ZAŠTITA
VOĆAKA
OD MRAZA
U uslovima kontinentalne klime kakva je u Srbiji
imamo čestu pojavu kasnih prolećnih mrazeva koji mogu
da smanje prinos voća čak i do 100 procenata. Iz tog
razloga proizvođači od trenutka stvaranja plantažnog
uzgoja voća bore se da reše taj problem.
Od početka kretanja vegetacije pa do zametanja plodova
u voćaka mogu od mraza stradati neotvoreni cvetovi,
otvoreni cvetovi i tek zametnuti plodovi. Pri temperaturama
od -1 do +2°C ugroženi su zametnuti plodovi, do
-2°C otvoreni cvetovi, a temperature od -5 do -8°C
dovode do izmrzavanja neotvoreneih cvetova.
Najčešće su direktne mere zaštite od poznih prolećnih
mrazeva, pre svega zadimljavanje, temperaturna inverzija
i zaštita pomoću veštačke kiše.
Cvetni pupoljci voćaka spadaju u organe najosetljivije
prema mrazu i često mogu delimično ili potpuno
izmrznuti, naročito kod badema, kajsija, nekih
šljiva, bresaka itd. Štetnost kasnih prolećnih mrazeva na
pojedine voćne vrste je pre svega uslovljena fenofazom u
kojoj se te voćne vrste nalaze. Ostale kontinentalne voćne
vrste kasnije ulaze u fenofazu cvetanja, pa prema tome i
ređe im izmrzavaju cvetni pupoljci. Od početka kretanja
vegetacije pa do zametanja plodova u voćaka mogu od
mraza stradati neotvoreni cvetovi, otvoreni cvetovi i tek
zametnuti plodovi. U istih sorata voćaka na otpornost mogu
uticati: meteorološke prilike tokom vegetacije; načini
gajenja i negovanja; stanje zrelosti drveta i količina
rezervnih materija u tkivu; stepen razvijenosti pupoljka;
mesto pupoljka na grančici; debljina grančice;
starost voćaka; jačina i trajanje niskih temperatura;
da li su cvetovi vlažni ili suvi pri delovanju mraza itd.
U kontinentalnim uslovima u Vojvodini na osnovu višegodišnjeg
proseka opasnost od poznih prolećnih mrazeva
postoji sve do 5. maja.
Najčešće su direktne mere zaštite od poznih prolećnih
mrazeva, pre svega zadimljavanje, temperaturna inverzija
i zaštita pomoću veštačke kiše. Primenjeno blagovremeno,
uz obezbeđenje gustih dimnih zavesa, dimljenje
povećava temperaturu za 0,5°C do 1,5°C, što je u izvesnim
slučajevima dovoljno za ostvarenje zaštite cvetova
voćaka od mraza. Može se sprovoditi na primitivan način
- paljenjem unapred spremljenih teško sagorljivih materija,
ali pri jačem mrazu ovim se ne postiže sigurna zaštita
voćaka. Temperaturna inverzija ostvaruje se uspešno džinovskim
ventilatorima i helikopterima. Time se temperatura
na ograničenim površinama 4-5 ha može povisiti za
2-3°C, što je često dovoljno za sigurnu zaštitu voćaka od
poznih prolećnih mrazeva.
Zaštita voćaka od mraza veštačkom kišom
Pretvaranje vode u čvrsto agregatno stanje u procesu
formiranja leda predstavlja egzotermičan proces praćen
oslobađanjem toplote koja može biti znatna. Na ovoj
pojavi se zasniva prskanje cvetova ili zametnutih plodova
voćaka vodom, u vidu što finije izmaglice, i to u kritičnom
vremenu, neposredno ispod nula stepeni, pa do
prestanka kritične temperature, da bi se svi organi zaštitili
od izmrzavanja. Usled niske temperature voda se na svim
organima voćaka koje kvasi brzo smrzava, formirajući po
površini zaštitnu skramicu leda, dok unutrašnje tkivo
usled oslobođene toplote (80 kalorija na 1 gram smrznute
vode) pri tome nije ugroženo hladnoćom, jer se u njemu
ne dešava smrzavanje. Pri tom, povišenje temperature je
srazmerno količini vode upotrebljene za prskanje. Prema
ispitivanjima u East Malingu za jedan čas temperatura se
povisi: sa 2 mm taloga upotrebljene vode za 2°C, sa 4 mm
za 3,4°C a sa 6mm vode za 4,5°C. U praksi često nije
potrebno više od 2,5-3 mm (25-30m2/l/ha/cas) pri slabijem
mrazu (do-5°C).
