Pregled autorskih tekstova iz raznih oblasti poljoprivrede. |
Autorske strane |
STATISTIKA OGLASA |
|
|
Broj korisnika:23024 |
Broj oglasa:21156 |
U adresaru:760 |
Na sajtu:67 |
...... |
|
|
|
|
AUTORSKI TEKSTOVI
Pozivam sve posetioce sajta koji imaju tekstove koje bi želeli da podele sa
ostalim posetiocima da nas kontaktiraju preko strane KONTAKT.
Svi tesktovi koje nam pošaljete u WORD ili PDF formatu biće objavljeni u roku od
nekoliko dana.
|
|
Negativno dejstvo sredstava protiv varoe na pčele
Mnogo se
zna o štetnom dejstvu sredstava za suzbijanje varoe na čoveka. Ali, malo se
govori i zna o istom takvom delovanju pomenutih hemijskih agenasa na pčele.
Kroz literaturu se stidljivo provlači po koja rečenica na ovu temu. Najčešće se
govori o štetnom dejstvu preparata na polaganje jaja od strane matice, ali se
nigde ne nalaze dokazi, jer se istraživači nisu bavili konkretno ovim
problemom, već su sva zapažanja uzgrednog karaktera. Tako recimo, dr Dušan
Todorović 1989. godine piše da se u svom radu neće upuštati u razmatranje
uticaja fluvalinata na pčelinje leglo i pčele, već će o njemu govoriti samo sa
aspekta efikasnosti na varou. Moglo bi se zbog navedenog smatrati da se sve
svodi na nivo pretpostavki. Ali, svakako da ovakav zaključak ne bi bio
ispravan! Zato ćete ovde moći da pročitate samo dokazane teze, koje će vas
usmeriti da razmišljate i o ovom aspektu suzbijanja varoe.
Treba znati da se neželjeni efekat hemijskih sredstava protiv varoe ogleda u
njihovom dejstvu na pčelinje leglo, odrasle radilice, trutove i maticu. Skoro
svi insekticidi koje upotrebljavamo protiv varoe su prvobitno korišćeni za
suzbijanje štetočina na voću, vinovoj lozi, povrću i ostalim ratarskim
kulturama. Zapažena je pojava njihove netoksičnosti ili delimične i
"zanemarljive" toksičnosti po pčele. Tu pojavu nazivamo selektivnost
insekticida. Tako se za apsolutno selektivne insekticide na pčelu obično
smatraju amitraz, brompropilat, propargit (i preparati čiji su oni aktivna
materija), dok u relativno selektivne spada recimo fluvalinat, aktivna materija
plastičnih i drvenih štapića protiv varoe koji su još uvek najpopularniji u
zemljama gde nije došlo do rezistencije varoe.
AMITRAZ (C19H23N3) (Bivarol, Mitac, Varamit, Hemovar, Varolik)
je nesistemični akaricid i insekticid široko korišćen u pčelarstvu još od
početka osamdesetih godina. Poslednjih godina je skoro napušten, što zbog
jeftinih i efikasnih lako primenljivih štapića na bazi fluvalinata, što zbog
pojave rezistencije na njega. Ali, u poslednje vreme, upravo zbog masovne i na
pojedinim područjima katastrofalne rezistencije varoe na fluvalinat, nanovo se
uvodi u upotrebu jer se posle dužeg neupotrebljavanja opet pokazao efikasnim. U
uputstvu za njegovu upotrebu piše da je slabo toksičan za pčele. Zna se iz
prakse i da njegovo korišćenje na poljoprivrednim biljkama ne utiče štetno na
pčele ili je taj efekat neznatan. Nauka ipak kaže da je srednja oralna smrtna
doza za jednu pčelu 12 mikrograma, a kontaktna 50 mikrograma. Uz to je jako
teško postići idealnu dozu ovog leka koja bi ubijala varoe, a ne bi smetala
pčelama, tj. ne bi na njih delovala štetno. Važan je i način upotrebe. Primena
amitraza kao vodene emulzije nije preporučqljiva, bar što se tiče toksičnosti
po pčele, jer nemamo kvalitetne rasprskivače - dozatore. Tako se događa da se
formiraju kapi rastvorenog amitraza na saću ili zidovima košnice, koje pčele
popiju i odmah uginu. Posle ovakvog tretiranja se često događa da društvo vidno
oslabi. I kod zadimljavanja, može se primetiti bunovnost kod pčela, pojava
grabeži zbog narušenog sistema odbrane i slično. Nekada ovi efekti mogu biti
značajni, naročito ako se primeni veća doza.
