SPECIFIČNOSTI U TEHNOLOGIJI GAJENJA CRNOG LUKA
Sedam vagona po hektaru
Na osnovu podataka FAO-a, manji
prosečan prinos crnog luka, od 37
evropskih država koje su obuhvaćene
statistikom, imaju samo tri države
(Estonija, Litvanija i Crna Gora)
Prosečan prinos crnog luka u Srbiji veoma
je nizak. Postignuti prinos od 70 t/ha
u Gospođincima 2006. godine dokazuje da
postoji mogućnost da se prinosi kod nas
povećaju, uz primenu savremene tehnologije
proizvodnje.
Dve su proizvodnje crnog luka:
lukovice i mladi luk.
Lukovice se proizvode iz:
• arpadžika (ozima i prolećna sadnja)
• semena - direktna setva (dominira prolećna
setva)
• rasada (uglavnom u tipu srebrnjaka, na
manjim površinama)
U daljem tekstu biće opisana prolećna
direktna setva crnog luka.
Izbor parcele i preduseva za gajenje
Crni luk ima slabo razvijen korenov sistem
koji je slabije usisne i prodorne moći te je vrlo
važno da zemljište bude dobre strukture i rastresito.
Uspeva na srednje lakim do srednje
teškim zemljištima dobre strukture i plodnosti,
kao i neutralne Ph reakcije 6,8-7,5.
Preporuke:
• Parcele sa visokim nivoom podzemnih
voda nisu pogodne, jer prevlaženost
zemljišta onemogućava pripremu zemljišta
za setvu u rano proleće, kvalitet lukovica
je slabiji, a i veći je napad patogena koji
smanjuju prinos i kvalitet.
• Na izuzetno peskovitim i poroznim zemljištima
proizvodnja je rizična zbog oscilacija
vlažnosti i najčešće niskog sadržaja
hraniva.
• Parcele treba da su bez mikrodepresija, u
kojima se zadržava voda.
• Za gajenje crnog luka ne koristiti parcelu
gde su korišćeni: atrazin, pivot, sencor,
sulfoniluree...
• Za gajenje luka birati čiste parcele, nezakorovljene.
• Ne đubriti stajnjakom parcelu namenjenu
za setvu luka, nego pod predkulture
luku.
• Izbegavati setvu crnog luka na parceli
gde je u prethodnih 3-4 godine gajen ili
druge kulture iz familije lukova (beli luk
ili praziluk).
Obrada zemljišta
Osnovnu obradu zemljišta obaviti što ranije
u jesen, na dubinu od 25-30 cm. Potom
izvršiti ravnanje i grubu pripremu zemljišta
za setvu, time se postiže da se u prolećnom
periodu manje gazi i sabija zemljište.
Predsetvena obrada obavlja se germinatorom
- „tvrda postelja, a mek pokrivač", u
jednom, eventualno, dva prohoda.
Izbor sorte/hibrida
Izbor diktira tržište. Domicilno tržište traži
okrugle lukove belog mesa, žuto-braon
ovojnih listova, tankog vrata lukovice
i prečnika 40-70 mm. Hibridi crnog luka
za skladištenje moraju imati visok sadržaj
suve materije, veliku čvrstinu glavice i
ovojnih listova zbog mehanizovane žetve i
manipulacije u skladištu.
Šema 1. Prinosi crnog luka u okolnim zemljama (izvor FAO STAT 2006. godine)
Šema 2. Prinosi u Srbiji i u vodećim zemljama u proizvodnji crnog luka (izvor FAO STAT 2006. godine)
Slika 3. Šema klijanja i nicanja crnog luka.
Ishrana
Korenov sistem luka je slabe usisne i prodorne
moći, te zahteva dovoljne količine
lakopristupačnih hraniva u zoni korenovog
sistema.
Crni luk sa 10 t usvaja 40 kg N, 15 kg
P2Os i 60 kg K20 po hektaru. Normu đubrenja
odrediti na osnovu analize plodnosti
zemljišta:
Vreme unošenja hraniva moramo uskladiti
sa dinamikom rasta i razvoja crnog
luka:
• do faze tri prava lista crni luk usvaja vrlo
malo hraniva. Biljka se hrani iz rezerve
semena i razvija sekundarni korenov sistem.
