|
Momèilo Konèar
ul. Mihajla Pupina br. 62
23217 Aleksandrovo
++381 63 717-63-32
++381 23 81-77-11
++381 23 81-71-92
VREME JE ZA SETVU FACELIJE
Povoljne vremenske prilike omoguæile su
blagovremenu pripremu površina namenjenih
za setvu facelije. Ako se priprema obavi do kraja
januara, stvaraju se objektivni uslovi da se setva
obavi u najpovoljnijim rokovima. Time je
uèinjeno mnogo za potpuni uspeh u gajenju ove
medonoše. Februar je najpovoljniji mesec za setvu
i nicanje semena, ali neæete zakasniti ni ako
to uradite do polovine marta. Facelija ima dosta
sitno seme i ne sme se sejati duboko, ne dublje
od 2 cm. Znaèi, mora doæi u dobro usitnjeno
zemljište u kome u to doba ima uvek dovoljno
vlage za klijanje i nicanje. Mlade iznikle biljèice
podnose dosta niske temperature, tako da ne
postoji bojazan od izmrzavanja sve do –10 °C.
Iznikle biljke se u februaru ili poèetkom
marta sporo razvijaju, ali vrše pripreme ukorenjavanjem,
kako bi uspešno prebrodile i ceo mart.
Suša i vetrovito vreme ne omoguæavaju nicanje,
koje se odlaže èak i do aprila, što ne ide u prilog
ravnomernom nicanju i razvoju. Samo snažne
biljke su sposobne da u narednom periodu izdrže kraæe i sušne periode. Kasno iznikle biljke
slabije se granaju, kraæe cvetaju i daju manje
nektara. Zbog svega toga treba izvršiti sve pripreme
da se setva obavi prvog povoljnog dana
poèev od poèetka februara pa do polovine marta.
Setvu treba obaviti žitnim sejalicama tako
što æemo svaku drugu lulu zatvoriti, pa æe se u
zavisnosti od tipa sejalice dobiti meðuredni razmak
od 25–30 cm. Pre poèetka setve seme pripremiti
tako što æemo odmerenoj kolièini dodati
istu kolièinu pšeniènog griza, sve to dobro izmešati i uneti u sejalicu. Pšenièni griz ima istu
specifiènu težinu kao i seme facelije, tako da se
bez problema preko setvenih aparata izuzima i
ravnomerno ulaže u zemlju. Optimalna kolièina
semena je 7 kg po jednom hektaru pri mašinskoj
setvi, a ako se seje ruèno, kolièina se poveæava
najmanje za 30%. Pri postrnoj setvi, kolièina bi
trebalo da se poveæa za oko 50%. Veoma je važno napomenuti da treba nabaviti kvalitetno seme
najboljih sorata. Iz liènog iskustva predlažem za sada sortu „Julija“ koja se pokazala najnektarnijom.
Ako se seje ova sorta, uz uslov da
je površina dovoljno velika, dnevni unosi se kreæu i do èetiri, pa i više kilograma. Pèelari treba
da nastoje i da se udružuju, da seju na jednom
lokalitetu samo jednu sortu kako ne bi došlo do
ukrštanja što sigurno ne vodi željenom uspehu.
Na tržištu semena facelije u Srbiji nema skoro
nikakvog reda, pa je uputno kod nabavke semena
povesti raèuna da se nabavi kvalitetno i
sortno seme. U protivnom su moguæa razoèarenja.
Na površinama zasejanim u februaru, pri povoljnim
uslovima, nicanje æe se obaviti za nekoliko
dana. Dalji razvoj useva zavisiæe pre svega
od temperaturnih prilika. Normalno je oèekivati
da polovinom aprila facelija postigne porast
od oko 10 cm. To je pravo vreme za preduzimanje
mera na zaštiti useva od korova. Pri ranoj setvi,
usevu facelije jedino mogu naneti veæe štete
gorušac i veliki viušac. Veæinu ostalih korova,
zbog ubrzanog porasta, facelija preraste i praktièno ih uguši.
