KUKURUZ ŠEĆERAC
 |
Kukuruz šećerac, kao i ostali varijeteti kukuruza,
potiče iz srednje Amerike, gde se gaji već 7000 godina.
To dokazuju klipovi kuruza iz pećina u Tehuakanu, u
Meksiku, datirani oko 5000 godina pre Hrista. Smatra se
da potiče od divljeg kukuruza, Zea mays var. mexicana, s
kojom se može ukrštati. Kukuruz šećerac je, verovatno,
nastao mutacijom kukuruza za zrno. U pretkolumbijsko
vreme, lokalno stanovništvo ga je koristilo za proizvodnju
alkolhola, za ritualne namene. Proizvodnja i korišćenje
kukuruza šećerca kao povrća, počelo je u Sjedinjenim
Američkim Državama, pre oko 200 godina, a prvi opis
potiče iz 1779. I sada, Sjedinjene Američke Države su
najveći proizvođač kukuruza šećerca u svetu, a proizvodi
se na oko 250.000 ha. Oko 70% te proizvodnje se prerađuje.
U poslednje vreme, postaje sve popularniji u Evropi,
Južnoj Americi, Aziji i Novom Zelandu. Iako se, kuvan i
pečen, mladi kukuruz kod nas koristio od davnina, još nije
prepoznat kvalitet kukuruza šećerca kao povrća, mada je
prisutan, u tgovinama konzervisan sterilizacijom, a svež,
u sezoni, na pijacama.
Hranjiva i zdravstvena vrednost
Kukuruz šećerac, u mlečnom zrenju, može se jesti u
svežem stanju, a najviše se koristi kuvan, kao prilog jelu
ili desert. Kuvaju se celi klipovi, ili samo otkinuta, ili
odrezana, zrna. Za konzervisanje sterilizacijom, takođe,
mogu se koristiti celi klipovi, ili delovi klipa, cela zrna i
cela zrna pomešana sa zdrobljenim zrnima (Cream style),
uz odgovarajući naliv, ili u vakuumu. Zamrzavanjem se,
takođe, konzervišu klipovi ili zrno koje se, posebnom
mašinom, odvaja od oklaska. Mariniranjem se konzervišu
sasvim mladi, još neoplodeni, klipovi odgovarajućih kultivara,
dugi oko 10 cm, kada im se svila, tek oko 2 cm,
pojavi iz ljuštike, odnosno komušine.
Po hranjivoj vrednosti, kukuruz šećerac je sličan grašku,
uz nešto manje belančevina. Kao i drugo povrće,
kukuruz šećerac ima istaknutu ulogu u zdravoj ishrani, što
najbolje ilustruje potrošnja od 12 kg/glavi stanovnika u
Sjedinjenim Državama.
Morfološke i biološke osobine
Kukuruz šećerac je jednogodišnja, zeljasta biljka iz
porodice Poaceae (Gramineae) koja se svrstava u monokotiledone.
Posle klijanja, glavni koren raste u dubinu do
1,5 m. Na donjim, prizemnim kolencima stabljike, razvija
se adventivno korenje, koje je više površinsko. Adventivno
korenje, na kolencima iznad zemljišta, učvršćuje
celu biljku, a tek kad dođe u zemljište, grana se i poprima
apsorpcionu funkciju. Stabljika je čvrsta i doseže visinu
1,5 do 2,5 m, s izraženim kolencima i međukolencima. Na
svakom kolencu, razvije se po jedna list koji obuhvata stabljiku
do sledećeg kolenca, gde se kod ligule (jezička),
odvaja linearna plojka, duga oko 60 cm, s izraženom srednjom
žilom i paralelnim žilicama.
Iz pazuha donjih listova mogu da se razviju sekundarne
grane (zaperci) koji se, ponekad, odstranjuju, jer
klipovi koji se na njima razviju retko dostignu tehnološku
zrelost.
Kukuruz je jednopolna biljka. Muški cvetovi su u
vršnom cvastu, metlici, koji u vreme cvetanja izbacuju
prašnike, iz kojih se istresa polen i oprašuje ženske cvetove,
uz pomoć vetra. Jedna metlica, sa oko 2.000 muških
cvetova sa po 3 prašnika, može proizvesti do 2 miliona
polenskih zrna. Ženski cvetovi se nalaze u klipu, koji se
pojavljuju u pazuhu listova, na donjoj polovini stabljike.