Dovoljne količine fosfora su bitne
za razvoj korenovog sistema.
• Intenzivan porast nadzemne mase je u
vremenu od tri prava lista pa do početka
formiranja glavice, zahtevi za hranivima
se povećavaju. Naročito važno obezbeđenje
azotnih hraniva koja omogućavaju
pravilan rast i razvoj lisne mase koja će
asimilacijom obezbediti hranu za formiranje
kvalitetne lukovice. Crni luk bolje
reaguje na nitratnu formu azota ( NO3}.
Za đubrenje crnog luka birati azotna đubriva
sa nitratnim oblikom azota tj. minimum
50% treba da je u toj formi.
• Dve trećine planirane količine fosfora
i kalijuma uneti pre setve i oko 20-25%
azota. Ostatak se daje u nekoliko prihranjivanja,
počev od početka intenzivnog
porasta nadzemne mase. Azotna đubriva
primenjivati do početka formiranja
lukovice, jer bi u periodu formiranja glavice
smanjio sadržaj suve materije, a time i
kvaliteta lukovice.
• Poželjno je da kalijum bude u formi K2 S04
{kalijum sulfat), jer luk ima povećane zahteve
za sumporom.
• Koristiti đubriva obogaćena mikroelementima,
a prihranjivanje crnog luka najbolje
je izvoditi vodotopivim đubrivima zajedno
sa navodnjavanjem.
Setva
Seme je sitno, dijametra 2-3 mm. Ovakvo
seme zahteva precizne i namenske
sejalice. Vezano za setvu, preporučuje se:
• Ujednačena dubina setve: 1,5 do 2,0 cm.
Duboka setva iznuruje klicu i određen
broj biljaka pri klijanju i nicanju propada,
a povećava se i napad patogena. Plitka
setva nosi opasnost da biljka pri nicanju,
usled specifičnog nicanja (petlja), izbaci
korenčić izvan zemljišta i takve biljke
padaju.
• Sklop zavisi od karakteristika hibrida
-preporuka semenskih kuća. Generalno,
potrebno je ostvariti sklop: 600.000-
700.000 biljaka/ha, što se postiže 3,0-3.3
setvene jedinice od 250.000 semenki.
• Koristiti seme tretirano fungicidima i inticidima,
kao i pilirano seme.
• Koristiti pneumatske sejalice za preciznu
setvu sitnog semena (Gaspardo, Nodet...}
Setva se obavlja na gredice, na kojoj je
zasejano 5-9 redova sa podjednakim razmakom
između redova ili se usejava 6 redova
tri dvorede trake ili 8 redova u četivoredne
trake, čime se postiže bolje
provetravanje useva, rubni efekat i povoljan
vegetacioni prostor,
• Uspostavljanje boljeg kontakta između
semena i zemljišta postiže se valjcima
kojise nalaze iza setvenog ulagača.
 |
Slika 4. Početak formiranja lisne mase.
Slika 5.Početak formiranja lukovica.
Slika 6.Faza formiranja lukovica.
Navodnjavanje
Proizvodnja crnog luka direktnom setvom
ne može se ostvariti bez navodnjavanja,
Setveni sloj je veoma plitak -1.5-2,0 cm, pa
se brzo isušuje. Ovaj sloj mora se održati
važnim, što se ostvaruje malim normama zalivanja
(10 mm). Velike norme navodnjavanja,
ili pljuskovite kiše mogu stvoriti
pokoricu koja otežava, ili onemogućuje nicanje,ili
da tek iznikle biljke „podigne", odvoji korenov
sistem od zemljišta ispod pokorice.
Nakon formiranja prvog pravog lista pa do
faze 3-4 prava lista, primarni klicin korenak odumire,
a razvija se sekundarni korenov sistem.
Norma zalivanja se kreće od 10-15 mm.
