MEHANIZACIJA I OPREMA ZA PROIZVODNJU POVRĆA NA MANJIM POVRŠINAMA
Povrće koje se proizvodi na manjim površinama na
otvorenom prostoru je namenjeno za upotrebu u
svežem stanju i za potrebe daljnje prerade. Dominantna
je proizvodnja povrtarskih vrsta koje su prikladne
za ručnu berbu uz veće angažovanje ljudskog rada. Povećanje
prinosa i ekonomičnosti proizvodnje uz smanjenje
utroška ljudskog rada moguće je ostvariti intenziviranjem
proizvodnje i korišćenjem savremenih mašina.
Mašine za osnovnu obradu
Osnovna obrada zemljišta u povrtarskoj proizvodnji se
vrši uglavnom raonim plugovima a upotrebljavaju se i
diskosni plugovi, razrivači, freze i podrivači. U našim
uslovima najviše su zastupljeni plugovi ravnjaci, ali zbog
svojih prednosti treba da se koriste obrtni raoni plugovi.
Radom obrtnih plugova površina parcele ostaje ravna bez
slogova i razora čime se omogućava lakše, kvalitetnije i
brže izvođenje dopunske obrade zemljišta.
Mašine za formiranje gredica
U cilju intenziviranja njivske proizvodnje pojedine
vrste povrća osim na ravnim površinama mogu da se gaje
i na gredicama, čime se omogućava ravnomerniji rast i
sazrevanje povrća. U sistemu gajenja na gredice, točkovi
traktora, priključnih mašina i kombajna idu kroz jarkove,
pa se izbegava oštećenje i gaženje biljaka.
Mašine za formiranje gredica u jednom prohodu
formiraju gredicu. Noževi rotofreze koji se nalaze na
prednjem delu mašine usitnjavaju zemljište, a zubljeni
valjak sa prstima grudve dodatno usitnjava, uz istovreneno
ravnanje i sabijanje gornjeg sloja zemljišta.
Slika: Mašina za formiranje gredica.
Konačan oblik gredice kod nekih izvedenih rešenja se
daju limovi uz stabilizaciju površine gredice. U zavisnosti od
modela mašine širina gredice iznosi 1,25-1,70 m, a visina 15-20 cm.
Postoji mogucnost i za formiranje dve ili tri mini
gredice postavljanjem dodatnih limova. Potrebna snaga
motora traktora za formiranje jedne gredice je 25-40 kW.
Slika: Jagode na visokim gredicama.
Za proizvodnju špargle
i jagoda potrebno je
formirati visoke gredice
visoke 40-50 cm, u osnovi
širine 110-140 cm i
45-75 cm u gornjem delu.
Mašina za formiranje visoke
gredice pomoću dve
rotofreze postavljene uzdužno.
Od iskopanog zemljišta
se formira gornji
rastresiti deo gredice. Stabilizacija
stranica i gornje
površine vrši se pomoću
stabilizujućih limova. Potrebna
snaga motora traktora
za rad sa ovakvim mašinama
iznosi 65 kW.
Mašine za setvu
Konstrukcija mašina za setvu mora biti prilagođena
osobinama semena povrtarskih kultura koje je vrlo često
sitno i sa slabim i neujednačenim nicanjem. Izuzimanje
semena se vrši mehaničkim ili pneumatskim setvenim
mehanizmom. Sejalice za povrtarske kulture treba da
zadovolje stroge kriterijume po pitanju razmaka u redu,
između redova, setvu u pojedinačne redove, udvojene
redove ili trake, setvu na gredicama ili bankovima. Za
setvu na malim površinama koriste se standardne višeredne
sejalice, ali postoji potreba i za jednorednim sejalicama
na manuelni pogon.
Mašine za sadnju
Sadnja rasada na manjim površinama treba da se izvodi
mehanizovano čime se postižu veći učinci po svakom radniku
u odnosu na ručnu sadnju. Mehanizovanom sadnjom
se postiže tačniji raspored biljaka unutar i između
zasadenih redova i ujednačenija dubina setve u odnosu na
ručnu setvu, što je osnovni preduslov za lakše izvođenje
radnih operacija u toku nege i mehanizovane berbe biljaka.
