FUTOŠKI KUPUS
BREND SRBIJE
ZAŠTIĆENA SORTA KOJOJ JE PRETILO
NESTAJANJE
U želji da na neki način podstaknu
proizvodnju upravo autohtonog kupusa koji
gaje, Futožani su pokrenuli inicijativu njegove
zaštite kod Zavoda za intelektualnu svojinu. Na
ovaj način zaštićena je sorta kojoj je pretilo
nestajanje a istovremeno je zaštićeni proizvod.
Futoški sveži i kiseli kupus" stekao zaštićeno
ime porekla. Udruženje "Futoški kupus"
dobilo je sertifikat Oznake geografskog porekla
za futoški sveži i kiseli kupus.
Turskim popisom iz 1578. godine prvi put u
istoriji se pominje proizvodnja kupusa u Futogu.
U 18. veku poljoprivreda se podiže na viši nivo,
a Futog se kao regionalni centar još više razvija.
Zahvaljujući trgovcima, futoški kupus stiže do
Bačke, Srema, Slavonije, dvora u Pešti i Beču. Futoški
kupus kao poznat proizvod zauzimao važno mesto
u asortimanu poljoprivrednih proizvoda ovog podneblja,
a izgradnjom puteva i prolaskom pruge kroz
Futog, stiže na tržište širom Evrope. Viševekovnim
gajenjem kupusa u futoškom ataru, formira se jedna sortna
populacija koja se po svojim kvalitetnim osobinama izdvaja
od drugih i samim tim određuje svoj izvorni naziv
„FUTOŠKI KUPUS“.
Geografski položaj, klima i sastav zemljišta presudni su
faktori u stvaranju ove od davnina poznate i nadaleko čuvene
sorte. Futoški kupus, kroz vekove, trpi određene promene
uslovljene klimatskim, prirodnim i ljudskim faktorima, ali je
sva svoja kvalitetna svojstva zadržao i do danas.
Osobine futoškog kupusa:
Pripada beloj vrsti kupusa,
srednje kasna i kasna sorta namenjena za kišeljenje i svežu
potrošnju, vegetacija duga od 110 do 140 dana od dana
rasađivanja. Optimalni rok za rasađivanje od 01. jula do 20.
jula, listovi rozete i spoljni listovi glavice su zelene boje sa
slabo naglašenom nervaturom. Glavica je blago spljoštenogovalnog
oblika, prosečna težina glavice je od 1,5 do 3,5 kilograma.
Niske kalorične vrednosti – 25 kilokalorija na 100
g svežeg kupusa, a 22 kilokalorije na 100 g kiselog
kupusa. Sadrži visok sadržaj mineralnih materija i esencijalnih
amino kiselina (lizin, metionin, cistidin). Takođe
ima visok sadržaj vitamina.
Kupus sadrži:
90% vode ; 5–10% suve materije,1-7%
šećera,0,6 do 7% belančevina,0,4 do 3,5% celuloze.0,3 do
1,9% pepela. Od mineralnih materija ima najviše: K, R,
Sa, Fe, Mg, J, Cu, S. Od vitamina ima najviše: C, A, B1,
B2, B6, B12, PP, P, K i novo otkriveni JU (U) – brasicin
koji sprečava pojavu čira.
Futoški kupus, poseduje značajna lekovita svojstva. Izuzetno
dobar u prevenciji od prehlade i gripa jer podiže imunitet organizma.
Leči kašalj i prehladu (melemi i čaj od kupusa). Podstiče i
pojačava rad želuca i peristaltiku creva. Deluje i sprečava pojavu
čira na želucu i dvanesto-palačnom crevu (brasicin). Sprečava
pojavu raka na želucu i dvanestopalačnom crevu (Se i celulozna
vlakna). Mineralne materije ubrzavaju metabolizam ćelija i cirkulaciju
krvi tako da se smanjuje krvni pritisak i pojava arterioskleroze.
Smanjuje holesterol u krvi. Povećava imunitet i
antibaktericidno dejstvo zbog prisustva eteričnih ulja u kojima se
nalazi S (sumpor). Poboljšava krvnu sliku, sadrži dosta kalcijuma,
koji pomaže u borbi protiv osteosporoze i kamena u bubregu.
Ubrzava sazrevanje apscesa i površinskih čireva .Sok od futoškog
kupusa i cvekle pročišćuju krv i smanjuje masnoću kože, leči akne
i bubuljice, rasol čisti jetru od otrova i alkohola leče mamurluk.
Leči modrice i podlive itd.
Futoški kupus predstavlja autohtonu povrtarsku kulturu čija se
proizvodnja smanjila tokom poslednjih decenija. Iako hibridne
sorte daju veću količinu proizvoda po jedinici površine, pa im je
savremena poljoprivreda, kao rentabilnijim, sve naklonjenija,
autohtone sorte, poput futoškog kupusa, imaju neke druge prednosti.
