Sadnja, Nega zasada, Navodnjavanje,
Suzbijanje korova, Rezidba, Berba,
Čuvanje i Transport maline
Nastavak teksta...."Gajenje maline".
Sa pripremom zemljišta treba krenuti što ranije u proleće.
Višegodišnje površinske useve ostavljene preko
zime treba uništiti herbicidom širokog spektra. Za primenu
tehnike sistemskog uništavanja preostalog busenja
(sodizacija) neophodno je oformiti redove. Leje isto tako
treba formirati u isto vreme. One treba da budu 25 - 30 cm
visoke i 1,2 - 1,8 m široke pri osnovi. Formiranje ovakvih
leja posebno je pogodno kod teških i vlažnih zemljišta, jer
omogućava adekvatnu drenažu.
Poželjno je da sadne leje budu ujednačene, što
podrazumeva uzoravanje, tanjiranje ili drljanje i freziranje,
da bi se usitnili krupniji busenovi.
U zavisnosti od obrade zemljišta tokom prethodnih
sezona neke od ovih operacija mogu se izvesti u jesen pre
sadnje. Redove je najbolje postaviti u pravcu sever - jug
kako bi se obezbedila maksimalna izloženost suncu, ili u
pravcu duvanja vetra, zbog bolje ventilacije i protoka
vode. Vrlo je verovatno da se ne mogu ispuniti oba ova
uslova, stoga odgajivač mora da zaključi koji će od ova
dva faktora stvarati više poteškoća na datoj parceli.
Slika: Gajenje maline na uzdignutom banku.
Slika: Gajenje maline na malč foliji.
SADNJA
Mladi izdanci koji su prošli kroz period zimskog
mirovanja koriste se za sadnju crvene maline. Oni se
preuzimaju kao zelene sadnice sa golim korenom i mogu
se zasaditi u proleće kada je zemljište spremno za obradu.
Sadnja se može obaviti i u jesen, mada je, generalno,
manje uspešna od prolećne sadnje u regionima sa hladnijom
klimom. Jesenja sadnja podrazumeva intenzivno
malčiranje kako bi se izbegle ekstremne temperature
zemljišta i promene u stepenu vlažnosti zemljišta tokom
zime, koje za posledicu mogu imati podizanje i spuštanje
zemljišta i uginuće biljke.
Slika: Priprema za sadnju maline na postavljenoj malč foliji.
Mlade izdanke treba posaditi na istu dubinu na kojoj su
bile pre presađivanja. Koren treba položiti u jamić koji
treba da je neznatno dublji od jamića u rastilu. Izdanak
sadnice treba orezati do visine od 12 cm i zaliti.
Korenove reznice se takođe mogu koristiti za sadnju.
One se mogu odgajiti u rasadniku i rasaditi u rano proleće,
kada izdanci dostignu visinu 12 – 20 cm. Kod ove vrste sadnica
zalivanje može biti problematično, jer su korenove
reznice zelene i lako mogu da uvenu. Kao alternativa, delovi
korena prečnika ne manjeg od 25 mm i promenjive dužine
mogu se postaviti neposredno u leju duboku oko 7,5 cm i sa
oko 60 g podloge po ogrtaju ili po dužnom metru.
Slika: Gajenje maline u otvorenom plasteniku.
Zelene reznice dobijene iz kulture tkiva treba zasaditi
kao rasadu pošto prođe opasnost od pojave mrazeva.
Drvenaste reznice koje su prošle kroz period mirovanja
mogu se zasaditi i ranije. Korenov sistem treba pokriti sa
2 cm zemlje i dobro utabati kako bi koren dobro prionuo
za zemlju. Sadnice dobijene iz kulture tkiva imaju niz
prednosti, ali isto tako pokazuju osetljivost na herbicide.
Najbolji način da se sadnice iz kulture tkiva prime jeste da
se po sadnji zemlja dužinom brazde prekrije slojem
slame, u svrhu malčiranja, u godini sadnje.
Treba imati na umu oštećenja koja prouzrokuju poljski
miševi. Ovo ne samo da je dobro za suzbijanje korova,
vec omogućava brži rast izdanaka, raniji i viši prinos u
prvoj sezoni. Neophodna je primena navodnjavanja, a
organski malč treba odstraniti po dolasku nižih tempreratura
u oktobru.