Za sadnju rasada na malčovanim površinama mora se
koristiti specijalna konstrukcija otvarača rupe koji je
najčešće u obliku kljuna.
Slika: Mehanizovana sadnja rasada na malčovanim površinama.
Mašine za nastiranje zemljišta
Slika: Mašina za nastiranje zemljišta.
Slike 1 i 2: Postupak nastiranja zemljišta.
U biljnoj proizvodnji razlikujemo tri vrste materijala
koji se koriste za nastiranje (malčovanje) zemljišta: plastične
folije (filmovi), malč papir i organski materijali
kao što su usitnjena slama i kompost. Opravdanost korišćenja
plastične folije se ogleda u: sprečavanju razvoja
korova, poboljšanju dejstva zemljišnih fumiganata na
bolesti, korove i kontrolu nematoda, smanjenju truljenja
korena, smanjenju isparavanja vlage iz zemljišta, sprečavanju
erozije zemljišta i dobijanju cistijeg i kvalitetnijeg
povrća. Gajenje povrća uz neposredno pokrivanje biljaka
osigurava bolje mikroklimatske uslove što znači brže i
ujednačenije nicanje, razvoj i plodonošenje uz postizanje
boljeg kvaliteta povrća i većih prinosa. Nastiranje
zemljišta može da se vrši pre, istovremeno ili nakon setve
ili sadnje.
Pri izvođenju nastiranja zemljišta na ispitivanim
lokacijama (Ada, Bečej, Perlez Gardinovci, Kovilj, ...)
postignut površinski učinak 0,3-0,4 ha/h, uz angažovanje
od 3,5-13,3 radnik h/ha ljudskog rada. Bajkin, (1997)
navodi da je pri istovremenom nastiranju zemljišta i setvi
krastavca sa dvorednom mašinom DIV-2 postignut
površinski učinak od 0,3 ha/h uz angažovanje 10,0 radnik
h/ha, a pri istovremenom postavljanju dve trake folije i
setvi četiri reda kukuruza šećerca postignut je površinski
učinak od 0,7 ha/ha uz angažovanje 11,2 radnik h/ha.
Istovremeno sa formiranjem gredica, može vršiti nastiranje
zemljišta, polaganje creva za zalivanje i lokalno
unošenje insekticida pomoću depozitora.
Pokrivanje povrća
U cilju proizvodnje ranog povrća u novije vreme se primenjuje
mehanizovano pokrivanje biljaka folijom i to sa
i bez noseće konstrukcije. Mehanizovano pokrivanje biljaka
sa korišćenjem noseće konstrukcije podrazumeva
primenu folije i lukova (metalnih, plastičnih ili drvenih)
pri čemu se formiraju niski i srednji tuneli različitih
dimenzija.
Slike 1 i 2: Postavljanje tunela iznad zasađenih biljaka.
Mašina za formiranje tunela formira tunel širine od
600-2000 mm i visine od 400-1000 mm. Mehanizovano
pokrivanje povrća bez noseće konstrukcije se izvodi
istovremeno sa sadnjom ili naknadno posle obavljene
setve ili sadnje. Sakupljanjem polimernih materijala
nakon upotrebe (folija za prekrivanje objekata i biljaka i
filmova za nastiranje zemljišta) i njihove prerade, dobijaju
se vrlo vredne sekundarne sirovine.
Mašine i oprema za proizvodnju rasada
Proizvodnjom povrća putem rasada je moguće
uspešno gajenje toploljubivih vrsta u kontinentalnim
uslovima, jer se skraćuje vreme potrebno za rast biljke na
otvorenom polju. Rasad se proizvodi u zaštićenom prostoru
ili u otvorenoj leji, s tim da rasad može biti “golih
žila” ili sa grudvom zemlje (proizvodnja u saksijama,
hranjivim kockama, “džifi” saksijama, kontejnerima i
plastičnim vrećicama).