Zalivanje mora da se obavi sporo i u vidu najfinije
izmaglice, da bi moglo trajati što duže, uz malu potrošnju
vode. Očigledno da se dužim prskanjem i potrošnjom
većih količina vode može postići zaštita i pri znatno nižoj
temperaturi, čak i pri mrazu od -10°C, što se ne može ostvariti
na druge načine. Prskanje treba početi kada temperatura
oko cvetova padne na 0°C. Ranije prskanje je nekorisno
jer se neće formirati led, a toplota se oslobađa samo
pri formiranju leda. Medutim, sa prskanjem se ne sme ni
zakasniti. I za kraj, važno je napomenuti da se za sve
vreme trajanja mraza prskanje cvetova ne sme prekinuti
(nepovoljan je prekid preko 3-4 minuta).
Đorđe Simović
 |
Mraz nastaje sublimacijom vodene pare na ohlađenim
predmetima kad je temperatura ispod
nula stepeni Celzijusa.
Moramo znati da do pojave mraza dolazi na više načina.
Mraz nastaje advekcijom, radijacijom ili istodobno
radijacijom i advekcijom.
Advekcijski mraz nastaje zbog prodora hladnog
vazduha, zadrži se i po nekoliko dana, a uz to prekrije
veliko područje. Upravo zbog navedenog, zaštita je biljaka
od advekcijskog mraza vrlo teška. Jedini mogući
način koji se u praksi do sada pokazao delotvornim jeste
orošavanje.
Radijacijski mraz nastaje kad je tokom noći vrlo intenzivno
hlađenje zemljišta i prizemnog sloja vazduha.
U najnižim delovima nekoga kraja, a zbog spuštanja
ohlađenog vazduha niz obronke nastaju takozvana jezera
hladnog vazduha pa po kotlinama, dolinama, uvalama
i nizinama nastaju štete izazvane mrazom.
Opasnost od pojave mraza je znatno manja blizu većih
vodenih površina, iznad neobrađenog zemljišta, a i
na južnim obroncima. O tim okolnostima moramo voditi
računa prilikom planiranja sadnje voćaka i vinove
loze. Nužno je da se svaki voćar upozna sa tehnologijom
zaštitom od mraza, te da se pravovremeno ulaže u tehnolgiju,
jer u protivnom mraz će vrlo verovatno, prepoloviti
ili u potpunosti uništiti očekivani rod, što predstavlja veću
štetu od troškova ulaganja u tehnologiju zaštite od mraza.
Slike 1, 2, 3 :
Štete nastale od mraza na cvetu jabuke, kajsije i vinove loze.
PROGNOZA MRAZA POMOĆU AUTOMATSKE
METEOROLOŠKE STANICE
Mraz je kratkotrajni
pad temperature
prizemnog
sloja vazduha
do 0°C ili niže, u
toplom delu godine,
može izazvati
velike štete naročito
kada se radi o
voćarskim kulturama.
Jedini način
za efikasnu zaštitu
biljaka od mraza jeste da se prognoza mraza obavlja
posebno za svaku lokaciju, a da se zatim na tim
lokacijama primeni neka od brojnih metoda za zaštitu
od mraza. Da bi mogla da se obavi prognoza pojave
mraza u nastupajućoj noći neophodno je da se na izabranoj
lokaciji, tokom dana, izmere vrednosti temperature
i relativne vlažnosti vazduha. Veoma pouzdan
način da se ovo obavi je korišćenje automatske meteorološke
stanice ADAS koja je rezultat saradnje stručnjaka
sa Poljoprivrednog fakulteta i Centra za meteorologiju
i modeliranje životne sredine, Univerziteta u Novom
Sadu i firme EL MAX iz Novog Sada. ADAS je dizajniran
tako da meri, i u internoj memoriji beleži izmerene
vrednosti količine padavina, temperature i relativne
vlažnosti vazduha na jednom nivou, temperature
zemljišta na jednoj dubini i trajanja vlaženja lista.
Izmereni podaci se po potrebi prelistavaju na LCD-u
(Liquid Crystal Display) uređaja, na kome takođe može
da se očita prognozirana minimalna temperatura
vazduha tokom noći. Sastavni deo sistema za prognozu
mraza je softver MRAZ koji se instalira na računar
na kome se čuvaju izmereni podaci i koji daje informaciju
o tome da li će biti mraza, kao i vremenu
početka i završetka perioda sa temperaturom vazduha
ispod 0°C i ispod kritične vrednosti za datu biljku.
