0 organskoj proizvodnji
Dr Branka Lazić objavila je stručan i veoma
poučan rad "Koraci ka održivoj
poljoprivredi" koji je objavljen u biltenu
"Pijaca, moj salaš", koji izdaje "Zelena
mreža Vojvodine", Novi Sad. Iz biltena
su preuzeti delovi koji se odnose na održivu
poljoprivredu, važnu za ruralni razvoj, a
time i za ruralni turizam.
 |
Koraci ka održivoj poljoprivredi
Konvencionalnom, klasičnom poljoprivredom,
gde je dominantni cilj veća proizvodnja
hrane, narušava se ekosistem i agrosistem,
ugrožava se životna okolina, pa i zdravlje čoveka.
Zbog toga teče razvoj više sistema poljoprivredne
proizvodnje i ruralnog razvoja.
U osnovi svih sistema je kvalitetna proizvodnja
zdravstveno-bezbedne (safetv) hrane i zaštite
životne sredine. Za sve ove sisteme proizvodnje
osnovu čine dva ekološka principa:
preventiva i predostrožnost.
Postoje tri osnovna sistema poljoprivredne
proizvodnje:
1. Dobra poljoprivredna praksa
Pod dobrom poljoprivrednom praksom
podrazumeva se kontrolisana konvencionalna
proizvodnja koja obuhvata:
- kontrolu plodnosti zemljišta
- novu generaciju đubriva
- kontrolu pojave korova, patogena i insekata
- izbor otpornih vrsti i sorti poljoprivrednih
kultura
- kontrolu kvaliteta vazduha u okruženju
- zagađenje pored puteva, prerađivačkih
kapaciteta...
- kontrolu kvaliteta (zdravstvena bezbednost)
hrane
2. Integralna poljoprivreda
Stalno rastući zahtevi za konzumiranje
zdravstveno-bezbedne hrane pospešuju
širenje integralne poljoprivredne proizvodnje.
Odrednice ovog sistema su:
- kontrola plodnosti zemljišta;
- plodored kao sistem biljne proizvodnje;
- integralna i biološka zaštita poljoprivrednih
kultura;
- smernice (udruženja za integralnu proizvodnju);
- saveti i konrola proizvodnje (savetodavne
službe)
- kvalitet proizvoda (visoka biološka vrednost)
i sadržaj štetnih materija ispod nivoa
zakonom dozvoljenih vrednosti;
- marka poljoprivrednih prizvoda i prerađevina
- sertiflkat sa znakom udruženja;
- sve primenjene agrotehničke mere su
međusobno integrisane, kontrolisane,
što omogućuje da ova proizvodnja doprinosi
zaštiti životne sredine.
Organska (biološka, ekološka) poljoprivreda
Ona je deo održivog razvoja, gde vlada
uravnotežen sistem između zemljišta, biljke, životinja i čoveka u proizvodnji
hrane. Organska (syn. biološka, ekološka)
proizvodnja zasniva se na osnovnim
biološkim načelima i poštovanju
svih uzansi zaštite životne sredine. Zakon
o organskoj poljoprivredi (2000),
uz odgovarajući pravilnik iz 2002. godine,
zasniva se na osnovnim standardima
IOFAM (International Federation
of Organic Agriculture Movemments -
osnovana 1972), dokumentu EU (direktiva
2092/91).