NEGA ZASADA U GODINI SADNJE
NAVODNJAVANJE
Uspešno postavljanje zasada zahteva adekvatno
navodnjavanje kojim se obezbeđuje zadržavanje 50%
vode u zemlji tokom prve vegetacije. Preporučuje se sistem
zalivanja u tankom mlazu i trebalo bi ga postaviti
pre sadnje. Kasnije se može pridodati donjem delu
naslona, kako bi se sistem očuvao. Kontrola vlage u
zemljištu najbolje se vrši tenziometrom.
PRIHRANA SADNICA
U godini sadnje veštačko đubrivo treba primeniti u
neznatnoj meri. Nanesite 28 – 39 kg azota po hektaru 4
nedelje po sadnji. Prednost se daje kalcijum-nitratu (kalcijumova
so) ili nekom veštačkom đubrivu koje je
rastvorljivo u vodi, s obzirom na to da đubriva u prahu
mogu da “sagore” mlade sadnice (260 kg/ha kalcijumove
soli obezbeđuje 39 kg/ha čistog azota). Procenat azota u
drugim konvencionalnim
veštačkim
đubrivima
dat je u tabeli.
Tabela: Procenat azota u đubrivima
Ne zaboravite
da količinu veštačkog
đubriva
treba da izračunate
samo za površinu
redova (leja) sa
zasadima (ako je
prosečna širina leje
sa zasadom 1,5 m a
između redova ste
ostavili 3m rastojanja,
onda vam
treba približno 1/3
od količine đubriva
koju biste upotrebili za čitav hektar). Kod jednorodnih
vrsta maline potrebno je primeniti drugo đubrenje u
avgustu. Ispitivanjem zemljišta može se utvrditi da primena
veštačkih đubriva nije neophodna u godini sadnje,
naročito na težim zemljištima.
SUZBIJANJE KOROVA
Kod sadnica dobijenih iz kulture tkiva prvih 6 – 8
nedelja primenite malč, a ne herbicide. U godini sadnje
obično se javlja potreba za plitkom obradom zemljišta
oko sadnice, kako bi se izbegla upotreba herbicida i
napredovanje korova. Pre pojave korova, zelene sadnice
sa golim korenom se mogu kasnije u toku vegetacije tretirati
napropamidom i/ili malom dozom simazina šest
meseci nakon toga, po uputstvu proizvodača. Herbicid
setoksidim se može koristiti nakon pojave korova. Ne
zaboravite da dodate adekvatnu dozu uljanog koncentrata,
u suprotnom setoksidim neće dati zadovoljavajuće rezultate.
Pokušajte da održite bez korova 0,9 m prostora u
redu. Malč ne bi trebalo primenjivati u prvoj godini po
sadnji, jer se malčiranjem može stimulisati trulež korena.
ODRŽAVANJE MEĐUREDNOG PROSTORA
Uobičajeno je da međuredni prostor ostane nezasađen
i oslobođen od korova, a održava se tokom godine sadnje
do kasnog leta i rane jeseni kada se na njemu mogu zasaditi
višegodišnji ili sezonski usevi. Zasađivanje površinskih
useva usporava rast korova, umanjuje eroziju i odvod
hemijskih materija iz zemljišta i suzbija pojavu određenih
bolesti i štetočina. Površinski usevi takode utiču na
poboljšanje kvaliteta zemljišta i povećanje organskih
materija i, generalno, doprinose održavanju i privlačnijem
izgledu malinjaka.
Mešavina združenih useva (trave roda Festuca (vijuk),
višegodišnja ražna trava (Lolium perenne) i prava livadarka
(Poa pratensis) najbolja su kombinacija koja
obezbeđuje dugotrajnost zemljišta, nisku potrošnju
hranljivih materija i vode i lako održavanje višegodišnjih
useva, iako se vijuk, detelina ili obična trava mogu sejati
samostalno. Treba se truditi da višegodišnji usevi ne zađu
u red sa tendencijom preuzimanja vode i hranljivih materija
od žbuna maline. Površinske useve treba redovno kositi
kako bi se ovo sprečilo.
