|
Slavomir Popoviæ
ul. Save Kovaèeviæa br. 38
11000 Beograd
PISMO PÈELARIMA ZA MAJ
Za mnoge pèelare, naroèito za one koji imaju mali broj pèelinjih društava i koji
pèelare stacionarno, bagremova paša je jedina glavna paša i zato treba da je
spremno i dobro iskoriste. Osnovni faktori koji utièu na dobre prinose meda u
ovoj paši, a zavise od znanja pèelara su:
– jako pèelinje društvo i pogodna starosna struktura pèela u njemu;
– prisustvo matice u pèelinjem društvu i istovremeno što manje otvorenog legla za
vreme glavne paše (što sa druge strane poveæ ava rizik za rojenje);
– suzbijanje pojave rojevog nagona pre i za vreme glavne paše;
– dovoljno medišnog prostora sa izvuèenim saæem;
– dobra ventilacija za vreme glavne paše; – brojnost pèelinjih društava na
jednoj lokaciji i njihova udaljenost od glavne paše i
– izbor odgovarajuæe tehnike pèelarenja u glavnoj paši.
Jako pèelinje društvo i kvalitetna starosna struktura u njemu su bitni za dobre
prinose. Svaki pèelar zna da samo jaka pèelinja društva daju dobre prinose meda.
O tome šta je jako pèelinje društvo u našim uslovima pèelarenja postoje dva
mišljenja. Jedno, da je jako pèelinje društvo ono koje u glavnoj paši ima oko 60
000 pèela. Drugo, da je jako pèelinje društvo ono koje ima 45 000–50 000 pèela u
glavnoj paši. Oni koji zastupaju mišljenje da je optimalan broj pèela u
bagremovoj paši 45 000–50 000 pèela, polaze od èinjenice da se sa našom maticom,
u našim uslovima pèelarenja, uglavnom ne može da obezbedi više od navedenog
broja pèela u jednoj košnici i da je taj broj pèela dovoljan da se postignu
visoki prinosi meda. Oni koji zastupaju mišljenje da jako pèelinje društvo u
glavnoj paši treba da ima oko 60 000 pèela, kao argumente navode da ono što
može jako pèelinje društvo, ne može slabije, a veæi broj pèela ne može da smeta.
U našim uslovima pèelarenja èesto za vreme bagremove paše mogu da nastanu loši
vremenski uslovi, tako da je u toku dana za medobranje dovoljno samo 2–3 sata
lepog vremena. Samo izuzetno jaka pèelinja društva mogu da ostvare dobre prinose
u takvim uslovima. Prateæi iskustva pèelara objavljena u èasopisu Pèelar može se
uoèiti da najveæi broj pèelara smatra da jaka pèelinja društva u glavnoj paši
treba da imaju oko 60 000 pèela. Zbog toga, trebalo bi prihvatiti iskustva
pèelara i primeniti odgovarajuæu tehniku pèelarenja koja obezbeðuje da se na oko
15–20 dana do bagremove paše pèelinja društva maksimalno razviju i da tada imaju
najmanje 10 ramova sa leglom u LR košnici (ili 8 ramova u DB košnici) da bi u
bagremovu pašu ušla sa dovoljno pèela i ostvarila visoke prinose meda ako su
pašni uslovi povoljni.
Kvalitetna starosna struktura pèela u pèelinjem društvu je znaèajna za
ostvarivanje dobrih prinosa meda u glavnoj paši. Neki istraživaèi tvrde da u
intenzivnoj paši treba da bude oko tri puta više kuænih pèela (starih najviše
do 20 dana) od pèela izletnica, a pri tihoj paši, u kojoj i izletnice vrše
poslove kuænih pèela (skladištenje nektara u saæe, koje u jakoj paši obavljaju
kuæne pèele – primateljice nektara), treba da bude dva puta više izletnica od
kuæ- nih pèela. Iskustvo pokazuje da ako se pred glavnu pašu spoje npr. dva
pèelinja društva sa po oko 30 000 pèela, ili što je još nepovoljnije, tri sa po
oko 20 000 pèela, bez obzira što tako spojena pèelinja društva ulaze u glavnu
pašu sa oko 60 000 pèela, od visokih prinosa meda neæe biti ništa, jer starosna
struktura pèela u ovakvom dru- štvu nije odgovarajuæa. Pèelar ne može da
obezbedi odgovarajuæi odnos broja mladih pèela i pèela izletnica spajajuæi
pèelinja društva po svom nahoðenju, ne vodeæi raèuna o fazama razvoja pèelinjih
društava. Kvalitetna starosna struktura u pèelinjem društvu se postiže ako se
pèelinja društva zazime sa preko 20 000 pèela, ako se u okviru optimalnog roka
razvoja pèelinjih društava za bagremovu pašu (od kraja marta do oko 25. aprila,
ako bagrem cveta oko 10. maja) obezbede potrebni uslovi da matica intenzivno
polaže jaja i da u tom periodu ne bude blokirana, ako se na oko 40 dana pre
glavne paše i na oko 30 dana do sredine glavne paše, u sred legla prvo ubaci
jedan ram sa izvuèenim saæem, a kroz 5–7 dana i drugi ram da ih matica što pre
zaleže i da se iz njih izlegu kuæne pèele i pèele koje æe poklapati med.