Ova faza razvoja luka je kritična:
• zbog prevlaženosti biljčice će formirati
plitak i slabo razvijen korenov sistem;
• Nedostatak vlage izaziva propadanje biljaka,
jer je korenov sistem razvijen u površinskom
sloju zemljišta.
U fazi od 3-4 prava lista pa do početka
formiranja glavice, zalivne norme se kreću
od 20 do 25 mm vodenog taloga.
Najveće zahteve za vodom crni luk ima
u periodu formiranja glavice. Taj period
je obično propraćen i visokim temperaturama.
Usled zemljišne i atmosferske suše,
biljka povlači vodu iz listova i ubrzava zrenje.
Prvo se javlja žućenje vrhova listova.
U toj fazi proces je reverzibilan, odnosno,
pravilnim navodnjavanjem ovaj proces se
može zaustaviti i povratiti. Ukoliko se pojave
ovakvi simptomi biljke treba prihraniti
folijarno sa kalcijumom (disbalans vodnog
režima izaziva i disbalans usvajanja
Ca) i pravilno navodnjavati. Ukoliko dođe
do nekroze vrhova listova, proces postaje
ireverzibilan i nikakvim kasnijim merama
ne možemo uticati na njega. Na nekrotiranom
delu lista se mogu razviti sekundarni
patogeni - gljive iz roda Fusarium i Botrvtis.
Sa navodnjavanjem treba prekinuti kad
biljke pokažu prve znakove zrenja (omekšavanje
vrata lukovice).
Tabela 1. Efikasnost herbicida u crnom luku.
+++ Dobro suzbija; ++ Zadovoljavajuće suzbija; + Loše
Zaštita od korova, bolesti i štetočina
Zaštita od korova
Crni luk je slabe kompetitivne moći tako
da korovi mogu da smanje prinos i kvalitet
crnog luka, a u ekstremnim slučajevima i
da unište usev. Preporuke:
• Nakon setve, a pre nicanja se može primeniti
herbicid na bazi pendimetalina
(Stomp 330-E; Zanat 330-E) u dozi 5 l/ha.
Vreme primene treba približiti momentu
nicanja biljaka da bi imali što duži efekat
zaštite.
• Iznikle korove pre nicanja luka, možemo
tretirati totalnim herbicidom na bazi glifosata
(Boom efekt, Clinic, Glifosav, Glitotal
i dr.) u dozi od 5 l/ha.
• Nakon nicanja biljaka pa do faze dobro
razvijenog prvog pravog lista ne treba
tretirati herbicidima zbog fitotoksičnosti.
Nakon toga širokolisne jednogodišnje
korove tretirati preparatima na bazi oksifluorfena
(Goal, Galigan i dr.) ili flurok-sipir-meptila
(Tomigan 250-EC; Starane 250) u
zavisnosti od vrsta korova.
Preparate na bazi oksiflurofena (Goal i
Galigan) ne koristiti dva dana pre i posle
navodnjavanja ili padavina da bi luk mogao
da formira karakterističnu voštanu
prevlaku na listovima koja ga štiti od fitotoksičnog
dejstva ovog preparata. Ukoliko
je voštana prevlaka slaba može doći
do prolaznih fitotoksičnih efekata u vidu
deformacije i diskoloriteta listova. Najranije
sa ovim preparatom možemo ići
kada je prvi pravi list dužine najmanje 3
cm u maksimalnoj dozi od 0.3 l/ha. Može
se primeniti nekoliko puta u razmacima;
kasnije se doza može povećati, ali ne preko
0.6-0.7 l/ha.
Preparat na bazi fluroksipir-meptila (Tomigan
250-EC; Starane 250) treba korisiti
najranije kad i Goal ili Galigan. U kasnijim
fazama razvića može se u ekstremnim
slučajevima koristiti do 0.8 l/ha.
Ovaj preparat takođe izaziva prolaznu fitotoksiju
na usevu u vidu gubljena turgora
i poleganja lišća.