Sezonski površinski usevi, kao što su raž, ražne trave i
jecam, takođe se svake godine mogu posejati između
redova, i tada služe kao prirodni malč. Pre ponovne setve
u narednoj godini ovi se usevi mogu plitko posejati, kako
bi se izbegla eventualna oštećenja korenovog sistema
maline.
Slika: Zasad maline - mešavina združenih useva (trava).
POSTAVLJANJE NASLONA JEDNORODNE SORTE
Postavljanje naslona u zasadu smatra se standardnom,
konvencionalnom tehnikom u gajenju maline. Naslon
treba formirati u prvoj godini zasnivanja zasada. Postoji
više vrsta sistema uključujući V-špalir, vertikalni sistem,
viseći naslon i varijante visećeg naslona. Ovde će biti reči
samo o V-špaliru i vertikalnom sistemu jer se oni najviše
koriste u gajenju maline.
Slika: Tipovi stubova za uzgoj maline.
V - ŠPALIR
Sistem koji se preporučuje kod gajenja višegodišnjih
sorti je V-špalir. Kod ovog sistema, stubovi se postavljaju
pod uglom od 20 - 300 X ili, u nekim slučajevima, pod
neznatno većim uglom, u zavisnosti od konfiguracije terena
i bujnosti sorte. Na primer, stubovi se postavljaju tako
da razmak pri dnu stubova bude 46 cm, a između vrha
stubova 107 cm, i pri uglu od 250X. Na svaki od stubova
postavljenim u zemlju, kao što je opisano, pričvršćuju se
dva reda žice. Prvi red žice postavlja se na visini od 70 - 80 cm,
a drugi na visini
160 - 170 cm, uz razmak
od 60 - 70 cm između
žica. U proleće, dvogodišnji
izdanci se orezuju
i vezuju za žicu sa
spoljne strane reda, kako
bi se omogućila berba,
dok se jednogodišnjim
izdancima omogućava
rast sa unutrašnje strane,
za berbu sledeće godine.
Ovim sistemom gajenja
povećava se broj izdanaka
po 1 m reda, pojednostavljuje
berba i omogućava
maksimalna izloženost
sunčevim zracima.
Slika: V - Špalir.
VERTIKALNI NASLON
Kod sistema vertikalnog naslona, razmak između
redova kreće se izmedu 2,5 – 3 m i 0,25 - 0,5 m unutar
reda. Za naslon se koriste stubovi istesani od bagrema, ili
nekog drugog drveta koje ne truli, visine 2,5 m, ili betonski
stubovi dimenzija 250 x 12 x 10 cm. Stubovi se
postavljaju u zemlju, drveni stubovi na dubinu od 50 cm,
betonski 70 na cm, što znači da se visina stubova iznad
zemlje kreće od 1,8–2,0 m.
Frontalne stubove treba dublje ukopati i uz njih
postaviti naslon. U zavisnosti od dužine redova, preporučuje
se da se svaki deseti stub u redu podupre kosnicima.
Drveni stubovi postavljaju se na rastojanju od 6–7m,
a betonski na 8-10 m.
Ovaj sistem može se
upotrebiti kod T ili I
špalira. U prvom slučaju
postavlja se poprečna
letva širine 60 - 90 cm na
predviđenu visinu rasta
dvogodišnjih izdanaka, a
druga poprećna letva
širine 45 - 60 cm
pričvršćuje se na približno
1/3 do 1/2 visine
dvogodišnjih izdanaka.
Slika: T - Špalir.
Žica se postavlja na
spoljni deo poprečnih
dasaka na koje se dvogodišnji
izdanci naslanjaju.
Mana ovog sistema ogleda se u nemogućnosti prilagođavanja
visini, a predstavlja i smetnju prilikom branja
plodova sa jednogodišnjih izdanaka. Kod I špalira ne
koriste se poprećne letve, već 1 do 2 pojedinačne žice (sa
svake strane stuba po jedna) kojim se vezuju uspravljeni
dvogodišnji izdanci.