COUMAPHOS (0,0-diethyl-0-/3-chlor-4-methyl-7
cumarinyl/thiophosphat) (Perizin, Apiprotekt) se pokazao kao jedan od opasnijih
insekticida sistemika po pčele. Zato se nikako ne preporučuje pčelarima da
samoinicijativno menjaju način upotrebe i dozu, jer greškom mogu da otruju
društvo. Pokazalo se da od njega može da strada i izvestan broj matica,
mada to zvanično nije potvrđeno.
CYMIAZOLIHYDROCHLORIDUM (derivat cymiazole-a - C12H14N2S) (Apitol)
je efikasan organofosfatni sistemik. Po tretmanu obavezno obara izvestan broj
pčela, verovatno onih koje su prve usisale kapi leka, i tako ga same sebi
predozirale, od 100-200 po jednom tretmanu. Srednja oralna smrtna doza je 18 mg
po pčeli kod 48-časovnog delovanja.
BROMPROPYLAT (C17H16Br2O3) (Folbex, sastojak Matisan-a) je za
sada najmanje ozloglašeni lek u literaturi što se tiče negativnog dejstva na
pčele. Doduše, prema Grobovu, Ivanovu, Sotnikovu i Sičevu iz Saveznog Instituta
za eksperimentalnu veterinu u Moskvi, Folbex pri jesenjem ili ranoprolećnom
davanju često dovodi do uginuća matice. Srednja smrtna koncentracija u litru
vazduha ili vode pri 24-časovnom dejstvu je čak 183 mg po pčeli.
PROPARGIT (C19H26O4S) (Omite, sastojak Matisan-a) je po svemu
sudeći jako toksičan preparat, iako spada u insekticide apsolutno selektivne na
pčele. U njegovom uputstvu za upotrebu u poljoprivredi piše da se 7 dana od
primene, ljudima ne sme dozvoliti da rade u zasadu bez zaštitne opreme jer ima
dugo rezidualno delovanje. Takvo delovanje verovatno ima uticaja i na pčele.
Srednja smrtna kontaktna doza po pčeli iznosi 15 mg za 24 časa dejstva, dok
kontaktna doza od 18 mg po pčeli dovodi do 2% smrtnosti radilica.
FLUVALINAT (C26H22CIF3N2O3) (Klartan, Mavrik, Varotom,
Apistan, Apihelt) je predstavnik piretroida, insekticida prvobitno izolovanih
iz pojedinih biljaka, a kasnije i veštački sintetisanih. Srednja oralna smrtna
doza za jednu pčelu je 200 mg, a kontaktna 18,4 mg. Pčele neke piretroide dobro
podnose. Tako su Koeniger i Fuhs među više oprobanih piretroida našli dva,
fluvalinat i flumitrin, koji ubijaju varou već kod 10 puta niže koncentracije
od one koja ubija pčelu. Fluvalinat se danas prodaje u vidu plastičnih i
drvenih letvica, gde plastične pokazuju 3-4% veću efikasnost. Još tokom
pomenutih istraživanja u Institutu za pčelarstvo u Oberursel-u, primećeno je da
pčelama smeta prisustvo fluvalinata u košnici. Pokazalo se da plastične trake
sa fluvalinatom manje nadražuju pčele od drvenih, kod kojih se tu i tamo
događalo da pčele čak napuste košnicu.
Još 1988. godine je dr Gerhard Liebig iz Regionalnog instituta za pčelarstvo
Univerziteta u Hohenheim-u upozoravao da ni izdaleka nije utvrđen rizik po
pčele, usled korišćenja fluvalinata protiv varoe. Poznato je da su stručnjaci
Odeljenja za pčelarstvo u Institutu u Liebefeld-u u Švajcarskoj utvrdili da
tretman fluvalinatom ostavlja rezidue ne samo u medu i vosku, već i u samim
pčelama. Tako je utvrđeno da ako plastične trake stoje neprekidno 13 meseci u
košnici, u pčelama se deponuje 0,24 mg na 10.000 pčela, a ako takođe stoje 13
meseci, samo što se svakih mesec dana stavljaju nove, onda se u pčelama
deponuje 0,12 mg na 10.000 pčela. U prvoj grupi je veća vrednost jer se smatra
da se dugim stajanjem u košnici trake degradiraju i iz njih se oslobađa veća
količina fluvalinata. Količine jesu minimalne, ali je i pčela veoma mali
insekt, i nemoguće je da nema nikakvog dejstva na nju.
Pogledajmo još jedan aspekt dejstva fluvalinata na pčelinju zajednicu. Američki
istraživač Keith Delaplane je 1995. obavio jedno istraživanje u kome je
koristio i trake fluvalinata. Na kraju je tvrdio da u njegovom eksperimentu
nijedno od izvedenih tretiranja nije negativno uticalo na proizvodnju legla i
količinu pčela. A da li je baš tako!?!