Koja metoda će biti primenjena zavisi pre svega od
ekonomske moći proizvođača i vrste biljaka koje se
štite. Neke od najčešće korišćenih metoda su:
a) zagrevanje vazduha upotrebom grejača na bazi
nafte ili nekog drugog goriva;
b) orošavanje upotrebom
rasprskivača i impaktnih sprejera;
c) mešanje vazduha
upotrebom "wind" mašina;
d) zamagljivanje.
Mr Branislava Lalić
OSNOVNE KARAKTERISTIKE POVRŠINSKE
IRIGACIONE ZAŠTITE
Za sada najveći uspeh postignut je površinskom irigacijom
(korišćenje rasprskivača), ali to je kod nas još
uvek u fazi ispitivanja i nema nekih rezultata koji mogu
da budu pokazatelji načina funkcionisanja ovog sistema.
Bazira se na četiri faktora:
* Kada se voda zamrzne, ona otpušta toplotnu energiju.
Ova sakrivena toplota sprečava da temperatura biljaka
padne ispod nule.
* Mešavina leda i vode izložena temperaturama ispod 00,
neće se zamrznuti sve dok se sva voda ne zamrzne.
* Mnoge biljke mraz ne može da ošteti, iz prostog razloga
jer tečnost u tkivima tih biljaka ima nižu tačku mržnjenja
od vode.
* U zavisnosti od fenofaze razvoja biljaka zavisi i otpornost
biljaka na pojavu niskih temperatura.
Površinsku irigaciju ne prekidati sve dok se temperature
ne popnu iznad 00 i dok se sav led koji je na biljkama
ne istopi.
Uspešna zaštita useva od mraza pomoću rasprskivača
(sprinkler), zavisi od tri bitna faktora:
* Brzina rotacije rasprskivača (sprinkler).
Istraživanja su
pokazala da je stabilnom očuvanju temperature biljaka dosledniji
brže rotirajući rasprskivač (sprinkler). Da bi se obezbedila
dovoljna brzina, rasprskivač treba da okrene ceo krug za max
60 sekundi. Trideset do četrdeset sekundi je idealno.
* Brzina aplikacije vode.
Količina vode koja se aplicira
na nekoj površini za
određeno vreme je jedan od
ključnih faktora u dizajniranju
sistema za zaštitu od
mraza. Brzina aplikacije se
proračunava nakon utvrđivanja
sledećih faktora: temperatura,
brzina vetra i
nivo vlažnosti.
Vetar izaziva veće isparavanje.
Sa povećanjem brzine
vetra, moramo povećati
i količinu vode, kako bi se
dobili uslovi kao da vetra
nema.
* Uniformnost.
Efikasna
zaštita od mraza zavisi i od
toga da li rasprskivač ravnomerno
ispušta vodu. Uskađivanje
tipa rasprskivača,
brzine vetra i operativnog
pritiska su osnovni
uslovi koje mora da zadovolji
sistem da bi mogao
nesmetano da funkcioniše.
Šema:
Prosečne minimalne temperature i brzina aplikacije vode.
Težina leda
Dug period mrazeva i
primena zaštite rasprskivačima, mogu prouzrokovati formiranje
znatne količine leda na biljkama, a to moze da uzorkuje
lomljenje grana kod biljaka.
Ciljana zaštita od mraza
Ideja ciljane zaštite je proistekla iz želje za samnjenjem
troškova i minimiziranjem površine na kojoj se
zaštita primenjuje. Zaštita pokriva samo biljke. Tako se
smanjuju troškovi, štedi voda...
Odabir proizvoda
NaanDan 233 Bayonet:
metalni spinkler
za punu zaštitu od mraza.
NaanDan Flipper:
Super-target mini splinker. Ovo je
jedinstveni i najkorišćeniji proizvod, namenjen je ivičnim
kulturama i redovima, kao i za vinovu lozu,
jabuke, kruške, maline, kupine...
Korišćenjem sistema za
zaštiu od mraza dobijate vidne
i delotvorne rezultate.
Neophodan je dobar odabir sistema
za zaštitu od mrazeva uvažavajući sve napred
navedene parametre koje treba uzeti u
obzir prilikom projektovanja i korišćenja
sistema za zaštitu od mraza.
Saša Nešić, dipl.ing.
“SKALA GREEN” 063-505 107
Zaštita voćaka od mraza toplim vazduhom
Dimljenje se u praksi pokazalo vrlo delotvornim, ali
samo kad je dim bio dovoljno težak. Pored tih načina, biljke
od mraza možemo zaštititi i prekrivanjem.