Ovakvim načinom vezivanja sprečava se lomljenje
izdanaka usled vetra, međutim utiče se na to da se jednogodišnji
izdanci razvijaju prema spoljnom delu reda, što
može otežavati berbu i prskanje.
DVORODNE SORTE
Dvorodne sorte često se gaje bez naslona, mada bi
većini njih pogodovao privremeni naslon radi lakše berbe.
Uopšteno govoreći, u tu svrhu koristi se T naslon sa
pokretnim stubovima. Šipka širine 90 cm postavlja se u
visini od oko 120 cm na potporni stub; na nju se
pričvršćuje uže za jednokratnu upotrebu kojim se
podupiru izdanci tokom berbe. Stubovi se postavljaju u
prethodno iskopane jame zajedno sa komadom cevi koja
sprečava da se jama zatrpa, ili se privremeno mogu pobiti
metalni stubovi dok se ne završi berba. Armatura za beton
sa 2 poprečne šipke zavarene za druge 2 vertikalne šipke
je dobar privremeni naslon koji se može koristiti i više
puta. Gornja poprečna šipka mora biti dovoljno široka da
kroz nju mogu da se provuku i privežu krajevi kanapa.
Naslon se uklanja posle berbe, kako bi se omogućilo
košenje izdanaka u toku perioda mirovanja.
Slika: Sistem rezidbe maline - A.
Slika: Sistem rezidbe maline -B.
Slika: Sistem rezidbe maline - C.
ORGANIZACIJA SEZONSKE PROIZVODNJE
PROLEĆNA REZIDBA
Rezidbu treba obaviti do ranog proleća. Žbunove u
redu treba suziti za 30 - 45 cm kosilicom, i to važi kako
za jednorodne tako i za dvorodne sorte maline. Mnogo je
bolje imati više uskih nego manji broj širokih redova.
Kod redova sa uzanim žbunovima izloženost sunčevim
zracima i ventilaciji je veća, što je važno za suzbijanje
bolesti, a uz to se i berba olakšava.
JEDNORODNA CRVENA MALINA
Kod jednorodnih sorti odstranite sve dvogodišnje
izdanke iz prethodne godine (one koji su dali plodove u
prethodnoj godini) do nivoa zemlje. Odstranite i izdanke
koji su oštećeni ili oboleli, i proredite ostatak jednogodišnjih
izdanaka (one koji će plodonositi u toj godini)
na 10 - 13 zdravih izdanaka po metru, pri 30 cm širine
žbuna. Izdanci se mogu skratiti na visinu prikladnu za
berbu, mada ne za više od 25% dužine izdanka. Ovakav
način rezidbe omogućava redovan prinos iz godine u godinu.
Ovo je najjednostavniji način održavanja prirasta
maline. Informacije o alternativnim tehnikama rezidbe,
kao što su košenje svake druge godine ili suzbijanje rasta
jednogodišnjih izdanaka, mogu se dobiti u ostalim publikacijama,
mada ove tehnike nisu u široj upotrebi. Za
crvenu malinu se ne preporučuje letnja rezidba u rejonima
sa hladnijom klimom, jer se njome odlaže rast izdanaka i
ne stimuliše bujnost, a rezidba doprinosi osetljivosti biljke
na niske temperature.
Slika: Uklanjanje starih izbojaka.
DVORODNA CRVENA MALINA
Kod dvorodnih sorti, jednostavno pokosite sve izdanke
do nivoa zemlje srpom. Obratite pažnju da ne kosite isuviše
blizu izdanaka. Trebalo bi da ostane nepokošeno 5-7
cm prostora do izdanka kako bi se sprecilo eventualno
oštecenje žbuna. Kod jednogodišnjih sorti, poželjno je da
ostane što veci broj izdanaka po kvadratu, stoga proredivanje
izdanaka nije potrebno. Rezidbu bi trebalo obaviti
tokom perioda mirovanja, obicno kasno u prolece, kako bi
se izbeglo oštecenje jednogodišnjih izdanaka.
PRIHRANA
Veštačka đubriva koja se primenjuju u proleće. Preporučuje
se da se svake druge godine vrši testiranje sastava
zemljišta i lišća, kako bi se optimalizovao program
prihrane. Zasadi maline stari 2 godine i više imaju potrebu
za čistim azotom u količini od 45 - 90 kg/ha godišnje.