Sterilizacija zemljišta predstavlja jednu od najznačajnijih
fitosanitarnih mera pri višegodišnjoj uzastopnoj
proizvodni rasada na istoj površini. Izvodi se u cilju uništavanja
parazita, mikroorganizama, insekata, nematoda i
semena korovskih biljaka. Sterilizacija se izvodi hemijski
ili termički. Savremeni trendovi u proizvodnji povrća daju
prednost termičkom tretiranju zbog izbegavanja upotrebe
štetnih hemijskih sredstava i mogućnosti brze plodosmene
povrtarskih kultura. Traktorski nošeni uređaj za
parnu sterilizaciju zemljišta na otvorenom polju proizvodi
100 kg/h pare i omogućava dezinfekciju 20-30 m2/h
zemljišta na dubini od 7-15 cm, pri čemu je utrošak goriva
za proizvodnju pare oko 8 kg. Proizvodnja rasada može da
se odvija na prirodnom zemljištu ili na pripremljenom
supstratu.
Slike 1 i 2: Traktorski nošeni uređaj za parnu dezinfekciju
zemljišta na otvorenom polju.
Supstrat je najcešće sastavljen od više komponenti
organskog ili neorganskog porekla (zemlja, pesak, kompost,
stajnjak, perlit i dr.). Pri proizvodnji i pripremi supstrata
mora se strogo voditi računa o vlažnosti, poroznosti,
homogenosti, sadržaju hraniva. Priprema supstrata
podrazumeva sledeće tehnološke operacije: prekopavanje
i mešanje, sitnjenje, prosejavanje, dezinfekcija i formiranje
hranjivih kocki ili punjenje kontejnera supstratom.
Mašina za proizvodnju hranljivih kocki, ima usipni
koš u koji se usipa supstrat. Pomoću trakastog transportera
i graničnika formira se sloj određene debljine i
dovodi se do prese, gde se vrši sabijanje supstrata pomoću
izmenljivog rama (matrice) i formiraju kocke dimenzija
od 2,5x2,5 cm do 10x10 cm. Učinak mašine je od 2700-72000 kom/h
zavisno od brzine trake i dimenzija kocki.
Setva se može izvesti i u kontejnere. Kontejneri se razlikuju
u pogledu materijala, dimenzija, broja i oblika ćelija,
i moraju zadovoljiti sledeće zahteve: otpornost na
mehaničke udare i na statičko naelektrisanje, da se
mogu lako slagati, da imaju otvore na dnu ćelije, da se
lako peru i da se proizvode od materijala koji se može
reciklirati. Dimenzije kontejnera su: dužina od 500-600
mm, širina od 300-400 mm i visina do 80 mm. Veličina i
oblik ćelija u kontejneru zavisi od vrste biljke i kreće se
od 15-800.
Setveni sto za usejavanje semena povrća u kontejnere
znatno ubrzava proces usejavanja i postiže se visok stepen
preciznosti setve. Usejavanje semena se vrši pod
dejstvom podpritiska. Postignuti učinak do 150 kontejnera/h
je ostvaren ručnim punjenjem kontejnera sa supstratom
i prekrivanjem zasejanog semena. Ovakvo rešenje
je namenjeno proizvođačima koji proizvode rasad za
svoje potrebe, dok se za potrebe velikih proizvođača rasada
koriste automatske linije mašina.
Mašine za negu
Briga za zaštitu životne sredine, zaustavljanje daljeg
zagađenja poljoprivrednog zemljišta i želja za proizvodnjom
zdravstveno bezbedne hrane, uslovili su razvoj
mašine za izvođenje mehaničke zaštite biljaka, tzv.“Biokolektor”.
