Pregled autorskih tekstova iz raznih oblasti poljoprivrede. |
Autorske strane |
STATISTIKA OGLASA |
|
|
Broj korisnika:23024 |
Broj oglasa:21156 |
U adresaru:760 |
Na sajtu:96 |
...... |
|
|
|
|
AUTORSKI TEKSTOVI
Pozivam sve posetioce sajta koji imaju tekstove koje bi želeli da podele sa
ostalim posetiocima da nas kontaktiraju preko strane KONTAKT.
Svi tesktovi koje nam pošaljete u WORD ili PDF formatu biće objavljeni u roku od
nekoliko dana.
|
|
Odgajanje matica iz neoplodjenih jaja
ODGAJANJE MATICA IZ NEOPLODJENIH JAJA
Dr med. Rodoljub Živadinović
Kako je to lepo sročio u svojoj knjizi Franjo G.
Tomažin, razlog niske produktivnosti u našim pčelinjacima leži u malom broju
mladih pčela koje ulaze u zimu, velikim zimskim gubicima i slabom prolećnom
razvoju. Interesantno je da je za ove razloge, posredno ili neposredno, kriv
isključivo pčelar. A kroz sve njih promiče se jedna povezujuća nit - stare
matice sumnjivog i nekvalitetnog porekla, koje većina pčelara toleriše, nikako
ne shvatajući da i sami mogu da ih odgaje (pošto su im već >preskupe<). A
cena matica je godinama i ista i iznosi dva kilograma meda, što je zanemarljivo
prema dobiti koju će nam doneti.
Međutim, postoji i jedan jednostavan način da najveći
entuzijasti među nama odgaje matice sa potpuno poznatim poreklom i oca (truta)
i majke (matice), što ih približava po kvalitetu selekcionisanim maticama koje
mogu da se kupe od najbolje opremljenih odgajivača matica.
Radi se o takozvanoj veštačkoj oplodnji (proces kojim se
oplođuju neoplođena jaja, koje je matica položila i svrhu odgajanja trutova).
Termin veštačka oplodnja ćemo koristiti i nadalje za ovaj proces, dok ćemo
veštačko osemenjavanje (ili instrumentalno) nazivati od sada veštačko
sparivanje, po predlogu Michael Haberl-a, što ono zapravo i jeste.
Prosto je neverovatno koliki istraživački potencijal leži u
ovoj metodi.
Posebno je važno što je time svojevrsna selekcija delimično
približena svakom pčelaru, koji će uz malo truda dobiti matice sa najboljim
osobinama.
Još je čudnije što se o ovoj tehnici malo ili uopšte ne
govori, iako ju je prvi primenio još Barett 1919. godine. Ko zna, možda za to
ima i ekonomskih razloga izvesnih pojedinaca među nama. Evo i same procedure,
koju je objavio Frank Neumann (1995).
Priprema trutova i sperme
Treba odabrati maticu sa dobrim osobinama od koje želimo da
dobijemo trutove. Omogućavamo joj da nosi neoplođena jaja u trutovsko saće oko
40 dana pre nego što pristupimo veštačkoj oplodnji (24 dana za razvoj + oko 16
dana za polno dozrevanje trutova). Po Franji Tomažinu, trutovi su polno zreli
već i dvanaestog dana. Oni moraju da se izlegu pod kontrolisanim uslovima da bi
bili sigurni u njihovo poreklo (postavljanjem rama sa trutovskim leglom u
izolator pre izvođenja). Zato je dobro imati ramove sa isključivo trutovskim
saćem, koji se najlakše obezbeđuju stavljanjem satne osnove sa počecima
trutovskih ćelija, kakve se mogu nabaviti u Nemačkoj. Ako trutove po izvođenju
označimo nekom bojom kao što se čini sa maticama, možemo i da im omogućimo da
slobodno lete budući da nam je potreban samo mali broj njih.
Sada sledi najteži deo - sakupljanje sperme. Punimo sterilni
stakleni špric zapremine oko 1 ml do polovine, sterilnim rastvaračem sperme.
Zakačimo sterilni stakleni kapilar na špric i pustimo da rastvarač ispuni
kapilar, a zatim ga vratimo malo unazad, kako bi izvesna minimalna količina
vazduha ušla u kapilar. Ovaj vazdušni mehur služi da odvoji spermu od
rastvarača sperme.