Ova količina obezbeđuje se ili kroz prirodne procese u
zemljištu ili kroz primenu veštačkih đubriva, ili kroz
kombinaciju ova dva načina.
Generalno, 50 kg/ha čistog azota je doza koja se primenjuje
na jednogodišnjim sadnicama, 84 kg/ha čistog
azota na dvogodišnjim i starijim sadnicama. Neznatno
veća količina će biti potrebna na lakim zemljištima, a
nešto manja na teškim. U prvoj godini po sadnji upotrebite
bilo koji jeftiniji izvor azota.
Ne treba koristiti kompozitna veštačka đubriva u
odnosu 15:15:15, osim na peskovitim zemljištima.
Ako, na primer, koristite natrijum nitrat, biće vam
potrebno 165 kg/ha da biste obezbedili 56 kg čistog azota,
247 kg/ha za 84 kg čistog azota (u natrijum nitratu ima
34% azota).
Dvorodne sorte traže više azota, zbog intenziviranog
razvoja izdanaka, a potom i plodova u istoj godini. Zasadu
od 2 godine i više potrebno je 78 kg/ha čistog azota godišnje.
Što se tiče jednorodnih sorti, jednogodišnje sadnice imaju za
40% manju potrebu za azotom. Izvor azota kod dvorodnih
sorti može biti isti kao kod jednorodnih.
Slika:Nedostatak azota.
Slika:Nedostatak gvožđa.
Slika:Nedostatak kalijuma.
Slika:Nedostatak magnezijuma.
Veštačko đubrivo nanesite
u dva navrata, u vreme
bubrenja pupoljaka u proleće,
a kod jednorodnih
sorti u vreme zametanja
plodova. Dvorodne sorte
treba prihranjivati istovremeno
kada i jednorodne.
Kod zasada koji nisu
navodnjavani veštačka
đubriva treba primenjivati u
manjoj meri nego kod onih
koji su navodnjavani.
Mlade zasade treba upola
manje đubriti od starijih.
Dvorodne sorte imaju
manju potrebu za đubrenjem
od jednorodnih, jer
višak azota utiče na odlaganje
zametanja, i kasniji
rod može izostati usled
pojave mrazeva.
NAVODNJAVANJE
Svim sortama maline
pogoduje navodnjavanje u
tankom mlazu, naročito na
peskovitim zemljištima.
Zasadu je potrebno 2,5 – 5,0 cm
vode nedeljno da
bi se postigli najbolji
rezultati i visok prinos.
Ovaj uslov može se
ispuniti navodnjavanjem i
padavinama. Tokom perioda
formiranja konačne
veličine ploda, odnosno
berbe, neophodne su veće
količine vode, da bi se
obezbedila količina vode
potrebna za razvoj plodova.
Izbegavajte navodnjavanje
odozgo, jer se tako
prenose bolesti i umanjuje
kvalitet ploda.
BERBA I RUKOVANJE PLODOVIMA POSLE
BERBE HLAĐENJE I ČUVANJE
Plodovi maline ne sazrevaju istovremeno, što znači da je
potrebno više berbi da bi se obezbedili maksimalni prinosi.
Berbu obavljajte često, barem svaki drugi dan ili češće, ukoliko
su temperature visoke. Najviši prinosi ostvaruju se ako
se berba obavlja ujutru, pošto se rosa osuši, i pre nego nastupe
visoke temperature. Razvijen sistem brzog transporta
plodova sa polja tokom berbe je imperativ. Svaki sat kašnjenja
odlaganja plodova u hladnjaču posle berbe umanjuje
dugotrajnost plodova za otprilike 1 dan.
Maline bi trebalo brzo stavljati u klimatizovane uslove
hladnjače, propuštanjem hladnog vazduha (2°C) preko
paleta sa plodovima. Kada se plodovi ohlade skoro do
temperature 0°C, palete sa gajbicama treba uviti u plastiku
i ostaviti u hladnu komoru na temperaturi od -1°C – 0°C,
pri relativnoj
vlažnosti vazduha od 90 – 95%,
i uz slab protok
vazduha, da bi se smanji
stepen dehidratacije.
