|
Slavomir Popović
ul. Save Kovačevića br. 38
11000 Beograd
PISMO PČELARIMA ZA MAJ
Za mnoge pčelare, naročito za one koji imaju mali broj pčelinjih društava i koji
pčelare stacionarno, bagremova paša je jedina glavna paša i zato treba da je
spremno i dobro iskoriste. Osnovni faktori koji utiču na dobre prinose meda u
ovoj paši, a zavise od znanja pčelara su:
– jako pčelinje društvo i pogodna starosna struktura pčela u njemu;
– prisustvo matice u pčelinjem društvu i istovremeno što manje otvorenog legla za
vreme glavne paše (što sa druge strane poveć ava rizik za rojenje);
– suzbijanje pojave rojevog nagona pre i za vreme glavne paše;
– dovoljno medišnog prostora sa izvučenim saćem;
– dobra ventilacija za vreme glavne paše; – brojnost pčelinjih društava na
jednoj lokaciji i njihova udaljenost od glavne paše i
– izbor odgovarajuće tehnike pčelarenja u glavnoj paši.
Jako pčelinje društvo i kvalitetna starosna struktura u njemu su bitni za dobre
prinose. Svaki pčelar zna da samo jaka pčelinja društva daju dobre prinose meda.
O tome šta je jako pčelinje društvo u našim uslovima pčelarenja postoje dva
mišljenja. Jedno, da je jako pčelinje društvo ono koje u glavnoj paši ima oko 60
000 pčela. Drugo, da je jako pčelinje društvo ono koje ima 45 000–50 000 pčela u
glavnoj paši. Oni koji zastupaju mišljenje da je optimalan broj pčela u
bagremovoj paši 45 000–50 000 pčela, polaze od činjenice da se sa našom maticom,
u našim uslovima pčelarenja, uglavnom ne može da obezbedi više od navedenog
broja pčela u jednoj košnici i da je taj broj pčela dovoljan da se postignu
visoki prinosi meda. Oni koji zastupaju mišljenje da jako pčelinje društvo u
glavnoj paši treba da ima oko 60 000 pčela, kao argumente navode da ono što
može jako pčelinje društvo, ne može slabije, a veći broj pčela ne može da smeta.
U našim uslovima pčelarenja često za vreme bagremove paše mogu da nastanu loši
vremenski uslovi, tako da je u toku dana za medobranje dovoljno samo 2–3 sata
lepog vremena. Samo izuzetno jaka pčelinja društva mogu da ostvare dobre prinose
u takvim uslovima. Prateći iskustva pčelara objavljena u časopisu Pčelar može se
uočiti da najveći broj pčelara smatra da jaka pčelinja društva u glavnoj paši
treba da imaju oko 60 000 pčela. Zbog toga, trebalo bi prihvatiti iskustva
pčelara i primeniti odgovarajuću tehniku pčelarenja koja obezbeđuje da se na oko
15–20 dana do bagremove paše pčelinja društva maksimalno razviju i da tada imaju
najmanje 10 ramova sa leglom u LR košnici (ili 8 ramova u DB košnici) da bi u
bagremovu pašu ušla sa dovoljno pčela i ostvarila visoke prinose meda ako su
pašni uslovi povoljni.
Kvalitetna starosna struktura pčela u pčelinjem društvu je značajna za
ostvarivanje dobrih prinosa meda u glavnoj paši. Neki istraživači tvrde da u
intenzivnoj paši treba da bude oko tri puta više kućnih pčela (starih najviše
do 20 dana) od pčela izletnica, a pri tihoj paši, u kojoj i izletnice vrše
poslove kućnih pčela (skladištenje nektara u saće, koje u jakoj paši obavljaju
kućne pčele – primateljice nektara), treba da bude dva puta više izletnica od
kuć- nih pčela. Iskustvo pokazuje da ako se pred glavnu pašu spoje npr. dva
pčelinja društva sa po oko 30 000 pčela, ili što je još nepovoljnije, tri sa po
oko 20 000 pčela, bez obzira što tako spojena pčelinja društva ulaze u glavnu
pašu sa oko 60 000 pčela, od visokih prinosa meda neće biti ništa, jer starosna
struktura pčela u ovakvom dru- štvu nije odgovarajuća. Pčelar ne može da
obezbedi odgovarajući odnos broja mladih pčela i pčela izletnica spajajući
pčelinja društva po svom nahođenju, ne vodeći računa o fazama razvoja pčelinjih
društava. Kvalitetna starosna struktura u pčelinjem društvu se postiže ako se
pčelinja društva zazime sa preko 20 000 pčela, ako se u okviru optimalnog roka
razvoja pčelinjih društava za bagremovu pašu (od kraja marta do oko 25. aprila,
ako bagrem cveta oko 10. maja) obezbede potrebni uslovi da matica intenzivno
polaže jaja i da u tom periodu ne bude blokirana, ako se na oko 40 dana pre
glavne paše i na oko 30 dana do sredine glavne paše, u sred legla prvo ubaci
jedan ram sa izvučenim saćem, a kroz 5–7 dana i drugi ram da ih matica što pre
zaleže i da se iz njih izlegu kućne pčele i pčele koje će poklapati med.
