latiničnom pilot broju. Već 1. avgusta on je
uzorke poslao svojim kolegama na DNA (genetsku) analizu, jer, kako smo već
pisali, na običnom mikroskopu nema razlike između spora jedne i druge nozemoze.
Ubrzo, 29. avgusta 2006. poslao mi je pismo internetom u kome me obaveštava
da je u sva četiri uzorka iz Srbije ustanovljeno prisustvo nove nozemoze
(Nosema ceranae), ali da ni u jednom od tih uzoraka nije nađena „stara“
nozemoza (Nosema apis)! To je u najmanju ruku bilo čudno, pa sam od njega
tražio dodatna objaš njenja, i dobio ih 30. septembra 2006. godine:
„Znam da se bavite epidemiologijom i razumljivo je da vas interesuju detalji
oko situacije sa nozemozom u Srbiji. U ovom trenutku se moramo zadovoljiti
samom činjenicom da nove nozemoze ima ili nema u određenom području. Osim toga,
samo je nekoliko uzoraka uzeto u čitavom području, a ne možemo biti sigurni ni
da li uzorak reprezentuje stanje društava iz kojih uzorci potiču ili ne, jer ne
znamo da li su neke druge jedinke u istom društvu možda zaražene starom
nozemozom (tipična opravdana opreznost naučnika, ali je teško poverovati da ako
na četiri udaljena pčelinjaka uzmete uzorke i ni u jednom ne nađete „staru“
nozemozu, da nje ipak ima – napomena urednika).
Informacije sa Eurbee konferencije održane u Pragu od 10–14. septembra 2006.
godine govore da je Nosema ceranae do tada nađena u sledećim državama: [panija,
Francuska, [vajcarska, Nemač ka, Italija, Grčka, Finska, Srbija, Danska,
Brazil, SAD. Nadam se da nisam nijednu presko- čio. Uzorci iz Irske bili su
pozitivni samo na Nosema apis, ne i na Nosema ceranae. Retko koji od uzoraka
pozitivnih na Nosema ceranae je bio zaraž en i sa Nosema apis, mada nije moglo
da se zaključ i da li su obe nozemoze zarazile istu pčelu ili ne.
Interesantno je da je kod veoma starih sačuvanih uzoraka pčela (starih 5–10
godina) koji dolaze iz nekoliko gore pomenutih zemalja pronađena samo Nosema
apis. Da li je moguće da je agresivnija Nosema ceranae potisnula slabiju
stariju formu? Da li se ona mogla pojaviti samo u poslednjih nekoliko godina?
Trenutno niko ne zna, ali ovo su veoma intrigantne pretpostavke“. Interesantno
je da su sva četiri pčelinjaka sa kojih potiču uzorci veoma uzorna, a samo na
jednom postoje vidljivi znaci prisustva nozemoze. Taj pčelinjak je
najizolovaniji, udaljen od saobraćajnica, i ako bi negde trebalo očekivati da
nova nozemoza stigne najkasnije, to je on, a na njemu je ipak nađena. Ostala
tri pčelinjaka niti imaju vidljive znake nozemoze niti je na prolećnom pregledu
ona ustanovljena, na osnovu čega se može pretpostaviti da je nozemoza prisutna
sa minimalnim brojem spora koje je otkrila tek suptilna genetska metoda (PCR).
Kao što vidite, i naše pčele su dale doprinos evropskom istraživanju porekla i
razvoja nove, tzv. azijske nozemoze. Verovatno će proći izvesno vreme dok u
našoj zemlji i zvanično bude potvrđeno prisustvo nove nozemoze, jer, koliko smo
obavešteni, ona se u Srbiji ne može identifikovati zbog nedostatka odgovarajuć
e aparature i tehnike utvrđivanja. Ali, kad god se to dogodilo, neće nam
značiti ništa epohalno. Jer, mi znamo. Nosema ceranae je u Srbiji. Ostalo je
samo da se utvrdi da li je u celoj zemlji ona potisnula staru nozemozu ili
nije.
|