Više temperature i niža
vlažnost vazduha nepovoljno
će se odraziti na
dugotrajnost plodova.
Najbolji stepen
zrelosti plodova maline
za svežu upotrebu je
onda kada plod u potpunosti
dobije crvenu
boju, odnosno pre nego
što poprimi tamno crvenu
boju. Plodovi koji
se oberu pre perioda
punog zrenja biće dugotrajniji
od onih koje su
potpuno zreli ili prezreli
u vreme berbe. Dobra
praksa kod proizvodnje
maline za svežu upotrebu
jeste obuka berača da
u pravo vreme beru
plodove, tako da sortiranje
nakon berbe nije
neophodno.
Berači mogu ubrane
plodove neposredno po
berbi stavljati u plastične
posude koje se
odmah mogu proslediti
u klimatizovane uslove,
i odatle plasirati na
tržište. Posude od čiste
Clamm-shell plastike,
zapremine 100 - 150 g,
predstavljaju industrijski
standard za veleprodajno
tržište. Ove
posude su jeftine,
omogucavaju brzo hlađenje
plodova i providne
su. Na dno posude
može se staviti upijajuća podloga koja apsorbuje višak
vlage i sok koji iscuri.
Slika 1, 2 i 3: Uzgojni oblik i mehanizovana berba maline.
Slika:Berba maline.
U posudi ne bi trebalo da bude više od 4 sloja maline,
kako se plodovi na dnu ne bi ugnječili. Preciznu veličinu
posude treba utvrditi u dogovoru sa kupcima.
Posude od celuloze još uvek su u upotrebi za lokalno i
neposredno maloprodajno tržište.
Slika:Odvajanje maline za pakovanje.
TRANSPORT
Procenjeno je da se gotovo 40% roda izgubi u periodu
dok plodovi stignu od polja do krajnjeg kupca.
Veliki deo ovog gubitka dešava se usled loše manipulacije
plodovima posle berbe, što uključuje i transport.
Smanjenjem broja transfera plodova kako iz ruke u ruku
tako i kao upakovanog proizvoda, smanjiće se i procenat
gubitka. Malina bi trebalo da se održava u hladnim uslovima,
upakovana u svakoj fazi transporta.
Gajbice bi trebalo transportovati na paletama, ne dopuštajući
pri tom da leže na podu ili dodiruju stranu prikolice,
kako bi se obezbedio protok vazduha.
Temperatura u gajbicama koje dodiruju pod ili stranu
prikolice može biti viša za cak 11°C. Isto tako, gajbice ne
treba ređati iznad zadnjih točkova kamiona, kako bi se
smanjilo truckanje. Da bi se palete stabilizovale, one su
mogu dodatno prepakovati, ili se na njih mogu postaviti
pantljike. Ukoliko za to postoje mogućnosti treba koristiti
kamion-hladnjaču.
Međutim, kod većine ovih kamiona cirkulacija vazduha
nije zadovoljavajuća, i temperatura ne može da se
održi ispod 4°C, a da se plodovi ne zalede. Usled toga,
maksimalno hlađenje plodova pre utovaranja je čak i
važnije, kako bi proizvod stigao na tržište u što boljem
stanju. Ukoliko vam kamion-hladnjača nije na raspolaganju,
gajbice sa plodovima iz klimatizovanih uslova
treba prekriti platnom da bi se održala niža temperatura.
Ovaj postupak se ne preporučuje za transport na veliku
daljinu.
Transport plodova do veleprodajnog, odnosno maloprodajnog
tržišta često je izvan kontrole odgajivača. Na
poboljšanje kvaliteta proizvoda koji stiže do potrošača
utiče razvijanje dobrih odnosa sa kupcima u veleprodaji,
odnosno maloprodaji, u cilju njihove edukacije kako da
na adekvatan način postupaju sa svežom malinom. Poželjan
je lični kontakt između prodavca i kupca pre prve
isporuke, a u slučajevima kada to nije moguće, od pomoći
može biti i uputstvo za rukovanje pridodato uz pošiljku.
U nastavku.....tekst "Suzbijanje štetočina"