Pèelari koji su iz bilo kojih razloga propustili priliku da im se pèelinja društva dobro razviju za bagremovu pašu sa skladnom starosnom strukturom pèela,
po- èetkom maja (na 7–10 dana pre bagremove pa- še) mogu u izvesnoj meri
navedeni propust da ublaže, ako pèelinja društva pojaèaju sa 2–3 rama sa
zatvorenim leglom i pèelama i ako pèelinja društva za glavnu pašu formiraju (u
LR košnici) kao na slici 1:
– na podnjaèi je plodište sa maticom, 1–2 rama sa otvorenim leglom (ROL), 2 rama
sa satnom osnovom (RSO), 4 rama sa izvuèenim saæem (RISO), a ostalo su ramovi
sa medom i polenom do zida košnice (RM–P);
– iznad plodišta je matièna rešetka sa letom, a na matiènoj rešetki je nastavak
sa preostalim leglom; ako je pèelinje društvo veoma jako, kao treæi nastavak se
postavlja polunastavak;
– pèele koje se legu iz legla iznad matiène rešetke koriste leto na matiènoj
rešetki. Prisustvo matice u pèelinjem društvu i što manje otvorenog legla za
vreme bagremove paše bitno utièe na visoke prinose meda jer:
– ako nema matice u pèelinjem društvu za vreme glavne paše, instinkt za
sakupljanje nektara naglo opada, prekida se luèenje voska i izrada saæa, a
negovanje legla je veoma loše;
– ako se na poèetku glavne paše odstrani matica i pusti da same pèele odneguju
maticu, prinos meda opada i za treæinu;
– ako se na poèetku glavne paše stara matica zameni mladom, prinos se u glavnoj
paši znatno uveæava (prema nekim autorima i do 50%).
Prisustvo otvorenog legla u bagremovoj paši direktno utièe na smanjenje prinosa,
jer prisustvo otvorenog legla zahteva angažovanje znatnog broja pèela koje
onda ne uèestvuju u sakupljanju i preradi nektara. Najbolje bi bilo da se za vreme
bagremove paše omoguæi matici da nosi jaja koliko može (što znatno utièe na
smanjenje verovatnoæe pojave rojevog nagona), a da istovremeno bude što manje
otvorenog legla u pèelinjem društvu. Ima više tehnika pèelarenja pomoæu kojih se
to može postiæi, a jedna od njih je prikazana na slikama 1 i 2. Ovom tehnikom se
istovremeno smanjuje i moguænost pojave rojevog nagona pre i za vreme
bagremove paše.
Prisustvo dovoljnog medišnog prostora i praznog izvuèenog saæa u bagremovoj paši
direktno utièe na veæi prinos meda. Veæi medišni prostor stimuliše veæi broj
pèela da unose i preraðuju nektar. Inaèe, treba voditi raèuna da pèele
razmeštaju uneti nektar na tri puta veæoj površini nego što je to potrebno za
smeštanje meda. Prazno saæe stimuliše pèele na veæi unos. Uvek je bolje imati
višak, nego manjak izvuèenog saæa u košnici. Za jedno jako pèelinje dru- štvo (u
LR košnici) potrebno je obezbediti 20–30 ramova sa izvuèenim saæem. Treba
umereno izbegavati prisustvo satnih osnova u medištu za vreme bagremove paše
jer:
– najveæi broj pèela ima razvijen nagon sakupljanja nektara pa slabije sakupljaju
polen i zbog toga je izvuèeno saæe za vreme glavne paše slabijeg kvaliteta zbog
nedovoljne kolièine polena;
– ako se u medištu nalazi oko jedne treæine satnih osnova, prinos meda je manji
za oko 10%, ako je u medištu oko polovine satnih osnova, prinos meda je manji za
oko 30%, ako su u medištu pretežno satne osnove, prinos meda je manji i do 50%.
Praksa pokazuje da se dalji unos nektara smanjuje i do 30% ako se iznad punog
medi- šta doda prazno medište, jer veæe kolièine prisutnog meda deluju
destimulativno na sakupljaèki instinkt pèela. Nešto je bolja situacija ako se
ispod punog medišta podmetne prazno medište. Najbolje je kada se puno medište
(usred bagremove paše) sklanja sa košnice i stavlja na pomoæno, ili neko drugo
pèelinje društvo da pèele zatvore med, a iznad plodišta stavi prazno medište,
ako za tako nešto postoji moguænost.
Ventilacija u bagremovoj paši znaèajno utièe na veæe prinose. U nektaru ima
dosta vode. Kako se od tri dela nektara dobija jedan deo meda, pèele treba da
odstrane veliku kolièinu vode iz nektara. U prva 24 sata pèele moraju da
odstrane preko 50% vode iz nektara (da se nektar ne bi ukiselio). To je veliki
napor za pèele, ali im u tome pèelar može mnogo pomoæi ako sva leta na košnici
širom otvori, ako pojedine nastavke pomeri unapred ili unazad za oko 1 cm, ako
krov podigne na jednu stranu itd.