Na središnjoj osi (oklasku) nalazi se 14 do 20 uzdužnih
redova klasica sa po dva cveta, od kojih je samo jedan fertilan.
Klip je obmotan transformisanim listovima, ljuštikama.
U vreme cvetanja ženskih cvetova, tučkovi se izdužuju,
i to prvo oni s baze klipa, i mogu doseći 30 do 50 cm,
pa se pojavljuju na vrhu klipa (svila). Njuška tučka je
nitasta i pokrivena dlačicama. Na jednoj biljci može biti 1
ili 2, ređe više klipova kukuruza. Kod kukuruza je jako
izražena protandrija. Muški cvetovi na metlici počinju
cvetati pre, i cvetaju 6 do 10 dana. Ženski cvetovi su
sposobni za oplodnju 10 do 15 dana. Kada je oplodnja
završena, svila se skvrči i posmeđi.
Kukuruz šecerac se koristi u mlecnom zrenju, ili na
prelazu iz mlecnog u voštano zrenje. U fiziološkoj zrelosti
zrno kukuruza šecerca (pšeno) smežurano je i staklasto.
Apsolutna težina mu je 150 do 250 g.
Kukuruz šećerac je heliofilna biljka. Potrebe za toplinom
su mu nešto veće nego kukuruza za zrno. Minimalna
tempretaura klijanja je 13 0C. Ipak, mlada biljka
može da podnese i kratkotrajne kasne prolećne mrazeve
do -2,5 oC. Spoljni listovi su, pri tom, oštećeni, ali vegetacijski
vrh je sačuvan i može nastaviti da raste. Optimalna
temperatura klijanja je 21 do 27 0C. Vegetativni rast se
zaustavlja oko 10 0C. Od početka cvetanja ženskih cvetova,
minimalna, optimalna i maksimalna temperatura je 13,
24, odnosno 32 0C. Kod temperature više od 32 0C i suvih
vetrova, polen je oštećen, pa su vrhovi klipova većinom
neoplodeni. Kukuruz šećerac je, u osnovi, biljka kratkog
dana. U uslovima kraćeg dana brže prelazi u generativnu
fazu. Neki kultivari, selekcionisani za tropska područja na
većim geografskim širinama, uopšte ne cvetaju. Dugi dan
pospešuje razvoj lišća i veću proizvodnju po biljci. Kultivari
su selekcionisani za različite dužine dana.
Zemljište, klima i proizvodna područja
Kukuruz šećerac nema naročitih zahteva prema
zemljištu. Uz dobro prilagođenu agrotehniku, može uspevati
na govotovo svakom zemljištu. Optimalna su srednje
teška zemljišta dobre strukture, uz pH 5,5 do 7, iako toleriše
još i malo kiselija, bazična i malo slatinasta zemljišta.
Ne podnosi stagnirajuću vodu. Kraća vegetacija do
tehnološke zrelosti omogućava gajenje kukuruza šećerca
svugde gde se gaji i kukuruz za zrno, čak i u planinskim
područjima. U kontinentalnim području, uz navodnjavanje,
može se gajiti kao drugi usev, posle ranog
krompira, ranih kupusnjača, uljane repice i sl.
Sl. Navodnjavanje kukuruza šećerca.
Mesto u plodoredu
Iako kukuruz podnosi sam sebe, za kukuruz šećerac se
preporučuje da se ne seje na isto mesto 2 do 3 godine.
>b>Potreba za hranivima i đubrenje
Kukuruz šećerac dobro reaguje na organsko đubrenje.
Preporučuje se 25 do 35 t/ha stajskog đubriva, ili 10 t/ha
živinskog đubriva, ali pre setve preporučuje navodnjavanje,
da se isperu nepoželjne soli. Na, hranivima srednjesnabdevenom zemljištu,
pre setve se primenjuje 80 do 100 kg/ha
P2O5 i 100 do 150 kg K2O, a ukupno je potrebna količina
azota 100 do 250 kg/ha. Trećina azota se primenjuje u vreme
setve, druga trećina posle 30 dana, a treća 50 dana posle setve.