Reč je o većem udelu šećera, zatim vitamina C, kompleksa
vitamina B i magnezijuma, fosfora i drugih sastojaka. Futoški
kupus čine specifičnim i vrlo tanki i elastični listovi, sa slabije
izraženom nervaturom, za razliku od hibridnih vrsta. Više šećera
znači i bržu fermentaciju, odnosno kiseljenje kupusa, za šta je
potrebno ne više od 25 do 30 dana. Futoški kupus se razlikuje i po
izgledu od hibridnog, njegova glavica nije potpuno okrugla, već
blago spljoštena sa prosečnom težinom od 2,9 kilograma. Stablo,
ili kako narod kaže koren, dosta je kratko, a zasečena glavica je
bele do beložute boje. Futoški kupus se ne sadi svake godine,
potreban mu je plodored i može se kombinovati sa drugim kulturama,
s obzirom na to da se sadi krajem juna i početkom jula, a
sazreva polovinom oktobra. Iako je, dakle, mnogo zahtevniji u
pogledu gajenja od hibridnih sorti, sve to nadoknađuju njegova
izvanredna svojstva.
U sklopu oznaka geografskog porekla razlikuju se "ime
porekla" i "geografska oznaka". U ovočaju "futoški sveži i
kiseli kupus" zaštićen je kao "ime porekla", što je nešto složeniji
proces, jer se dovode u vezu ne samo prirodni i ljudski faktori koji
utiču na vanserijska svojstva nekog proizvoda, već je neophodno
i da se celokupna proizvodnja obavlja na jednom užem geografskom
području, što kada je reč o "geografskoj oznaci" nije
neophodno. Kod futoškog kupusa to geografsko područje predstavlja
mesna zajednica Futog, u blizini Novog Sada, gde se sve
odvija.
Da bi se postigli što bolji rezultati, dobar prinos,
kvalitetan izdrav proizvod, pri proizvodnji Futoškog
kupusa neophodno je proizvesti zdravo seme, zdrav
rasad i izvršiti kvalitetne agrothničke mere. Pri
proizvodnji semena prvi korak je odabir odgovarajućih
glavica. Pre trapljenja glavica sa korenom, savetujemo da
se izvrši dezinfekcija samih glavica i zemljišta gde će se
glavice trapiti. Utrapljene glavice dobro zatrpati da ne bi
došlo do izmrzavanja tokom zimskih meseci. U aprilu
mesecu, kad prođe opasnost od jakih mrazeva, glavice se
odgrću da bi cvetonosno stablo proraslo. Prvo cvetanje
počinje početkom maja a završava se u junu mesecu. U
ovom periodu neophodno je obezbediti uslove za dobro
oprašivanje i sprečiti štetno delovanje raznih insekata,
parazitnih gljiva i bakterija. Kako je Futoški kupus podložan
ukrštanju sa drugim vrstama kupusa i kupusnjačama,
preporucčujemo proizvodnju semena u izolovanom
prostoru (u kavezima). Zastupljena su tri načina
proizvodnje rasada. Proizvodnja na otvorenoj leji, kontejnerska
proizvodnja i proizvodnja hidroponijom u
zatvorenom prostoru. Predlažemo proizvodnju rasada
hidroponijom, jer se takvim načinom proizvodnje dobija
zdrav i kvalitetan rasad a u velikoj meri ovaj način
proizvodnjenje rasada smanjuje pojavu masovnih zaraza
izazvanih pojedinim patogenim mikroorganizmima što
ima za rezultat manju upotrebu fungicida .
Način uzgoja gajenja futoškig kupusa
Plodored je bitan preduslov za kvalitetnu proizvodnju.
Futoški kupus može da se gaji kao postrni usev (posle
mahunjača, krastavca, mladog krompira, trava i strnih
žita) i kao glavni usev bez pretkulture. Ne treba ga gajiti
na istom mestu tri godine a pri pojavi bolesti bar 4 do 5
godina. Ukoliko se gaji u intezivnom plodoredu ili samo
sa jednom godinom razmaka, potrebno je unošenje i zaoravanje
stajskog đubriva. Preporučujemo zimsko oranje
na dubinu od 25 do 30 cm ili letnje oranje (posle skidanja
preduseva) na dubinu od 20 do 25 cm. Prilikom đubrenja
zemljišta savetujemo da se izvrši analiza zemljišta da bi
se tačno odredile količine hraniva za postizanje odgovarajućeg
kvaliteta i prinosa. Futoški kupus nema gene
otpornosti na parazitne gljive i bakterije a napadaju ga i
razni štetni insekti. Na osnovu toga i zbog što zdravijeg
proizvoda preporučujemo biološke preparate uz dodatak
5% insekticida iz grupe piretroida za suzbijanje insekata
a za suzbijanje biljnih bolesti primenu određenih
agrotehničkih i higjenskih mera. Za uspešnu proizvodnju
Futoškog kupusa neophodno je konsultovanje stručnih
lica iz oblasti zaštite bilja.
www.futoskikupus.org