Sperma od jednog izabranog truta (oko 1 ml) se uvuče u
stakleni kapilar istom procedurom kao kod veštačkog sparivanja. Ipak, da
pojasnimo. Do skoro se trut pritiskao sa dva prsta ili specijalnom štipaljkom,
čime mu se istiskivao napolje polni organ. U novije vreme se za to koristi
električna struja slabog napona. Trut se hvata za krila i trbušna strana mu se
prisloni na elektrode, na šta on izbacuje polni organ. Na samom njegovom vrhu
se pojavljuje sperma koja se kap po kap usiše u mikrokapilarni špric kod
veštačkog sparivanja, a ovde u stakleni kapilar. Potom povučemo oko 8-10 puta
veću količinu rastvarača sperme, nego što smo pripremili spermu (znači oko 10
ml), i mešamo sa spermom višestrukim uvlačenjem i ispuštanjem u sterilni
stakleni sud.
Pripremljena, razređena sperma, moze da se koristi i u
narednih nekoliko dana ako se čuva na sobnoj temperaturi na tamnom mestu.
Pripremanje neoplođenih jaja i postupak oplodnje
Ujutru zatvaramo maticu na jednoj strani rama sa izgrađenim
trutovskim saćem. Biće potrebno izvesno vreme dok matica ne počne sa polaganjem
jaja. U podne prebacujemo maticu na drugu stranu istog rama. Ona će sada da
nastavi sa polaganjem jaja već posle nekoliko minuta. Tek ova jaja možemo da
koristimo za veštačku oplodnju. Može da se čeka najviše 2-3 časa, pa da se
oduzme trutovsko saće, kako bi se obezbedilo polaganje dovoljnog broja jaja.
Naime, jajaj mogu da se oplode samo izvesno vreme po
njihovom polaganju od strane matice, tj. do najviše 4 sata kasnije, jer onda
jaja spontano nastavljaju svoj dalji razvoj.
Špric sa razređenom spermom se pritiska tako da razređena
sperma formira polovinu kapljice na vrhu staklenog kapilara. Sada neoplođeno
jaje, u toku jedne sekunde prekrivamo razređenom spermom na 25% površine u
njegovom gornjem delu, koji je slobodan, nezakačen za ćeliju saća. Time je
procedura uspešno završena.
Kako bi se sprečilo da se sperma isuši na vazduhu, kapljica
se povlači nazad u kapilar, svaki put posle veštačke oplodnje jajeta. Potrebno
je voditi računa i o tome koja smo jaja već oplodili, kako ne bi došlo do
zabune i ponavljanja postupka kod nekih jaja. Ram sa veštački oplođenim jajima
se prenosi u prethodno obezmatičena društva, i posle tri dana larve možemo da
presađujemo kao i obično. Od tih larvi dobijamo matice sa poznatim roditeljima.
A možemo da ih koristimo i za veštačko sparivanje, opet sa poznatim trutovima.
Kada bi to primenjivali naši selekcionari, neverovatno bi ubrzali svoj rad.
Ipak, ako se one oplode nekontrolisano, na nekom udaljenom
pčelinjaku, dobićemo veliku >hibridnu< snagu zbog efekta heterozisa
(posebno pojačanog našom skromnom selekcijom) u svakoj generaciji pčela, a u
isto vreme održavamo naš soj ili oglednu liniju čistom. Mogu da se osmisle i
mnogo kompleksnije naučno-istraživačke primene.
Osim šprica i staklenog kapilara nije nam potrebna nikakva
specijalna oprema.
|
|
|
Prodaje se seosko imanje, selo Svilojevo, 5 km od Apatina, 2 km od banje Junaković, 20 km od Hrvatske granice, 60 km od Madjarske granice. Pola kuce je stara gradnja, potpuno renovirano. Druga polovina je nova gradnja,delimicno nedovršena. Uz kuću idu štale, svinjci, ambari, pušnica, podrum i pola hektara okućnice. Idealno za onog ko zeli da zivi na selu ili želi da se bavi seoskim turizmom.
|
|
|
|
|
|
|
|