Azot poboljšava dužinu i težinu klipa. Najveća potreba za
kalijumom je u vreme razvoja klipa.
Znaci nedostatka pojedinih hraniva
Nedostatak azota
Biljke su tanke, listovi bledozeleni, s crvenkastim žilama
i ivicama. U krajnjem slučaju, celi listovi pocrvene.
Na delovima klipa zrna se ne napune već ostanu štura već
u tehnološkoj zrelosti.
Sl. Simptomi nedostatak azota u ishrani kukuruza.
Nedostatak fosfora
Starije lišće je jednolično tamnoljubičasto, posebno u
početnoj fazi rasta. Kasnije se to može popraviti. Rast je
usporen, cvetanje kasni, oplodnja je slaba. Zrna su nepravilno
raspoređena na klipu, a na vrhu ih nema.
Sl. Simptomi nedostatak fosfora u ishrani kukuruza.
Nedostatak sumpora
Novo lišće je jednolično tamnožuto, a starije, na bazi,
crvenkasto.
Nedostatak kalijuma
Na starijem lišću pojavljuju se pegice na ivicama,
posebno pri vrhu, a mogu se proširiti na ceo list. Biljka
ima kraće internodijume i male klipove sa zašiljenim
vrhom.
Sl. Simptomi nedostatak kalijuma u ishrani kukuruza.
Nedostatak kalcijuma
Novo lišće izbija usukano i naborano pri vrhu, a može
ostati unutar plojke najbližeg starijeg lista. Tako, više listova
može biti međusobno slepljeno i deluju kao lestve.
Sličan simptom ima oštećenje od mraza, ali u tom slučaju,
lišće pocrveni.
Sl. Simptomi nedostatak kalcijuma u ishrani kukuruza.
Nedostatak magnezijuma
Na starijem lišću su žućkastobele pruge među žilama,
a na ivicama i vrhovima lišća pojavljuje se crvenilo, ljubičasta
boja i, na kraju, odumiranje, od vrhova.
Nedostatak gvožđa
Pojavljuju se hlorotične pruge među žilama mladog
lišča.
Sl. Simptomi nedostatak gvožđa u ishrani kukuruza.
Nedostatak cinka
Na stabljici su skraćeni internodijumi i crvenkasto
smeđe nodijumi. Na mladom usevu pojavljuju se beličaste
pruge na ivicama lišća. Moguće su pruge i između nervature,
ali samo na bazi lišća. Na metlicama je slab razvoj
antera, svilanje kasni, a oplodnja je slaba.
Simptomi nedostatak cinka u ishrani kukuruza.
Nedostatak bora
Na najmladem lišću su nepravilne bele pege koje se
spajaju u voštane pruge. Listovi su debeli, srednja žila
krhka, a internodijumi kratki. Metlica je nepravilna i uvijena,
a klip slabo oplođen.
Nedostatak mangana
Među nervaturom lišća pojavljuju se bele pruge koje,
u krajnjem slučaju, postaju smeđe, a tkivo odumire.
Izbor kultivara
Budući da su Sjedinjene Američke Države domovina i
najveći proizvođač kukuruza šećerca, najveći broj kultivara
(više od 2.000) potiče iz Amerike. Prvi hibridni
kukuruz šećerac selekcionisan je 1933. godina, a posle
toga dolaze sve brojniji. Danas se, gotovo isključivo,
koriste F1 hibridi. Glavni razlog toga je ujednačenost, što
omogućava jednokratnu berbu, u optimalnoj tehnološkoj
zrelosti. Prema dužini vegetacije, dobijeni su rani, srednjerani
i kasni F1 hibridi, od 64 do 95 dana do tehnološke
zrelosti. To je naročito važno u proizvodnji za preradu,
gde se, pored dinamike setve, koristi i više kultivara,
različite dužine vegatcije. Za kultivare je poželjna slabije
bujna, ali čvrsta stabljika, koja stvara što manje zaperaka
i omogućava veći broj biljaka po jedinici površine, a u
uslovima jačih letnjih pljuskova, ipak ne poleže. Poželjni
su cilindrični klipovi, na vrhu dobro zatvoreni. Rani kultivari
obično imaju kraće klipove dužine 12 do 16 cm, sa
12 do 16 redova, a srednjekasni i kasni, duže, 14 do 22 cm
i sa 14 do 20 redova.