Pčelari koji su iz bilo kojih razloga propustili priliku da im se pčelinja društva dobro razviju za bagremovu pašu sa skladnom starosnom strukturom pčela,
po- četkom maja (na 7–10 dana pre bagremove pa- še) mogu u izvesnoj meri
navedeni propust da ublaže, ako pčelinja društva pojačaju sa 2–3 rama sa
zatvorenim leglom i pčelama i ako pčelinja društva za glavnu pašu formiraju (u
LR košnici) kao na slici 1:
– na podnjači je plodište sa maticom, 1–2 rama sa otvorenim leglom (ROL), 2 rama
sa satnom osnovom (RSO), 4 rama sa izvučenim saćem (RISO), a ostalo su ramovi
sa medom i polenom do zida košnice (RM–P);
– iznad plodišta je matična rešetka sa letom, a na matičnoj rešetki je nastavak
sa preostalim leglom; ako je pčelinje društvo veoma jako, kao treći nastavak se
postavlja polunastavak;
– pčele koje se legu iz legla iznad matične rešetke koriste leto na matičnoj
rešetki. Prisustvo matice u pčelinjem društvu i što manje otvorenog legla za
vreme bagremove paše bitno utiče na visoke prinose meda jer:
– ako nema matice u pčelinjem društvu za vreme glavne paše, instinkt za
sakupljanje nektara naglo opada, prekida se lučenje voska i izrada saća, a
negovanje legla je veoma loše;
– ako se na početku glavne paše odstrani matica i pusti da same pčele odneguju
maticu, prinos meda opada i za trećinu;
– ako se na početku glavne paše stara matica zameni mladom, prinos se u glavnoj
paši znatno uvećava (prema nekim autorima i do 50%).
Prisustvo otvorenog legla u bagremovoj paši direktno utiče na smanjenje prinosa,
jer prisustvo otvorenog legla zahteva angažovanje znatnog broja pčela koje
onda ne učestvuju u sakupljanju i preradi nektara. Najbolje bi bilo da se za vreme
bagremove paše omogući matici da nosi jaja koliko može (što znatno utiče na
smanjenje verovatnoće pojave rojevog nagona), a da istovremeno bude što manje
otvorenog legla u pčelinjem društvu. Ima više tehnika pčelarenja pomoću kojih se
to može postići, a jedna od njih je prikazana na slikama 1 i 2. Ovom tehnikom se
istovremeno smanjuje i mogućnost pojave rojevog nagona pre i za vreme
bagremove paše.
Prisustvo dovoljnog medišnog prostora i praznog izvučenog saća u bagremovoj paši
direktno utiče na veći prinos meda. Veći medišni prostor stimuliše veći broj
pčela da unose i prerađuju nektar. Inače, treba voditi računa da pčele
razmeštaju uneti nektar na tri puta većoj površini nego što je to potrebno za
smeštanje meda. Prazno saće stimuliše pčele na veći unos. Uvek je bolje imati
višak, nego manjak izvučenog saća u košnici. Za jedno jako pčelinje dru- štvo (u
LR košnici) potrebno je obezbediti 20–30 ramova sa izvučenim saćem. Treba
umereno izbegavati prisustvo satnih osnova u medištu za vreme bagremove paše
jer:
– najveći broj pčela ima razvijen nagon sakupljanja nektara pa slabije sakupljaju
polen i zbog toga je izvučeno saće za vreme glavne paše slabijeg kvaliteta zbog
nedovoljne količine polena;
– ako se u medištu nalazi oko jedne trećine satnih osnova, prinos meda je manji
za oko 10%, ako je u medištu oko polovine satnih osnova, prinos meda je manji za
oko 30%, ako su u medištu pretežno satne osnove, prinos meda je manji i do 50%.
Praksa pokazuje da se dalji unos nektara smanjuje i do 30% ako se iznad punog
medi- šta doda prazno medište, jer veće količine prisutnog meda deluju
destimulativno na sakupljački instinkt pčela. Nešto je bolja situacija ako se
ispod punog medišta podmetne prazno medište. Najbolje je kada se puno medište
(usred bagremove paše) sklanja sa košnice i stavlja na pomoćno, ili neko drugo
pčelinje društvo da pčele zatvore med, a iznad plodišta stavi prazno medište,
ako za tako nešto postoji mogućnost.
Ventilacija u bagremovoj paši značajno utiče na veće prinose. U nektaru ima
dosta vode. Kako se od tri dela nektara dobija jedan deo meda, pčele treba da
odstrane veliku količinu vode iz nektara. U prva 24 sata pčele moraju da
odstrane preko 50% vode iz nektara (da se nektar ne bi ukiselio). To je veliki
napor za pčele, ali im u tome pčelar može mnogo pomoći ako sva leta na košnici
širom otvori, ako pojedine nastavke pomeri unapred ili unazad za oko 1 cm, ako
krov podigne na jednu stranu itd.