Osnovne odrednice Zakona o organskoj proizvodnji
Posebno treba naglasiti sledeće odrednice
ovog Zakona:
• organska proizvodnja zasniva se na prirodnim
procesima i upotrebi organskih i
prirodnih mineralnih materija;
• u organskoj proizvodnji ne mogu se koristiti
sredstva sintetičko-hemijskog prorekla;
• u organskoj proizvodnji ne mogu se koristiti
genetski modifikovani organizmi i
njihovi derivati;
• materijal za reprodukciju (seme, sadni
materijal, jaja, matice, podmladak, seme
za osemenjavanje životinja i slično) koji
se koristi u organskoj proizvodnji mora
biti proizveden metodama organske proizvodnje;
• divlje biljne i životinjske vrste su organizmi
koji nisu nastali kao posledica gajenja
od strane čoveka;
• oznaka "Organski proizvod" je znak ili
obeležje na proizvodu kojim se označava
da je taj proizvod proizveden u skladu sa
Zakonom o organskoj proizvodnji i organskim
proizvodima;
• sertifikat je dokument kojim ovlašćena organizacija
potvrđuje da je organski proizvod
proizveden u skladu sa Zakonom i
propisima donetim na osnovu njega. Sertinkat
važi godinu dana od dana izdavanja.
On sadrži: naziv, sedište i broj koda ovlašćene
organizacije; naziv, adresu ili sedište
proizvođača; vrstu organskog proizvoda
i njegovu procenjenu količinu za godinu
dana; broj sertifikata; pečat ovlašćene
organizacije i potpis ovlaščenog lica u
toj organizaciji;
• promet organskim proizvodima može
se obavljati na proizvodnoj jedinici,
u maloprodajnim objektima na ja
sno obeleženom mestu - odvojeno
od drugih proizvoda i na pijacama
bez mešanja sa proizvodima
konvencionalne proizvodnje;
• sertinkat je dokument kojim
ovlašćena organizacija potvrđuje
da je organski proizvod,
koji se uvozi i koji ima sertifikat
izdat od strane nadležnog organa
zemlje porekla, proizveden
u skladu sa našim Zakonom i
propisima donetim na osnovu
njega.
Zakonom su definisani uslovi
za zasnivanje organske proizvodnje:
• uključivanje zemljišne parcele
u organsku poljoprivredu može
započeti odmah ako parcela
nije korišćena u poslednjih dve
odnosno tri godine - kod dugogodišnjih
zasada, ili je korišćena
bez upotrebe sredstava sintetičko-
hemijskog porekla;
• ako je parcela korišćena uz upotrebu
sredstava sintetičko-hemijskog
porekla, parcela se može
uključiti u organsku poljoprivredu
po isteku prelaznog perioda od
dve odnosno tri godine kada se radi
o dugogodišnjim zasadima;
• organska stočarska proizvodnja može
se zasnovati na proizvodnim jedinicama u
čijem sastavu se nalaze pašnjaci ili drugo
zemljište na kome se proizvodi stočna hrana
ili se obezbeđuje stočna hrana za koju
e izdat sertifikat da nisu korišćena u njenoj
proizvodnji sredstva sintetičko-hemijskog
porekla;
• uključivanje stočarske proizvodnje u organsku
proizvodnju može početi najmanje
godinu dana od dana uključivanja
zemljišnih parcela u organsku
poljoprivredu odnosno kada se
obezbedi organski proizvedena
hrana za stoku sa navedenih parcela.
U organsku proizvodnju spada
i skupljanje divljih biljnih i životinjskih
vrsta (plodova) iz prirodnih
staništa, s tim da nisu
tretirana sredstvima sintetičkohemijskog
porekla tri godine pre
sakupljanja. Sakupljanje ne srne da
utiče na stabilnost prirodne sredine
ili održavanje neke vrste flore i
faune u oblasti sakupljanja.
Organski proizvodi pakuju se u
ambalažu od prirodnog materijala,
a samo izuzetno u ambalaži od
sintetičkog materijala.
Organska proizvodnja u suštini
ima cilj da se uz kvalitetnu proizvodnju
očuva životna sredina. U
tome je od posebnog značaja da su
sve agrotehničke mere podređene
očuvanju i poboljšanju zemljišta.
Zato je osnov organske proizvodnje:
plodored, sistem biljne
proizvodnje, postavljen u skladu sa
tipom proizvodnje i plodnošću zemljišta.
Pri tome treba znati da je cena
proizvoda organske poljoprivrede veća
nego iz konvencionalne proizvodnje za 25
do 30%.
V. Lazić
 |
 |