Kod starijih kultivara preovladavala je bela boja zrna u
tehnološkoj zrelosti, a u poslednje vreme, preovladava
žuta boja, zbog većeg sadržaja beta karotena. Postoje kultivari
s dvobojnim zrnima (beli i žuti, nepravilno raspoređeni
na klipu).
Slike: Neki od hibrida kukuruza šećerca kiji se gaje kod nas i u okruženju.
sl.CHELENGER F1
Sl. SHEBA F1
Sl.ENTERPRISE F1
Sl.MADONNA F1
Sl.TASTY SWEET F1
Sl. RISING SUN F1
Za preradu je poželjno što duže zrno (duboko), koje se
bolje mehanički odvaja od oklaska. Kvalitet zrna kukuruza
šećerca prvenstveno zavisi od sadržaja šećera. U
endospermu se, primarno, deponuju šećeri, pretežno
glukoza, fruktoza i maltoza, a kasnije prelaze u skrob.
Odnos šećera i skroba u kukuruzu za zrno, u fiziološkoj
zrelosti, je 1:3, a u kod šećerca je taj odnos različit, ali
više u korist šećera. Nakupljanje šećera, kod kukuruza
šećerca, kontrolišu tri recesivna gena: su 1, se 1 i sh 2.
Kultivari s prva dva gena, obično se nazivaju standard, a
s trećim, superslatki. Gen su 1 uslovljava nakupljanje
šećera do 15% i vodotopivog glikogena do 35% od suve
materije. Fitoglikogen uslovljava kremastu konzistenciju
posle kuvanja. Ako je prisutan gen se 1, pospešuje se
nakupljanje šećera i usporava prelaz u skrob, a ne smanjuje
sadržaj fitoglikogena.
Uz prisutnost gena sh 2, povećava se sadržaj šećera,
naročito saharoze, do 50% suve materije zrna, ali se
smanjuje sadržaj fotoglikogena.
Superslatki kultivari, duže ostaju slatki posle berbe,
zbog veće početne količine šećera. U fiziološkoj zrelosti
imaju manje skroba, zato im je zrno jako naborano. Ove
grupe kultivara imaju i nepoželjne osobine. Kultivari s
genom se 1 imaju najtanji perikarp, ali manje kremasto
zrno, a kultivari sh 2 imaju čvršći perikarp i nisu kremaste
teksture. Međutim, mekoća zrna nije povezana s debljinom
perikarpa.
U proizvodnji šećerca za preradu, među kultivarima različitih
grupa, treba osigurati prostornu izolaciju od najmanje 75m, a do
kukuruza za zrno 200 m, da se izbegne pojava ksenija. (Oprašivanje
stranim polenom može izazvati nepoželjne promene u
obliku i kvalitetu zrna kukuruza šećerca.)
Sl. Loša oplodnja usled virusnih oboljenja.
Sl. Loša oplodnja izazvana napadom štetočina.
PROIZVODNJA KUKURUZA ŠEĆERCA
Priprema za setvu
Priprema zemljišta za kukuruz šećerac ista je kao i za
kukuruz za zrno. Duboka jesenje-zimska obrada, osigurava
dobru strukturu i zalihu vlage za prolećnu setvu. Kasniji
usevi mogu se sejati i posle ozimih i ranih prolećnih
kultura. U tom slučaju, zadovoljava pliće oranje (do 20
cm), uz dobru pripremu setvenog sloja.
Vreme i način setve
U kontinetnalnom području, setva se može početi u
drugoj polovini aprila, kad je temperatura zemljišta, na 5
cm dubine, viša od 10 0C. Pošto je dužina vegatacije, do
tehnološke zrelosti, kraća, može se sejati i kasnije, sve do
sredine jula. To je, zapravo, uobičajena praksa kod
proizvodnje za preradu, kada se u planu setve kombinuju
kultivari različite dužine vegetacije i dinamika setve, uz
primenu metode toplinskih jedinica. Tako je moguća kontinuirana
berba, od sredine jula, do sredine, ili kraja, oktobra.