U fazi porasta od 10 cm usev se tretira preparatima
èija je aktivna materija linuron, a to su
Afalon WP (Bayer), Linurex 50–WP (Makhteshim),
Afalon teèni SC (Bayer), Liron teèni
SC (Župa) i Hemolin 450–SC (Hemofarm)
(ovaj herbicid je praktièno netoksièan za pèele i
kišne gliste – primedba urednika). Koristi se u
dozi od 0,7 litara po hektaru ili 0,5 litara po katastarskom
jutru. U odnosu na ranije preporuke
predlažem smanjenje doza, jer se postiže zadovoljavajuæi efekat i smanjuju ožegotine na lišæu
pri veæim dozama. Kod izvoðenja ove operacije
povesti raèuna da ne doðe do preklapanja poprskanih
površina, jer se na taj naèin mogu izazvati
ozbiljna ošteæenja useva. Pri okretanju na krajevima
parcela treba iskljuèiti prskalicu. Na nekoliko
dana pre prskanja ili kasnije treba obaviobaviti
prihranjivanje ureom u kolièini od 150 kg po
hektaru.
Ako smo sve obavili na vreme, usev æe se
normalno razvijati, a negde u drugoj polovini
maja, pojaviæe se i prvi cvetovi. Krajem maja uæi
æe u fazu punog cvetanja koja æe se produžiti do
kraja druge dekade juna. To je period u kome u
veæini krajeva nema dovoljno paše i tada nam je
ona najpotrebnija. Pašni kapacitet facelije je veoma
visok (teoretski do 1 000 kg po hektaru), a
u zavisnosti od nege i setvenih površina unos æe
biti veæi ili manji. U svakom sluèaju biæe prilike
da uživamo u intenzivnoj poseti pèela, lepom
razvoju društava, bogatom unosu polena, a ako
bude dosta nektara, i u vrcanju ukusnog i lekovitog
meda.
MOJE ISKUSTVO
Facelija jako privlaèi
pèele. Veæ na poèetku cvetanja
pèelar æe uoèiti ispunjenu
stranu rama u košnici cvetnim prahom violet
boje. Na jednom kvadratnom
metru zasada facelije
u punom cvetu može
se izbrojiti od 30 do 80
pèela. U sušnom periodu, facelija je više
polenarica nego medarica. Profesionalni i
udruženi pèelari koji je seju na veæim površinama, samo za svoje košnice, ne mogu da
proðu bez dobrih ekonomskih rezultata i u
najnepovoljnijim godinama.
Faceliju sejem ruènom baštenskom sejalicom
(SEVER, Subotica), koja sada ko-
šta oko 10 000 dinara, na rastojanju izme-
ðu redova od 25 do 30 cm, koja je sasvim
svrsishodna, ali zahteva ulog fizièkog rada.
Pre sejanja, uvek proveravam klijavost semena.
U jednu tacnu utabam zemlju u sloju
od jednog centimetra, pa rasporedim
100 semenki. Redovno ih prskam prskalicom
za veš pri peglanju, i držim je pokrivenu
hartijom. Za 6 do 9 dana brojim iznikle
biljèice, èiji je broj zapravo procenat klijavosti.
Milisav Nikoletiæ
++381 11 150-965
facelija@ntmilnik.co.yu
OD INTERESA ZA CELO DRUŠTVO
Facelija je leguminozna
biljka i na njenom korenu
razvijaju se bakterije azotofiksatori
sposobne da vezuju
elementarni azot iz
vazduha. Koren facelije
prodire do dubine od 70
cm u gustom sklopu popravljajuæ
i strukturu zemljišta i nakon završene vegetacije izumire, ostavljajuæi znaèajne kolièine organske materije i vezanog
azota u zemljištu. Ako se facelija zaore u
fazi precvetavanja, efekat na obogaæenje
zemljišta hranljivim materijama je isti kao
da smo na hektar zemljišta rasturili 25 tona
stajnjaka. Facelija nema poznatih parazita i
bolesti, a njen koren jako toksièno deluje
na nematode koje su prenosioci virusa. Zato
je ova kultura nesumnjivo od interesa za
poljoprivrednike, jer se zemljište popravlja,
obogaæuje i odmara, kao i za državu,
koja meðutim, nije ovu biljku uvrstila èak
ni na semensku listu, tako da se ona ne može zvanièno uvoziti i prodavati na tržištu.
Facelija se lako mehanièki uklanja i u narednoj
godini ne predstavlja ni najmanje
ozbiljan korov gajenim kulturama. Takoðe
se može sejati više godina u monokulturi.
Branimir Šošiæ
11261 Mala Moštanica
++381 11 8750-688
++381 64 22-04-600
|