Princip rada mašine je zasnovan na oduvavanju
krompirove zlatice i njenih larvi sa biljke i njihovo
usisavanje u prihvatne posude. Prihvatne posude se
prazne u veće posude i ostavljaju izvesno vreme da odlete
sakupljeni korisni insekti. Radna brzina mašine iznosi do
6 km/h, pri čemu je efikasnost prikupljanja oko 95% za
odrasle jedinke i 85% za larve. Za hemijsku negu povrtarskih
kultura potrebno je koristiti u većoj meri hidropneumatsku
prskalicu koja u odnosu na standardnu
prskalicu bolje nanosi pesticide na lice i naličje lista biljaka
i bolje prodire zaštitno sredstvo do donjih delova
biljke.
Ubiranje povrća
Ubiranje povrtarskih kultura može da se izvodi polumehanizovano
ili mehanizovano.
Mašine za polumehanizovanu berbu su u obliku platformi
i mogu biti samohodne, vučene ili nošene. Koriste
se za berbu plodovitog i lisnatog povrća namenjenog pre
svega za korišćenje u svežem stanju (paprika, krastavac,
paradajz, kupusnjače,
bostan, zelena salata,...).
Primenom ovih mašina
obezbeđuje se očuvanje
kvaliteta ubranih plodova,
veći učinci i mogućnost
višekratne berbe.
Pri mehanizovanom
ubiranju povrtarskih
kultura na manjim površinama
racionalno je
koristiti mašine pomoću
kojih se može ubirati
više kultura. Mašina
koja se može adaptirati
za mehanizovano ubiranje:
mrkve (sa i bez
lišća), mirođije, praziluka,
celera, belog luka,
crnog luka, spanaća,
salate, kupusa, karfiola,
cvekle, rotkvice, šećerne
repe, Iz kabine traktora
je omogućena automatska
kontrola i regulacija
radnih delova
mašine. Hidrostatička
pumpa se pogoni od
PVT. Potrebna snaga
motora traktora za rad
sa ovim kombajnom
iznosi 48 kW.
Samohodni kombajn
za ubiranje jednog reda
boranije sa uzdužno postavljenim
beračkim rotorom
se oslanja na tri
točka.
Točkovi se pogone pomoću hidromotora, čime je
omogućena kontinualna promena radne brzine i moguće
je ostvariti maksimalne radne učinke. Pogon i izbor režima
rada beračkog rotora i uredaja za čišćenje se takođe
vrši hidraulički i ostvaruje se maksimalna efikasnost pri
ubiranju i čišćenju. Snaga vazdušno hlađenog motora je
29 kW, a učinak preko 1 ha/dan.
Slika: Mehanizovano vađenje krompira.
Slika: Mehanizovana berba paradajza.
Slika: Mehanizovana berba salate.
Dorada povrća
Posle ručne, polumehanizovane ili mehanizovane berbe
povrće treba dovesti u stanje prikladno za industrijsku
preradu ili za iznošenje na tržište u svežem stanju. Vibracioni
sto za čišćenje ubranih mahuna boranije odvaja
zemlju, kamen, polomljene i nestandardne mahune na taj
način što one propadaju izmedu dve čelične rebraste
površine. Dva radnika stoje sa strane i vrše dodatno
čišćenje. Za kvalitetan rad stola potrebna je ravnomerna
doprema mase. Još ravnomernija raspodela se postiže
pomoću četke koja ima mogućnost promene učestalosti
obrtanja. Sto za sortiranje je opremljen elektromotorom
snage 0,37 kW.
Slika: Pranje i priprema mrkve za dalju preradu.
Zaključak
Postoji potreba za mehanizovanim izvođenjem svih
operacija u proizvodnji na manjim površinama jer se na
taj način omogućuje kvalitetnija, brža i ekonomičnija
proizvodnja. U radu su navedene grupe mašina koje su od
izuzetnog značaja za intenzivnu povrtarsku proizvodnju.
Na svetskom tržištu postoji veliki broj proizvođača koji
nude veliki broj mašina za manje posede. Domaća industrija
takođe bi trebalo da se više uključi u osvajanje i
proizvodnju ovih mašina.
Tekst dobijen od:
Revije “AGRONOMSKA SAZNANJA”