|
Momčilo Končar
ul. Mihajla Pupina br. 62
23217 Aleksandrovo
++381 63 717-63-32
++381 23 81-77-11
++381 23 81-71-92
VREME JE ZA SETVU FACELIJE
Povoljne vremenske prilike omogućile su
blagovremenu pripremu površina namenjenih
za setvu facelije. Ako se priprema obavi do kraja
januara, stvaraju se objektivni uslovi da se setva
obavi u najpovoljnijim rokovima. Time je
učinjeno mnogo za potpuni uspeh u gajenju ove
medonoše. Februar je najpovoljniji mesec za setvu
i nicanje semena, ali nećete zakasniti ni ako
to uradite do polovine marta. Facelija ima dosta
sitno seme i ne sme se sejati duboko, ne dublje
od 2 cm. Znači, mora doći u dobro usitnjeno
zemljište u kome u to doba ima uvek dovoljno
vlage za klijanje i nicanje. Mlade iznikle biljčice
podnose dosta niske temperature, tako da ne
postoji bojazan od izmrzavanja sve do –10 °C.
Iznikle biljke se u februaru ili početkom
marta sporo razvijaju, ali vrše pripreme ukorenjavanjem,
kako bi uspešno prebrodile i ceo mart.
Suša i vetrovito vreme ne omogućavaju nicanje,
koje se odlaže čak i do aprila, što ne ide u prilog
ravnomernom nicanju i razvoju. Samo snažne
biljke su sposobne da u narednom periodu izdrže kraće i sušne periode. Kasno iznikle biljke
slabije se granaju, kraće cvetaju i daju manje
nektara. Zbog svega toga treba izvršiti sve pripreme
da se setva obavi prvog povoljnog dana
počev od početka februara pa do polovine marta.
Setvu treba obaviti žitnim sejalicama tako
što ćemo svaku drugu lulu zatvoriti, pa će se u
zavisnosti od tipa sejalice dobiti međuredni razmak
od 25–30 cm. Pre početka setve seme pripremiti
tako što ćemo odmerenoj količini dodati
istu količinu pšeničnog griza, sve to dobro izmešati i uneti u sejalicu. Pšenični griz ima istu
specifičnu težinu kao i seme facelije, tako da se
bez problema preko setvenih aparata izuzima i
ravnomerno ulaže u zemlju. Optimalna količina
semena je 7 kg po jednom hektaru pri mašinskoj
setvi, a ako se seje ručno, količina se povećava
najmanje za 30%. Pri postrnoj setvi, količina bi
trebalo da se poveća za oko 50%. Veoma je važno napomenuti da treba nabaviti kvalitetno seme
najboljih sorata. Iz ličnog iskustva predlažem za sada sortu „Julija“ koja se pokazala najnektarnijom.
Ako se seje ova sorta, uz uslov da
je površina dovoljno velika, dnevni unosi se kreću i do četiri, pa i više kilograma. Pčelari treba
da nastoje i da se udružuju, da seju na jednom
lokalitetu samo jednu sortu kako ne bi došlo do
ukrštanja što sigurno ne vodi željenom uspehu.
Na tržištu semena facelije u Srbiji nema skoro
nikakvog reda, pa je uputno kod nabavke semena
povesti računa da se nabavi kvalitetno i
sortno seme. U protivnom su moguća razočarenja.
Na površinama zasejanim u februaru, pri povoljnim
uslovima, nicanje će se obaviti za nekoliko
dana. Dalji razvoj useva zavisiće pre svega
od temperaturnih prilika. Normalno je očekivati
da polovinom aprila facelija postigne porast
od oko 10 cm. To je pravo vreme za preduzimanje
mera na zaštiti useva od korova. Pri ranoj setvi,
usevu facelije jedino mogu naneti veće štete
gorušac i veliki viušac. Većinu ostalih korova,
zbog ubrzanog porasta, facelija preraste i praktično ih uguši.
