TEHNOLOGIJA NAVODNJAVANJA, OSNOVNI PRINCIPI U
PROJEKTOVANJU I IZBOR SISTEMA NAVODNJAVANJA
Proizvođači voća i povrća često nabavljaju i instaliraju sisteme
“kap po kap” samostalno, često ih kupuju kod firmi koje vrše samo
ulogu distributera, bez mogućnosti da izvrše edukaciju proizvođača i
daju im bar osnovne informacije kako, kada je već kupljen sistem, isti
pravilno namontirati, koristiti i održavati. Jedna od prvih greški u izvođenju
sistema “kap po kap” je izbor neodgovarajućeg, po pravilu manjeg,
prečnika razvodnog creva. Pri izboru prečnika razvodnog creva,
ako imamo dovoljnu količinu vode i pumpu velikog kapaciteta, treba
uvek postaviti maksimalni prečnik razvoda koji obezbeđuje korišćenje
punog kapaciteta pumpe. Proizvođači se često opredele za razvod
manjeg prečnika jer su i crevo, filter i fiting u startu jeftiniji, međutim,
kada je u pitanju veca plantaža sa vecom dužinom laterala, sa
pumpom velikog kapaciteta a malim prečnikom razvoda javljaju se
sledeci problemi:
- neravnomerno kapanje na početku i kraju reda, kao i na prvom i
zadnjem redu. To se direktno odražava na prinos i na prihod. Sa druge
strane na krajevima reda, gde je kapanje manjeg interziteta, lakše
dolazi do zapušavanja trake/laterala što se opet odražava na prinos i
rok trajanja sistema.
- parcijalno navodnjavanje, deo po deo plantaže, što zahteva
puno vremena i rada, a ako se navodnjava motornom pumpom imamo
veliku potrošnju goriva i ubrzanu amortizaciju pumpe. To su sve
nepotrebni troškovi.
Uvek treba razmišljati o činjenici da se razvodni sistem kupuje jednom
i da on treba da služi 10-15 godina i da ako razvod ne uradimo
kako treba onda 10-15 godina imamo probleme u radu i povećane
troškove u eksploataciji.
U sledećoj tabeli dati su prema prečniku cevovoda optimalni protoci
i maksimalna dužina trake/laterala sa protokom 10 i 8 l/h,m, koji
se mogu pustiti odjednom u rad:
Tabela:
Iz tabele se vidi da, ako hoćemo da imamo ravnomeran protok, na
razvod prečnika 2" možemo odjednom priključiti 1.670 m trake sa protokom
10 l/h,m ili 2.000 m trake sa protokom 8 l/h,m. Ako priključimo
veću dužinu od preporučene, sistem ce raditi, ali protok neće biti
ravnomeran.
Ne retko i pojedini distributeri/firme, u cilju sklapanja posla, proizvođačima
ponude "jeftiniju" varijantu, sa manjim prečnikom razvoda.
Ta varijanta, kroz povećan utrošak goriva i mnogo duže vreme potrebno
za navodnjavanje, već krajem prve sezone postane skuplja, a
razvod treba da služi 10-15 godina.
Treba znati da su maksimalne dužine kapajućih traka za protok od
10 l/h.m oko 100m, za protok od 7 l/h.m 180-200 m i za protok od 4 l/h.m
oko 300m. Na većim dužinama javiće se neravnomernost.
ZAPUŠAVANJE SISTEMA NAVODNJAVANJA
Glavni problem kod sistema navodnjavanja je zapušavanje. Na
problem zapušavanja utiču 4 faktora: kvalitet vode, izbor kapajuće
trake/laterala, projektovanje i način rada koji je direktno u vezi sa projektovanjem.
Princip je da se koristi traka sa što većim protokom ukoliko voda
sadrži više krečnjaka, gvoždja i sitnih čestica peska i ukoliko se
koriste vodotopiva đubriva lošijeg kvaliteta, koja se ne rastvaraju brzo
i 100%. Uvek je sigurnije filtraciju raditi disk filterom nego mrežastim.
Sl. 1 Kod kvalitetnog kapljača kapaciteta 2 l/h jasno se vidi da
i pored naslaga gvožđa i kamenca u traci ulazne rupice
kapljača nisu zapušene ni posle 2 godine rada!