Za svako proizvodno područje, i izabrane kultivare,
to treba ispitati, da se omogući efikasno korišćenje mehanizacije
za berbu i linija prerade.
Seje se na 3 do 5 cm dubine, u zavisnosti od tekstre
zemljišta, uz razmak redova od 60 do 90 cm, i razmak u redu
20 do 30 cm. U zavisnosti od razmaka setve, krupnoći i klijavosti
semena, potrebno je 10 do 20 kg semena po hektaru.
Mere nege useva
Za kukuruz šećerac se koriste isti herbicidi kao i kod
proizvodnje kukuruza za zrno. Uz međurednu obradu,
prema potrebi, koriguje se razmak biljaka u redu, dok su
biljke niže od 20 cm.
Za dobar vegetativni rast, a posebno u vreme metlicanja
i razvoja klipa, naročito je važna ravnomerna snabdevenost
vodom. U zavisnosti od edafskih i klimatskih uslova,
za dobar prinos kukuruza šećerca, potrebno je 3.000
d0 6.000 m3 vode po hektaru. Kod nedovoljne snabedevenosti
vodom, lišće se uvija. Ako se to događa samo u
podnevnim satima, to još nije kritično, ali ako tako
ostane ceo dan, svakako je potrebno navodnjavanje.
Mere zaštite od bolesti i štetočina prvenstveno se
odnose na upotrebu nezaraženog semena, a protiv kukuruznog
moljca, prednost imaju agrotehničke i biološke
metode.
Sl. Gajenje kukuruza šećerca pod folijom.
Berba i prinosi
Tehnološka zrelost kukuruza šećerca nastupa oko 20 dana
posle oplodnje. Zrna su potpuno formirana, a među redovima
nema nikakvog međuprostora. Ljuštika čvrsto prileže uz klip,
svila sasvim posmeđi i gotovo se sasuši, a u ruci, klip deluje
čvrsto. Na pritisak, među prstima, iz zrna izlazi mlečni sok. U optimalnom
tehnološkom zrenju, zrno ima 70 do 73% vode, odnosno
27 do 30% suve materije. Za preradu, tehnološko zrenje se
određuje različitim načinima, a najčešće tenderometrom ili teksturometrom,
koji mere tvrdoću zrna. Temperaturni uslovi u
vreme zrenja jako utiču na trajanje tehnološkog zrenja. Kod srednjih
dnevnih temepratura oko 16 0C, prihvatljiva tehnološka zrelost
traje oko 5 dana, a pri temperaturi od 29 0C, samo 1 do 2 dana.
Klipovi kukuruza šećerca za tržište, obično se beru
ručno zajedno s ljuštikom, ili se, istovremeno, čiste od
ljuštike i svile i otkidaju na bazi klipa. Da se postigne što
veći prinos, bere se 2 do 3 puta.
Za preradu, šeerac se bere mehanizovano. U tom slučaju,
bude 10 do 30% otpada, što ostaje na polju, pa se može koristiti
za siliranje ili zeleno đubrenje. Rani kultivari mogu dati
prinois 10 do 15, a kasni 16 do 20 t/ha. Randman zrna prema
oklasku može biti 55 do 70%. Posle berbe, kukuruz šećerac
se mora preraditi u najkraćem mogućem roku.
Dorada, pakovanje i skladištenje
Kukuruz šećerac najbolje je brati ujutru, dok je još
niža temperatura, i odmah ga otpremiti u zaklon. Da se
sačuva početni kvalitet, dobro je prethladiti ga ledenom
vodom. Time se, ujedno, sprečava da ljuštika povlači
vlagu iz zrna. Ljuštika, inače, dobro štiti klip i zrno, ali
sve treba usmeriti na to da se održi što niža temeperatura
i što veća vlaga. Klipovi očišćeni od ljuštike, mogu se
pakovati u PE film, uz vakuumsko pakovanje, i prodavati
u rashladnoj vitrini. Prethlađeni šećerac može se skladištiti
6 do 8 dana na 0 0C i pri 95% relativne vlažnosti vazduha;
3 do 5 dana na 5 0C, a samo 2 dana na 10 0C.
Sl.Vreme zrelosti i berba kukuruza šećerca.
www.Growing Sweet Corn, and other Garden Sites
Prof. dr Ružica Lešić, Povrcarstvo