Uticaj blizine paše i brojnost pčelinjih društava na određenoj lokaciji u
velikoj meri utiče na prinose meda. Ako je rastojanje bagremove paše manje od
jednog kilometra, prinos meda je dobar. Sa porastom rastojanja (do oko 3
kilometra) prinos meda znatno opada. Ako je paša slabija, treba rasporediti do
30 košnica na jednom mestu, ako je paša srednja, do 50, a ako je paša veoma
jaka, maksimalno 100 košnica.
Pčelinjaci koji se nalaze na rastojanju većem od 1,5 kilometara ne utiču na
prinos meda na posmatranom pčelinjaku, bez obzira na kvalitet paše.
Izbor odgovarajuć e tehnike pčelarenja u bagremovoj paši je važan ne samo da bi
se ostvarili visoki prinosi meda, već i da bi se u značajnoj meri otklonila
opasnost od pojave rojevog nagona. Zato, kad bagrem zamedi, preporučuje se da
se pčelinje društvo preuredi kao što je prikazano na slici 2:
– u plodištu je matica sa jednim ramom otvorenog legla, 2 rama sa satnom
osnovom levo i desno od legla, 5 ramova sa izvučenim saćem i 2 rama sa medom i
polenom;
– iznad plodišta je matična rešetka sa letom, a iznad nje je medište sa
devičanskim saćem; u sredini medišta su 2 rama sa zatvorenim leglom (iz kojih
izlaze mlade pčele) koji znatno stimulišu pčele na intenzivnije sakupljanje
nektara;
– iznad medišta je nastavak sa pretežno zatvorenim leglom iz kojeg će se leći
sve ve- ći broj mladih pčela koje će održavati snagu pčelinjeg društva za vreme
bagremove pa- še;
– u toku bagremove paše vrši se kontrola medišta da bi se blagovremeno dodalo
novo (prazno) medište ispod skoro punog postojeć eg medišta.
Ako se na početku bagremove paše izvrca ili odstrani sav med iz košnice (koji
se sačuva za prihranu pčela), kod pčela će se ispoljiti sakupljački instinkt u
bagremovoj paši. Ako se istovremeno u medištu nalazi devičansko saće, dobiće se
čist bagremov med.
Formiranjem pčelinjeg društva za bagremovu pašu kako je prikazano na slikama 1 i
2 postiže se da matica u plodištu može da polaže jaja za sve vreme trajanja
bagremove paše, da za vreme bagremove paše u plodiš tu bude relativno malo
otvorenog legla, da iznad matične rešetke (sa letom) pčele osećaju prisustvo
matice ispod matične rešetke, a u medište ulaze (i iz njega izlaze) na leto na
matičnoj re- šetki, da opasnost od pojave rojevog nagona praktično ne postoji.
Treba istaći da će u bagremovoj paši biti više prinosa ako je leto na
matičnoj rešetki veće, a leto na podnjač i manje. Takođe, unos nektara biće veći
ako ima više zatvorenog legla. Zbog toga se pčelarima sa manjim brojem pčelinjih
društava preporučuje da na početku bagremove paše, kad iz plodišta prevešavaju
u gornji nastavak (iznad medišta) sve preostalo leglo, otvoreno leglo zamene sa
zatvorenim leglom iz pomoćnih društava.
U drugoj polovini bagremove paše svako pčelinje društvo pripremljeno za bagremovu
pašu kao što je prikazano na slici 2 može da bude odgajivačko društvo za
uzgoj kvalitetnih matičnjaka ako se ono dodatno pripremi na sledeći način:
– u sredinu gornjeg nastavka (sa preostalim leglom) na 5–6 sati pre presađivanja
larvi stave se 2 rama sa otvorenim leglom iz plodiš ta, ili iz pomoćnog
društva, a levo i desno od njih stavi se po jedan ram sa pergom, a preostali
ramovi su sa medom;
– na 2–3 sata pre presađivanja larvi napravi se mesto između dva rama sa
otvorenim leglom za ram sa presađenim larvama;
– kroz 2–3 sata između dva rama sa otvorenim leglom stavi se ram sa jednom
letvicom na kojoj su 12–15 matičnih osnova sa presa- đenim larvama;
– u gornji nastavak do zida košnice postavi se ram sa satnom osnovom, ili ram
građevnjak, da mlade pčele na njima izvlače saće umesto da to čine između
matičnjaka.
Od trenutka presađivanja larvi obavezno prihranjivati pčelinje društvo ujutru i
uveče sa po 200–300 grama sirupa (med i voda, 1:1) sve dok se matičnjaci ne
zatvore (4–5 dana).
Kroz 10 dana od vremena presađivanja larvi biće najmanje desetak kvalitetnih
zrelih matičnjaka u gornjem nastavku sa kojima se mogu formirati nova pčelinja
društva. Za sve to vreme pčele će nesmetano sakupljati nektar u medištu i
prerađivati ga u med.
Slavomir Popović
|