Korišćenjem mrežastog filtera, ako je pumpa "jaka" a prečnik razvoda
manji od potrebnog, brzina strujanja vode može biti tako velika da
dovede do probijanja i čelične mrežice ako se u vodi nađe zrnce
peska. To posle dovodi do zapušavanja.
Kada je u pitanju izbor trake proizvođači treba da znaju da je uvek
bolje da se navodnjavanje izvrši za kraće vreme. Korenovom sistemu
pored vode treba i vazduh (aeracija), međutim, dok traje navodnjavanje,
odnosno dok zemljište usvaja vodu, nemoguće je da istovremeno
usvaja i vazduh. Zato, u principu, treba birati traku većeg
kapaciteta. Treba voditi računa da se i ne pretera sa kapacitetom
trake, jer se NE SME dozvoliti kod srednje i teže vodopropusnih
zemljišta veće prostiranje vlage po površini nego u dubinu.
U svetu postoje dve koncepcije rešavanja kapajućih traka. Jedna
je sa trakama koje imaju kapanje kroz lavirintski sistem napravljen u
samoj traci, na sredini ili sa strane, a druga koncepcija je sa trakama
koje imaju u sebi ugradjen kapljač. Trake bez kapljača su dobra
rešenja kada proizvđjači imaju čistu vodu i filtere finoće 150 mesha.
Ako voda ima gvožđa, kamenca i sitnih čestica peska, bolje je koristiti
trake sa kapljacima. U Tavankutu, gde su vode lošeg kvaliteta,
proizvođači su proteklih 5-6 godina testirali trake sa i bez kapljača od
nekoliko proizvođača i uvek su otpornije na zapušavanje bile trake
sa kapljačima.
Kada se bira traka sa kapljačima treba znati da ravnomernost
kapanja zavisi od dužine kapljača. Trake sa dužim kapljačima su sigurno
skuplje ali je kod njih kapanje ravnomernije i o tome treba voditi
računa, pogotovo kod proizvodnje na otvorenom, gde su po pravilu
redovi mnogo duži nego u plastenicima.
Za dobar rad sistema, bez zapušavanja, veoma je bitno da u sistemu
imamo radni pritisak koji je preporučio proizvodjač trake/laterala. Treba
znati da to nije radni pritisak na pumpi već pritisak u lateralu.
U lateralu je uvek pritisak manji nego na izlazu pumpe. Razlika je
utoliko više izražena ukoliko je sitem navodnjavanja veći, ukolko je
dužina razvoda veća i ukoliko je prečnik razvodnog creva manji. Za
trake radni pritisak je najčešće 1 bar a za tvrde laterale zavisi od vrste
kapljača.
Sl. 2 Primeri traka bez i sa kapljačima.
TEHNOLOGIJA NAVODNJAVANJA
Za dobar prinos veoma je bitno da se navodnjavnje vrši pravilno.
Ako
pricčmo o proizvodnji na otvorenom i u plastenicima na zemlji, na
terenu su često prisutne greške da proizvođači navodnjavaju svaki
dan po malo. Pogotovo su greške izražene kada se koriste trake sa
emiterima na 10 do 15cm. Tada se vlaga brzo sastavlja po površini i
proizvodači u kratkom vremenskom intervalu završavaju navodnjavnje.
Ako je i traka uz to još malog kapaciteta, u takvim slučajevima
vlaga se spusti u dubinu max 15-20cm, što nije dovoljno za pravilan
razvoj korenovog sistema i postizanje visokih prinosa. Manje greške
u tehnologiji navodnjavanja i bolje prinose ostvaruju proizvodjači koji
koriste traku sa kapljačima na 20 ili 30cm ali sa velikim kapacitetom
samog kapljača. Oni navodnjavaju duže, čekajući da se vlaga sastavi
po površini, a na taj način obezbedili su da se vlaga spusti u dubinu
50, 60 i više cm i obezbedili su da biljka crpi hranu i iz dubinskih slojeva
zemljišta. Automatski ti proizvodjači ostvaruju veće prinose.