U slučajevima zakorovljenosti palamidom
(Cirsium spp.) ili gorčikom (Sonchus spp.)
primenjuje se preparat na bazi klorpiralida
(Lontrel 100 i dr.). Najranija primena
je u fazi dobro razvijenog prvog lista
u dozi 0.7 l/ha, a kasnije u dozi 1,0 l/ha.
Ukoliko je usev zakorovljen palamidom
mora se tretirati u split aplikaciji 2-3 puta
sa punom dozom preparata jer jedino na
taj način suzbijemo palamidu.
Za suzbijanje travnih korova postoji širok
spektar preparata (Fusilade forte, Select
super, Agil i dr.) i preporučuje se split
tretman da se ne bi dopustilo korovima
da oduzimaju hranu i vodu usevu luka.
Zaštita od bolesti
Najbolja zaštita je preventiva. Ukoliko se
dosledno sprovodi tehnologija proizvodnje
crnog luka, napad patogena će biti umnogome
smanjen.
Oboljenja luka prouzrokovana gljivama:
1. Bela trulež -
Sclerotium cepivorum
Polifagna gljiva koja napada veliki broi
biljaka. Razvija se tokom cele vegetacije
kao i u skladištu. Preventivne mere :
pravilna agrotehnika umnogome smanjuju
intenzitet napada.
2. Trulež glavice crnog luka -
Botrytis allii i Botrytis cinerea
Može pričiniti veoma velike štete. Botntis
napada lukovice kako u polju, tako i u
skladištima i prouzrokuje propadanje lukovica.
Lisne forme ovog patogena napadaju
lisnu masu i smanjuju fotosintezu te
smanjuju i prinos. Patogen prezimljava _
zemljištu te je plodored jedna od najznačajnijih
preventivnih mera. U skladište
unositi samo zdrave i dobro osušene glavice,
a u skladištu vlažnost održavati na
nivou koji sprečava razvoj patogena.
3. Lisna forma botritisa -
Botrjtis squamosa
Javlja se u vidu beličastih pega na listovima
sa oreolom svetlozelene boje, vrhovi
listova postaju braon, nekrotiraju i
izumiru. Pored već nabrojanih preventivnih
mera za Botrvtis spp. Može se
suzbijati i fungicidima tkz. botricidima.
4. Plamenjača luka-
Peronospora destructor
Jedna od najštetnijih oboljenja crnog
luka kod nas. Prvi simptomi se javljaju
kao blede ili žućkaste ovalne pege, kasnije
patogen sporuliše i javlja se sivkasta
prevlaka. Pege nekrotiraju i spajaju
se tako da lišće izgleda kao spaljeno i
dolazi do značajnog gubitka lisne mase.
Patogen se spušta i u glavicu i takva glavica
propada. Patogen prezimljava u arpadžiku,
izvodnicama, samonicima te
su oni nosilac patogena za sledeću sezonu.
Uništavanje samonika i sadnja
zdravog arpadžika i izvodnica su vrlo
značajne preventivne mere. Ukoliko do
bolesti dode na raspolaganju nam je velika
paleta fungicida (kontaktni i sistemika)
koji uspešno suzbijaju ovu bolest.
5. Crna pegavost lista luka -
Alternaria porri
U poslednje vreme pričinjava velike štete
u proizvodnji. Na lišću se javljaju žućkaste
izdužene koncentrične pege koje
kasnije postaju nekrotične i na njima se
razvija crna sporonosna masa. Održava
se na biljnim ostacima, arpadžiku i
izvodnicama, te je zdrav sadni materijal,
plodored i uklanjanje samonika i žetvenih
ostataka, vrlo značajno. U slučaju
napada sprovodi se hemijska zaštita
fungicidima.
6. Bakterioze i viroze crnog luka
Najznačajnija je preventivna primena fitosanitarnih
mera. Bakteriozna trulež
može pričiniti štete pri neadekvatnim
uslovima skladištenja.
 |
Tabela 2. Prouzrokovao, bolesti i fungicidi
Zaštita od štetočina
1. Zemljišne štetočine: gundelji-larve su
grčice (Scarabaeidae); skočibube-larve
su žičari (Elateridae) i podgrizajuće
sovice (Noctuideae). Suzbijanje se
vrši granulisanim insekticidima. Najbolji
i najefikasniji način je primena insekticida
zajedno sa setvom. Sejalice su
opremljene depozitorima i insekticid se
polaže ispod ili sa strane semena. Primenjuju
se sledeći granulisani insekticidi:
Forcei.5; Foxim, Galition i dr.