Uticaj blizine paše i brojnost pèelinjih društava na odreðenoj lokaciji u
velikoj meri utièe na prinose meda. Ako je rastojanje bagremove paše manje od
jednog kilometra, prinos meda je dobar. Sa porastom rastojanja (do oko 3
kilometra) prinos meda znatno opada. Ako je paša slabija, treba rasporediti do
30 košnica na jednom mestu, ako je paša srednja, do 50, a ako je paša veoma
jaka, maksimalno 100 košnica.
Pèelinjaci koji se nalaze na rastojanju veæem od 1,5 kilometara ne utièu na
prinos meda na posmatranom pèelinjaku, bez obzira na kvalitet paše.
Izbor odgovarajuæ e tehnike pèelarenja u bagremovoj paši je važan ne samo da bi
se ostvarili visoki prinosi meda, veæ i da bi se u znaèajnoj meri otklonila
opasnost od pojave rojevog nagona. Zato, kad bagrem zamedi, preporuèuje se da
se pèelinje društvo preuredi kao što je prikazano na slici 2:
– u plodištu je matica sa jednim ramom otvorenog legla, 2 rama sa satnom
osnovom levo i desno od legla, 5 ramova sa izvuèenim saæem i 2 rama sa medom i
polenom;
– iznad plodišta je matièna rešetka sa letom, a iznad nje je medište sa
devièanskim saæem; u sredini medišta su 2 rama sa zatvorenim leglom (iz kojih
izlaze mlade pèele) koji znatno stimulišu pèele na intenzivnije sakupljanje
nektara;
– iznad medišta je nastavak sa pretežno zatvorenim leglom iz kojeg æe se leæi
sve ve- æi broj mladih pèela koje æe održavati snagu pèelinjeg društva za vreme
bagremove pa- še;
– u toku bagremove paše vrši se kontrola medišta da bi se blagovremeno dodalo
novo (prazno) medište ispod skoro punog postojeæ eg medišta.
Ako se na poèetku bagremove paše izvrca ili odstrani sav med iz košnice (koji
se saèuva za prihranu pèela), kod pèela æe se ispoljiti sakupljaèki instinkt u
bagremovoj paši. Ako se istovremeno u medištu nalazi devièansko saæe, dobiæe se
èist bagremov med.
Formiranjem pèelinjeg društva za bagremovu pašu kako je prikazano na slikama 1 i
2 postiže se da matica u plodištu može da polaže jaja za sve vreme trajanja
bagremove paše, da za vreme bagremove paše u plodiš tu bude relativno malo
otvorenog legla, da iznad matiène rešetke (sa letom) pèele oseæaju prisustvo
matice ispod matiène rešetke, a u medište ulaze (i iz njega izlaze) na leto na
matiènoj re- šetki, da opasnost od pojave rojevog nagona praktièno ne postoji.
Treba istaæi da æe u bagremovoj paši biti više prinosa ako je leto na
matiènoj rešetki veæe, a leto na podnjaè i manje. Takoðe, unos nektara biæe veæi
ako ima više zatvorenog legla. Zbog toga se pèelarima sa manjim brojem pèelinjih
društava preporuèuje da na poèetku bagremove paše, kad iz plodišta prevešavaju
u gornji nastavak (iznad medišta) sve preostalo leglo, otvoreno leglo zamene sa
zatvorenim leglom iz pomoænih društava.
U drugoj polovini bagremove paše svako pèelinje društvo pripremljeno za bagremovu
pašu kao što je prikazano na slici 2 može da bude odgajivaèko društvo za
uzgoj kvalitetnih matiènjaka ako se ono dodatno pripremi na sledeæi naèin:
– u sredinu gornjeg nastavka (sa preostalim leglom) na 5–6 sati pre presaðivanja
larvi stave se 2 rama sa otvorenim leglom iz plodiš ta, ili iz pomoænog
društva, a levo i desno od njih stavi se po jedan ram sa pergom, a preostali
ramovi su sa medom;
– na 2–3 sata pre presaðivanja larvi napravi se mesto izmeðu dva rama sa
otvorenim leglom za ram sa presaðenim larvama;
– kroz 2–3 sata izmeðu dva rama sa otvorenim leglom stavi se ram sa jednom
letvicom na kojoj su 12–15 matiènih osnova sa presa- ðenim larvama;
– u gornji nastavak do zida košnice postavi se ram sa satnom osnovom, ili ram
graðevnjak, da mlade pèele na njima izvlaèe saæe umesto da to èine izmeðu
matiènjaka.
Od trenutka presaðivanja larvi obavezno prihranjivati pèelinje društvo ujutru i
uveèe sa po 200–300 grama sirupa (med i voda, 1:1) sve dok se matiènjaci ne
zatvore (4–5 dana).
Kroz 10 dana od vremena presaðivanja larvi biæe najmanje desetak kvalitetnih
zrelih matiènjaka u gornjem nastavku sa kojima se mogu formirati nova pèelinja
društva. Za sve to vreme pèele æe nesmetano sakupljati nektar u medištu i
preraðivati ga u med.
Slavomir Popoviæ
|