Opasnost od pojave mraza će biti znatno manja blizu
većih vodenih površina, iznad neobrađenih zemljišta, a i
na južnim obroncima. I o tim okolnostima moramo viditi
računa prilikom planiranja sadnje voćaka i vinove loze.
FROSTBUSTER
se sastoji od plinske turbine koja
zagreva vazduh. Ovaj vrlo jednostavni gorionik je preuzet
iz avionske industrije. Suprotno od primene kod aviona,
on u ovom slučaju može razvijati toplinu prema našim
potrebama. U slučaju frostbustera, turbinu pokreće traktor
preko kardana sa max. 540 o/min.
Traktor mora imati min. 55 ks. Turbina nam služi za
disperziju vrućeg vazduha po parceli. Maksimalna disperzija
toplog vazduha je 150 metara u širinu. Jednostavnost
ovog sistema omogućava nam mašinu vrhunskih
osobina, ekonomičan i potpuno siguran u radu. Potrošnja
plina (propan) iznosi 30-40 kg na sat. Vrlo je važno razumjeti
da radijacijski mraz hladi vazduh ispuštanjem
energije. U osnovi je to isti princip kao i plinski plamenik
na kojem grejemo vodu ili vazduh oslobađanjem energije.
Radijacija se zbiva konstantno. Želimo li malo ohladiti
vodu, u nju stavimo nekoliko kocki leda. Prema tome, mi
možemo sprečiti hlađenje vazduha konstantnim dodavanjem
toplog vazduha.
Uglavnom, frostbuster meša određenu količinu vazduha
i poleže ga po zemljištu. Topao vazduh koji izlazi iz
frostbustera ima temperaturu 80-100 0 C na izlazu iz turbine.
Na razmaku od 1 m od mašine je temperatura 20 0 C.
Dakle, nema opasnosti od oštećivanja biljaka. Topao vazduh
se nakon izlaza penje na oko 10 metara visine i stvara
neku vrstu vazdušnih vrata čime se sprečava prodor hladnog
vazduha. Za sprečavanje radijacije vrlo je važno da
mašina počinje raditi na +0,5 0 C. Površina koju možete
zaštititi od mraza varira s obzirom na položaj i oblik
parcele. Mnogo je lakše zaštititi pravilno oblikovanu parcelu
nego nepravilnu parcelu sa mnogo uglova.
Pre rada sa mašinom potrebno je isplanirati i označiti
put kojim se vozi sa mašina. Razmak izmedu prohoda
mašine ne sme biti veći od 140 metara, on je obično 70-60
metara. Vrlo je važno da se svakih 8-10 minuta vratite
na istu tačku sa koje ste krenuli; dakle jedan prolaz po
voćnjaku ne sme biti duži od 10 minuta. Maksimalna
dozvoljena brzina vožnje je 8 km/h. Tokom svakog prolaza
temperatura poraste za 2 0 C, a nakon toga polako
pada. Posledica toga je da temperatura nekad padne i
ispod 0 0 C, bez obzira na to, ako ta situacija ne traje duže
od 10 minuta, nema štete na biljci. Mašina radi savršeno
na temperaturama do – 5,5 0 C (dokazano u Belgiji), a rezultati
istraživanja u USA ukazuju da se zaštita od mraza
uspešno sprovodi do –7 0 C. Testiranja nam govore i to da
mašina dostiže svoj optimum nakon 1 sata rada. Takođe se
frostbuster može koristiti za sušenje plodova posle kiše.
EFIKASNOST mašine frostbuster
Mašina se uspešno primjenjuje u SAD-u od 1997
godine. Istraživanja u Europi radio je PCF iz Gorsema
(Belgija) na čelu sa Tomom Dekersom. Frostbuster je
dobio nagradu u Južnoj Americi za idealnu zaštitu od
mraza. Lazo Europa ima ekskluzivno pravo proizvodnje i
prodaje strojeva za Evropu, Kanadu i Južnu Afriku.
Lazo Europe je razvio sasvim novu mašinu za potrebe
svog tržišta. Razvijen je potpuno novi način zaštite od
buke i sigurnonosni sistem.
Zaštita voćaka od mraza biološkim preparatima
Nastojeći da pomogne proizvođačima da u borbi protiv
izmrazavanja voća CropAid ltd., u saradnji sa renomiranim
stručnim timom na čelu sa Prof. Dr. Fevzi Ecevitom
patentirao je preparat pod imenom Natural Plant
Antifreeze, odnosno, prirpdni antifriz za biljke.