Kada se u fazi rasta i razvoja biljke obezbedi vlaga na dubinu od 50,
60 i više cm onda ne treba navodnjavati nekoliko dana. Sušenjem površinskog
sloja zemljišta i svakodnevnim povećavanjem dubine suvog sloja, žilice
korenovog sistema koje su na površini tla i koje su ostale na suvom
"jure" u dubinu za vlagom. Na taj način se obezbeđuje razvoj korenovog
sitema u dubinu i veliki prinos. Normalno, u fazi pred i tokom plodonošenja
navodnjava se češće. Na sledećim slikama se vidi paradajz navodnjavan
sa trakom malog kapaciteta i tehnologijom "svaki dan po malo" i
paradajz navodnjavan trakom sa kapljacima velikog protoka i po tehnologiji
"ređe a obilno".
U prvom primeru, sa automatikom u navodnjavanju, ostvareni su
prinosi 3-4kg po struku jer je korenov sistem loše razvijen. U drugom
primeru je bez automatike ostvaren prinos od 15kg po struku. Vidi
se da je vrh korenovog sistema zakinut, i jasno je da pravilnim navodnjavanjem
i dobrom trakom korenov sistem može da se razvije i do
metar u dubinu.
TEHNOLOGIJA PRIHRANE
Veoma je važno pravilno vršiti i prihranu. Kroz sistem kap po kap
najčešće se koriste vodotopiva đubriva. Greške koje se javljaju na terenu
u tehnologiji prihrane ogledaju se u tome da se prihrana odvija relativno
retko i pogrešno. Kada kažemo relativno retko mislimo na to da proizvođači
često kažu da nemaju novca za đubriva da bi kroz svako navodnjavanje
davali i hranu. Ako ste planirali da tokom sezone prihranjujete sa npr.
100 kg đubriva i da tu prihranu date 5 puta po 20kg, a tokom vegetacije
vršićete, na primer, 20 puta navodnjavanje, bolja varijanta za biljku i za prinos
je da se predviđena količina đubriva rasporedi tako da se svaki put
uz navodnjavnje izvrši prihrana sa po 5 kg đubriva. Kao što i čoveku odgovara
da se redovno hrani i poji, isto odgovara i biljkama jer su i one živa
bića. Princip kod prihrane je da se 3-5 puta navodnjava i istovremeno
prihranjuje a da se zatim jednom navodnjava samo čistom vodom, da
bismo isprali zemljište i smanjili EC vrednost, odnosno da bismo poboljšali
usvajanje hranljivih elemenata.
U toku samog navodnjavanja ima više teorija vezanih za način
prostiranja elemenata u zemljištu, ali u principu odlični rezultati se
postižu kada prihranu vršite na sledeći način: Uključiti sistem i startovati
sa čistom vodom dok se sitem napuni i radi oko 5 minuta. Zatim
se uključuje prihrana i podesi se na ventilu brzina usisavanja rastvora
tako da prihrana traje koliko i navodnjavnje i na kraju se ispere sistem
onoliko vremena koliko je trajalo i punjenje plus oko 5 minuta. Ne preporučujemo
prihranu ni na početku ni na kraju ni na sredini navodnjavanja,
već tokom celog ciklusa. Tako će hranu dobiti i žilice korenovog
sistema koje su pri vrhu zemljišta, u sredini i u najdubljim slojevima.
KONCENTRISANO KAPANJE
U uslovima kada se radi proizvodnja bostana, tikvica i slično, gde
je sadnja biljaka na 1m i više, u praksi je odlične rezultate dalo koncentrisano
kapanje. Traka/lateral ima 2, 3 ili više kapljaca skoncentrisanih
oko same biljke. Sa ovim trakama/lateralima ostvaruju se
značajne uštede u proizvodnji, biljke snažnije startuju, dobijaju se veći
prinosi, bolji kvalitet proizvoda i ranije dospeće što je u ranoj proizvodnji
izuzetno važno.
Na kraju bi proizvodačima, bez obzira koju vrstu trake/laterala
koriste u proizvodnji, dali preporuku da za prevođenje elemenata
zemljišta iz nepristupačnog u pristupačni oblik, povećanje imuniteta
biljaka i povećanje prinosa za 20-30% koriste huminsku kiselinu.
Posebna pogodnost huminske kiseline na zakišeljenim zemljištima je
što ona popravlja i pH vrednost. Huminska kiselina se može koristiti i
folijarno i preko sistema “kap po kap”.
Mile Radisavljević
“ATP IRRIGATION” Beograd,
011 26 666 62