2. Lukova muva (Hylemia antiqua) - Pojedinih
godina nanosi velike štete usevima.
Prvi let se uočava krajem aprila, početkom
maja. Larve se ubušuju u vlažno
stablo luka i zbog toga lišće žuti i vene.
Druga generacija leti početkom jula, a
eventualno treća krajem avgusta. Primena
zemljišnih insekticida smanjuje
napad, jer se uništavaju lutke koje prezimljavaju
u zemljištu. Kasnije se suzbija
primenom insekticida.
3. Lukova lisna buva (Trioza brassicae) -
Karakterističan simptom su narandžasta
jaja pričvršćena dugom dlakastom
drškom za lisku. Larva se fiksira za lisku
i sisa sokove, a listovi se vrlo karkteristično
uvijaju. Plodored smanjuje intenzitet
napada a suzbijanje se vrši primenom
insekticida.
4. Lukov rilaš {Ceuth.orrynch.us saturalis) -
Larve se ubušuju u unutrašnjost liske i tu
se hrane. Simptomi su slični kao kod lisnih
minera. Odrasli koji prezime hrane
se rano u proleće i suzbijaju se u vreme
dodatne ishrane u toplim prolećima.
5. Tripsi - Na lukovima se javljaju dve vrste
tripsa: Cvetni trips (Frankliniella occidentalis)
i duvanov trips (Thrips tabaci).
Razvija u našim uslovima 8-12 generacija
godišnje. Najčešće se nalazi u rukavcima
listova na prelazu liski u lisno stablo. Cesto
se istovremeno mogu naći sva tri stadijuma:
jaja, larve i imago. Hrani se sisanjem
biljnih sokova te su simptomi slični
simptomima lisne forme botritisa. Oštećenja
koja pravi su „otvorene kapije" za
ulazak patogena u biljku. Zbog mesta na
kom se nalaze suzbijanje je vrlo teško. Od
insekticida deluju piretroidi, Actara, Confidor,
Mospilan ili njihove kombinacije.
Zaštita od prorastanja
lukovica u skladištu
Tretira se preparatima na bazi malein hidrazida
(Royal, Fazor) koji deluju kao retardanti
za zaustavljanje prorastanja, odnosno
klijanja crnog luka u skladištu. Tretira se u
početku zrenja odnosno, kad počinje poleganje
nadzemne mase, a ima još dovoljno
zelene mase koja obezbeduje usvajanje preparata.
Koristi se u dozi od 12.5 l/ha, a ukoliko
neposredno posle tretmana padne kiša
potrebno je ponoviti prskanje sa 6,0 l/ha.
Napomena:
Uz folijarnu primenu insekticida
i fungicida OBAVEZNO SE KORISTE
OKVAŠIVAČI, odnosno sredstva koja
smanjuju površinski napon vode i omogućavaju
bolju pokrivenost lisne mase preparatom
(Extravon, Trend, Nonit i dr.)
Slika 9. Pakovanje luka u klips vrećice.
Vađenje luka
Sa vađenjem se počinje kada 50% biljaka
polegne, mada iskustvo govori da je bolje,
ukoliko vremenske prilike to dozvoljavaju,
sačekati da sva biljna masa polegne, da
se vrat lukovice dobro zatvori i da lukovice
sazru. Vađenje može biti mašinsko i ručno.
Najčešći slučaj je da se izvađene lukovice
ostavljaju u trake, kako bi dozrele i osušile.
Sledeća operacija je ručno kupljenje i
odnošenje u skladište. Ukoliko su ovojni listovi
dovoljno suvi i čvrsti, može se praktikovati
potpuno mehanizovano vađenje i
skladištenje lukovica.
Radivoj Nadlački,
direktor ZZ „ Gospođinci"