Preparat je prirodnog porekla i potpuno ekološki prihvatljiv
u svetu. Osnovu preparata čine bakterije Thiobacilus
subspecies (T. Ferrooxidant, T. Thiooxidant, T. Thioparus)
i preko 60 minerala koji se i inače nalaze u našem
prirodnom okruženju.
Zbog specifičnog mahanizma delovanja bakterija i
efekti primene su višestruki.
Primena preparata u toku sezone omogućuje neke
povoljnosti za biljke. U toku sezone rasta, primena NPA
omogućava biljkama da proizvedu antifriz proteine
(AFP) i antifriz amino kiseline (AAA) koje omogućavaju
da biljke lakše podnesu hladne i vruće temperaturne
šokove.
Neke od prednosti korišćenja Natural Plant Antifreeze:
1. NPA može sniziti tačku oštećenja od hladnoće čak i
za do 70 C.
2. Povećava se kapacitet fotosinteze i osmonski pritisak,
biljka bolje usvaja hranu i vodu, zbog boljeg iskorištena
prirodnih resursa zemljišta smanjuje se količina
bačenog đubriva, povećava se otpornost biljke na bolesti
(ušteda na radu i pesticidima), biljka je u boljoj kondiciji
i otpornija.
2. Biominerali sadržani u NPA lako se usvajaju preko
lista, stabljike i korena, ubrzava se metabolizam i povećava
sadržaj aminokiselina, proteina, šećera, vitanima, ulja,
a naročito antifriz proteina.
3. Kada se NPA primeni na zemljište on snižava pH
vrednost i utiče na smanjenje broja patogena u zemljištu,
a Thiobacillus bakterija ce fiksirati azot iz vazduha u zemljište
u količini od 60-80 kh/ha/god.
4. Omogućava bolje i brže klijanje semena u direktnoj
setvi i kontejnerskoj proizvodnji rasada.
5. Ubrzava dospeće ranih kultura i produžava vegetaciju
u jesen. Primena na voće (kajsije, breskve, šljive,
trešnje, grožđe, jabuke i sl.)
Primenom NPA tri puta u pravo vreme omogućavate
da biljka lakše podnese pozni mraz ponekad čak i bez
gubitka u prinosu.
Primer Engleskih proizvođača kajsije pokazuje da je
zasad tretiran NPA doneo 80-90% prinosa u odnosu na
netretiran pri mrazu od -5 0 C.
U nastavku prikazaćemo prva iskustva u primeni
pomenutog preparata. Ogled je urađen u mestu Lipar u
Bačkoj na Telečkoj visoravani.
Zasad kajsije raznih sorti:
Segedinski mamut,
Mađarski orijaš, Mađarska najbolja, Nju Džersi, i
Novosadska rodna. Starost zasada je 8 godina i 12 godina
približno iste površene. Ukupna površina je 1.5 hektar i
zauzima oko 750 stabala voćaka.
Tretirano je 17.03.2008. oko 10 sati pri temperaturi od
11 0 C (početak tretiranja).
Na celu površinu potrošeno oko 760 litara rastvora (1 litar
Natural Plant Antifreeze na 200 litara vode) ukupno 4
litre. Visina stabala 4-5 metara.
Prvi mraz 20.03.2008. izmerena temperatura od -3 0 C u
voćnjaku.
Drugi mraz21.03.2008 izmerena temperatura
od -3 0 C u voćnjaku.
Treći mraz 27.03.2008 izmerena
temperatura od -4 0 C u voćnjaku.
TRETIRANJE PO SLEDEĆIM PREPORUKAMA
Koncentracija za prskanje 0,5 %.
Ne prskati sa manjomkoncentracijom, bitno je da na
jedinicu površine padne tačna koncentracija bakterija.
Ne mešati sa drugim pesticidima i preparatima. Voditi
racuna da pH vrednost rastvora bude 5.5 – 6.0. Ako je pH
vrednost vode 7 ili više sniziti pH dodavanjem kiseline ili
đubriva u potrebnoj meri da bi dobili pH vode oko 6.5.
Kod mešanja prvo mešati voda i đubrivo, zatim Natural
Plant Antifreeze ili voda-Natural Plant Antifreeze
Ne koristiti bakarne preparate, mineralna ulja i
antibiotike.
Ne koristiti vodu iz gradskog vodovoda jer sadrži
aktivni hlor, ako mora da se koristi sačekati tri dana da
hlor iz vode izvetri.
Slika 1: Cvetovi kajsije koji su stradali od mraza.
Slika 2: Cvet kajsije zaštićen od mraza sa Natural Plant Antifreeze.
“AGROHEMIZACIJA” Beograd,
011/2261 116, 065/2260 116