Paul L. Madren iz Severne Karoline, je provodeći mnogobrojna istraživanja na
svom pčelinjaku, uzgred zapazio interesantno dejstvo fluvalinata na pčelinju
zajednicu (American Bee Journal, oktobar 1995). Tretirao je deo društava
plastičnim trakama sa fluvalinatom (Apistan) u jesen. Ostala društva nije
tretirao ničim. Primetio je da je u tretiranim društvima matica osetno smanjila
polaganje jaja, dok je kod netretiranih nivo zaleganja i dalje održavan. Po
uklanjanju štapića sa fluvalinatom, matice su nastavile sa uobičajenim
normalnim zaleganjem. Da bi se uverio u zapaženo, sada je tretirao netretirana
društva. Sve se ponovilo. Matice u njima su smanjile polaganje jaja. Ova
zapažanja bi svakako trebao da proveri i neki institut za pčelarstvo. Ali, ako
ovde ima i malo istine, a nema razloga ne verovati Paul-ovim zapažanjima, koja
uostalom možemo i sami da proverimo, to bi značilo da stavljanjem traka sa
fluvalinatom, smanjujemo broj položenih jaja i tako ometamo društva u razvoju,
pa dobijamo zajednice manje snage.
Takođe je i nekada masovno upotrebljavani fenotijazin izazivao smanjenje pa čak
i prekidanje polaganja jaja za 1-4 dana. Interesantno je da su tretiranje ovim
lekom bolje podnosile pčele srednjeruske i kranjske rase, nego kavkaske i
italijanske. To upućuje i na njihovu eventualno veću otpornost i na druge
preparate.
Istine radi, poznato je da je tokom desetogodišnjeg proučavanja Mavrik-a (223 g
fluvalinata na litar) u laboratorijskim i poljskim uslovima delovanja na pčele
prilikom tretiranja raznih poljoprivrednih kultura ustanovljeno odsustvo
njegovog uticaja na smrtnost i dužinu života pčela, kao i na aktivnost
sakupljanja polena (S.Storck-Weyhermiiller, 1994). Detaljnije analize uticaja
fluvalinata unetog u košnicu na pčele nisu rađene.
Grobov, Ivanov, Sotnikov i Sičev takođe tvrde da je veoma važan i starosni
sastav pčelinje zajednice, što se tiče otpornosti pčela na dejstvo insekticida.
Mlade pčele su manje otporne. Tako je za uginuće pčele u periodu kasne zime
potrebno za 75,3% više aktivne supstance Folbex-a nego u jesen. Takođe je i
mnogo veća razlika između smrtne doze za pčelu i varou u jesen, pa je tada
tretiranje mnogo bezbednije po pčele (u jesen je odnos 7,9 a u kasnu zimu i
rano proleće 2,3).
A ako su već mlade pčele manje otporne, logična je pretpostavka da su nežne
mlade larve najosetljivije na dejstvo insekticida, što znači da i na taj način
unazađujemo društva.
Prema dr Dušanu Todoroviću, tretiranje insekticidima u jesen, tj. kasno leto,
iako predstavlja idealan trenutak zbog nedostatka legla, može imati uticaja na
formiranje masno-belančevinastog tkiva pčela. Zato je moguće da masovna primena
ovih sredstava u jesen prouzrokuje da pčelinja zajednica i ne dočeka proleće.
U svakom slučaju, kao što se da zaključiti, nema preparata-insekticida protiv
varoe koji na pčelu u većoj ili manjoj meri ne deluje štetno. To su uglavnom
otrovi koji deluju na nervne ćelije. Kako oni tačno utiču na pčelinji nervni
sistem, sakupljanje meda i polena, odgajanje legla, dužinu života pčele,
oplodnju matice, ponašanje trutova i slično teško je precizno odrediti bez
namenskih naučnih istraživanja. A njih, bar za sada, nema u za pčelare
dovoljnom broju, koji bi zadovoljio njihovu znatiželju i pomogao im konkretnim
uputstvima da svoje pčele što manje dovode u stanje stresa unošenjem
insekticida u košnice.
|
|
|
Prodaje se seosko imanje, selo Svilojevo, 5 km od Apatina, 2 km od banje Junaković, 20 km od Hrvatske granice, 60 km od Madjarske granice. Pola kuce je stara gradnja, potpuno renovirano. Druga polovina je nova gradnja,delimicno nedovršena. Uz kuću idu štale, svinjci, ambari, pušnica, podrum i pola hektara okućnice. Idealno za onog ko zeli da zivi na selu ili želi da se bavi seoskim turizmom.
|
|
|
|
|
|
|
|