U fazi porasta od 10 cm usev se tretira preparatima
čija je aktivna materija linuron, a to su
Afalon WP (Bayer), Linurex 50–WP (Makhteshim),
Afalon tečni SC (Bayer), Liron tečni
SC (Župa) i Hemolin 450–SC (Hemofarm)
(ovaj herbicid je praktično netoksičan za pčele i
kišne gliste – primedba urednika). Koristi se u
dozi od 0,7 litara po hektaru ili 0,5 litara po katastarskom
jutru. U odnosu na ranije preporuke
predlažem smanjenje doza, jer se postiže zadovoljavajući efekat i smanjuju ožegotine na lišću
pri većim dozama. Kod izvođenja ove operacije
povesti računa da ne dođe do preklapanja poprskanih
površina, jer se na taj način mogu izazvati
ozbiljna oštećenja useva. Pri okretanju na krajevima
parcela treba isključiti prskalicu. Na nekoliko
dana pre prskanja ili kasnije treba obaviobaviti
prihranjivanje ureom u količini od 150 kg po
hektaru.
Ako smo sve obavili na vreme, usev će se
normalno razvijati, a negde u drugoj polovini
maja, pojaviće se i prvi cvetovi. Krajem maja ući
će u fazu punog cvetanja koja će se produžiti do
kraja druge dekade juna. To je period u kome u
većini krajeva nema dovoljno paše i tada nam je
ona najpotrebnija. Pašni kapacitet facelije je veoma
visok (teoretski do 1 000 kg po hektaru), a
u zavisnosti od nege i setvenih površina unos će
biti veći ili manji. U svakom slučaju biće prilike
da uživamo u intenzivnoj poseti pčela, lepom
razvoju društava, bogatom unosu polena, a ako
bude dosta nektara, i u vrcanju ukusnog i lekovitog
meda.
MOJE ISKUSTVO
Facelija jako privlači
pčele. Već na početku cvetanja
pčelar će uočiti ispunjenu
stranu rama u košnici cvetnim prahom violet
boje. Na jednom kvadratnom
metru zasada facelije
u punom cvetu može
se izbrojiti od 30 do 80
pčela. U sušnom periodu, facelija je više
polenarica nego medarica. Profesionalni i
udruženi pčelari koji je seju na većim površinama, samo za svoje košnice, ne mogu da
prođu bez dobrih ekonomskih rezultata i u
najnepovoljnijim godinama.
Faceliju sejem ručnom baštenskom sejalicom
(SEVER, Subotica), koja sada ko-
šta oko 10 000 dinara, na rastojanju izme-
đu redova od 25 do 30 cm, koja je sasvim
svrsishodna, ali zahteva ulog fizičkog rada.
Pre sejanja, uvek proveravam klijavost semena.
U jednu tacnu utabam zemlju u sloju
od jednog centimetra, pa rasporedim
100 semenki. Redovno ih prskam prskalicom
za veš pri peglanju, i držim je pokrivenu
hartijom. Za 6 do 9 dana brojim iznikle
biljčice, čiji je broj zapravo procenat klijavosti.
Milisav Nikoletić
++381 11 150-965
facelija@ntmilnik.co.yu
OD INTERESA ZA CELO DRUŠTVO
Facelija je leguminozna
biljka i na njenom korenu
razvijaju se bakterije azotofiksatori
sposobne da vezuju
elementarni azot iz
vazduha. Koren facelije
prodire do dubine od 70
cm u gustom sklopu popravljajuć
i strukturu zemljišta i nakon završene vegetacije izumire, ostavljajući značajne količine organske materije i vezanog
azota u zemljištu. Ako se facelija zaore u
fazi precvetavanja, efekat na obogaćenje
zemljišta hranljivim materijama je isti kao
da smo na hektar zemljišta rasturili 25 tona
stajnjaka. Facelija nema poznatih parazita i
bolesti, a njen koren jako toksično deluje
na nematode koje su prenosioci virusa. Zato
je ova kultura nesumnjivo od interesa za
poljoprivrednike, jer se zemljište popravlja,
obogaćuje i odmara, kao i za državu,
koja međutim, nije ovu biljku uvrstila čak
ni na semensku listu, tako da se ona ne može zvanično uvoziti i prodavati na tržištu.
Facelija se lako mehanički uklanja i u narednoj
godini ne predstavlja ni najmanje
ozbiljan korov gajenim kulturama. Takođe
se može sejati više godina u monokulturi.
Branimir Šošić
11261 Mala Moštanica
++381 11 8750-688
++381 64 22-04-600
|